Novosti

27. 04. 2015.

28. travnja - Dan zaštite na radu

NHS - Od 2003. godine Međunarodna organizacija rada obilježava Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu s naglaskom na prevenciju bolesti i ozljeda na radu, a sindikalni pokret 28. travanj obilježava komemoracijom za sve žrtve profesionalnih bolesti i ozljeda na radu. U Republici Hrvatskoj Hrvatski je sabor donio odluku o proglašenju 28. travnja Nacionalnim danom zaštite na radu. Tako je i u Zakonu o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14 i 154/14) u članku 9. određeno kako se nacionalni dan zaštite na radu u Republici Hrvatskoj obilježava na Svjetski dan zaštite na radu.

Prema podacima Inspektorata rada za 2014. godinu 6 radnika umrlo je na radu od posljedice akutne ili kronične bolesti, smrtno su stradale 2 osobe koje nisu bile radnici ni osobe na radu ni druge osobe u smislu Zakona o zaštiti na radu. Ozlijeđeno je ukupno 1 549 osoba, od toga je smrtne i teške ozljede zadobilo 1 237 osoba. Teške i smrtne ozljede je zadobilo 1 217 radnika i osoba na radu, od čega 4 učenika/naučnika na praktičnoj nastavi. Smrtno je stradalo 16 radnika i osoba na radu. 7 radnika je poginulo u djelatnosti graditeljstva, 4 radnika i osoba na radu u djelatnosti šumarstva i 3 radnika i osoba na radu u prerađivačkoj djelatnosti. Od utvrđenih uzroka teških i smrtnih ozljeda radnika i osoba na radu, najčešći je uzrok izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu. Iako je od 2010. godine vidljiv pad u broju smrtno stradalih radnika (2010. – 34, 2014. - 16), i jedan izgubljen život radnika je previše.

 

Pravila zaštite na radu propisana su Zakonom o zaštiti na radu, odnosno ako u pravnom poretku Republike Hrvatske nisu na snazi pravna pravila zaštite na radu koja bi poslodavac trebao primijeniti radi sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, primjenjivat će se priznata pravila zaštite na radu koja podrazumijevaju norme, pravila struke ili u praksi provjerene načine, pomoću kojih se otklanjaju ili smanjuju rizici na radu i kojima se sprječava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih štetnih posljedica za radnike. Novi Zakon o zaštiti na radu stupio je na snagu 19. lipnja 2014. godine. Cilj je novog Zakona osloboditi poslodavce nepotrebnih opterećenja.

 

Od 13 pravilnika previđenih za donošenje u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona, kojima bi se provodio Zakon, donesena su samo 4 pravilnika, iako je predviđeni rok odavno prošao. Isto tako, donošenje Zakona obilježila su dva suprotna mišljenja nadležnog Ministarstva rada i mirovinskoga sustava u vezi izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu.

 

Na razini Europske unije također situacija nije sjajna. Uz to, između Europske unije i SAD-a vode se pregovori o Transatlantskom trgovačkom i investicijskom partnerstvu (TTIP), a koji mogu negativno utjecati na zdravlje i sigurnost radnika, jer odredbe o zaštiti investicija i klauzula o rješavanju sporova, koja jamči tvrtkama pravo tužiti EU ili državu članicu ako smatraju da određeno pravno uređenje nije u skladu sa Sporazumom i ugrožava stjecanje profita za tu tvrtku. Takve situacije mogu biti obeshrabrujuće za zakonodavce koji će prednost davati profitu, a ne zdravlju radnika i građana. Na razini Europske unije zaštita zdravlja i sigurnosti radnika regulirana je Direktivom o sigurnosti i zdravlju na radu (89/391/EEC) i 23 direktive „kćeri“ a koje se sve primjenjuju u državama članicama. Europska komisija je već započela s deregulacijom pravnog uređenja, a direktive koje uređuju zdravlje i sigurnost na radu visoko su na listi prioriteta. Isto tako, u samom Strateškom okviru o zdravlju i sigurnosti na radu 2014.-2020. godine, kao jedan od prioriteta, navedeno je pojednostavljivanje postojećeg pravnog uređenja i uklanjanje nepotrebnih administrativnih opterećenja, uz očuvanje visoke razine zaštite zdravlja i sigurnosti radnika. U procesu evaluacije postojećeg zakonodavstva, sprječava se donošenje bilo kakvih novih pravila u vezi zaštite na radu. Tako se npr. od 2013. godine odgađa donošenje pravno obvezujućih granica izlaganja karcinogenim kemikalijama ili su toksični za reproduktivni sustav i nerođenu djecu.

 

Nije li upravo ovakvo ponašanje Europske komisije popločavanje puta za lakšu provedbu TTIP-a?

 

Opća deklaracija o ljudskim pravima navodi kako svako ima pravo na rad, slobodan izbor zaposlenja, pravedne i primjerene uvjete rada i na zaštitu od nezaposlenosti.

 

Ljudski život je dragocjen. Dobra kvaliteta života je neprocjenjiva. Ili je za donositelje politika neprocjenjiv profit nekolicine?

 

Jedan izgubljen život radnika je previše. 2014. godine poginulo je 16 radnika i osoba na radu, zbog nepoštivanja pravila zaštite na radu. Kada pravila budu olabavljena ili u najgorem scenariju ih više ne bude, za koliko će se povećati broj smrtno stradalih radnika?

 

Hoće li sve dokumente o ljudskim pravima i slobodama zamijeniti samo jedno pravo? Pravo na profit?