Novosti

25. 04. 2020.

Aladrović: Pregovori sa sindikatima počinju danas ili u ponedjeljak

Autor: Hrvatski radio/Jasmina Popović/Poligraf/HRT

Na stolu je smanjivanje plaća i materijalnih prava zaposlenih u javnim i državnim službama, istaknuo je ministar Josip Aladrović. Sindikati odgovaraju kako još uvijek nije vrijeme za to, dok poslodavci tvrde, malo je tvrtki koje imaju akumuliran novac da bi osigurali pristojne plaće. Tek smo, kažu iz HUP-a, prošle godine došli na razinu od prije krizne 2008.

 

U emisiji Hrvatskog radija Poligraf gostovali su ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i glavni direktor HUP-a Davor Majetić. Razgovarali su o tri faze popuštanja mjera, uz upozorenje da bi se zbog pogoršanja epidemiološke situacije, restrikcije mogle vratiti, ali i o mogućem smanjivanju plaća te otključavanju gospodarstva u vrijeme epidemije.

 

Još uvijek ne znamo sve uvjete oko svih poslovnih subjekata, čekamo upute epidemiologa, dat ćemo povratnu informaciju epidemiolozima i Vladi, rekao je uvodno Davor Majetić.

 

- Podržavamo mjere Vlade, znamo da ulazimo u neku novu realnost u kojoj moramo poštivati zdravstvene upute i čuvati zdravlje, ali nećemo na silu otvarati nešto, ako to nije moguće, tako da ćemo razgovarati. Dobro je što su tri koraka i što imamo tri tjedna vremena da se pripremimo, rekao je Majetić.

 

U slučaju da dio poduzetnika procijeni da im je manje isplativo raditi, Majetić je odgovorio da i oni koji rade, rade u smanjenom obimu i dalje su u mjerama Vlade dok god su njihovi prometi manji za 20% i više od prošlogodišnjoj.

 

- Siguran sam da ćemo imati razumijevanje da se neke objekti ne mogu otvoriti u takvim uvjetima. Vidjet ćemo što je realno, što nije. Nastojat ćemo stvarati prihode, ali moramo voditi računa da ne stvaramo veće gubitke nego što imamo danas.

 

Kada gledamo tu situaciju i mjere koje smo donijeli, logika stvari govori da doslovno na razini dana pratimo situaciju i donosimo mjere, istaknuo je ministar Josip Aladrović.

 

- Svaka od te tri faze pretpostavlja da je epidemiološka situacija dobra. Sve one temeljne upute o distanci i držanju razmaka u dućanima, sve postavke s epidemiološke strane ostaju iste. Nadamo se i očekujemo da trenutna epidemiološka situacija koja je dobra, da potraje i dalje, rekao je Aladrović.

 

Ovo otključavanje ekonomije,kaže, može imati pozitivne efekte i što se tiče javnih financija.

 

- Pokazali smo razumijevanje prema poduzetništvu i htjeli smo očuvati i agregatnu potrošnju. Koje su opcije za dalje, teško je govoriti, ali ne bih ni žurio u procjenama. Sigurno ćemo biti spremni na izazove koji su pred nama. Osobno smatram da ovo što se jučer dogodilo u kontekstu ekonomije će imati pozitivne efekte, rekao je.

 

Velika je odgovornost, ističem na pojedincima da se drže uputa.

Kada počinju pregovori sindikata s Vladom i što je jučer bilo na stolu, Krešimir Sever je odgovorio kako osobno nije bio na sastanku, jer nisu bili čelnici središnjica nego predsjednika sindikata javnih i državnih službi, što je kako kaže i logično, no koliko mu je poznato pred njih je izneseno isto ono stanje na isti način na koji je bilo i ranije izneseno i pred čelnike središnjice.

 

- Ništa nije traženo, ali je sve postavljeno da se kroz nekoliko dana razmotri situacija i između redaka se da iščitati puno toga, od onog dogovorenog povećanja plaća preko materijalnih prava i drugih stvari. Sindikati su rekli da u ovom trenutku ne vide razlog za tako nešto i kako još to vrijeme nije nastupilo.

 

Ovo je jedan potpuno pogrešan pristup koji se već pokušao raditi i uspio je tijekom krize 2008. kada se jednako pritiskalo na državnu i javnu službu, na javna poduzeća i što je u ionako siromašnoj potražnji još više osiromašilo potražnju, obrazlaže Sever.

 

- Ono što nije dobro da Vlada s dijelom poduzetnika šalje svojevrstan poziv na linč zaposlenih u javnim i državnim službama, jer se s ovakvom tezom podgrijava jedna podjela u društvu, što vidimo po primjedbama i hejterskim porukama na mrežama, a to samo po sebi nije dobro.

 

Ne bih prepričavao detalje s jučerašnjeg sastanka, jer smatram da to ne bi prema drugoj strani bilo korektno, ali mogu generalno iznijeti stavove Vlade.

 

- Trenutno imamo situaciju da u ovom trenutku imate 490 000 zaposlenih u realnom sektoru za koje je zatražena potpora. Dakle, gotovo polovica ljudi koji su zaposleni u realnom sektoru su ugrožene ovim virusom. To znači da će plaće nekim intenzitetom, htjeli mi to ili ne s vremenom padati. To znači da su mjesta koja su unutar tog realnog sektora nešto ugroženija, ne samo zbog situacije u Hrvatskoj, nego i situacije u drugim zemljama koje su emitivne ili što se tiče turizma ili pružanja nekakvih usluga, bilo što se tiče robnog izvoza.

 

Dakle, mi imamo situaciju u okolini od Austrije, Italije, Njemačke, Slovenije koja nije sjajna, naša cijela ekonomija je izložena, ističe Aladrović.

 

- U ovoj krizi sam operativni teret, najveći teret nose vatrogasci, liječnici, medicinske sestre, čak i obrazovanje. Sada je pitanje solidarnosti ne javnog i realnog sektora, nego onih koji imaju nekakvu sigurnost i onih koji imaju puno manju sigurnost, dakle imamo na jednoj strani zaposlenike koji imaju sigurne plaće i sigurna radna mjesta i kojima se u pogledu rada ne može puno toga dogoditi. S druge strane imati veliki dio onih koji su u drugom diskursu i nemaju sigurna radna mjesta, rekao je Aladrović.

 

Aladrović je istaknuo kako unatoč tome što se radi drugi rebalans proračuna, a kroz prvi je već ušteđeno 2,1 milijardu kuna bez rezanja materijalnih prava, drugi koji slijedi kroz dva ili tri tjedna nakon prvog, u vrlo kratkog intenzitetu u recentnoj povijesti dosad što je kaže, dosad neviđeno, će isto tako utjecati na rashode u našem proračunu koliko god je moguće da bi financirali pomoć našem gospodarstvu, odnosno stvaranje agregatne potražnje.

 

Je li sljedeći korak i dio koji se odnosi na materijalna prava, ja bih se usudio reći da je to na stolu, rekao je Aladrović.

 

- Započet ćemo službene pregovore, pokrenut ćemo danas ili u ponedjeljak, ali u najkraćem mogućem vremenu, dodaje.

 

Sever je uzvratio da je ovo je nekorektna i opasna teza koja se podgrijava od strane Vlade i dijela poduzetnika da je riječ o solidarnosti između sigurnih i nesigurnih, jer smo vidjeli to pitanje sigurnosti u minulim boljim godinama, kad je zbog politika raznih poslodavaca i raznih Vlada gotovo 400 000 ljudi nisu vidjeli uvjete za svoj život i to u boljim uvjetima.

 

- Na drugoj strani gdje govorimo o liječnicima, medicinskim sestrama, poreznim carinicima, policajcima, ljudima koji su izravno izloženi mogućnosti zaraze, o toj sigurnosti razgovaramo. Ljudi su mahom bježali iz državnih službi jer su manje plaće, i isto tako ne treba podgrijavati tezu, ako se ovim ljudima uzme da će biti bolje u privatnom sektoru, što je jasno da nije točno, rekao je Sever.

 

Ono što se jedino događa da je Vlada jednom čudnom politikom krenula u maksimalnu pomoć poduzetnicima i pod maksimalnim pritiskom poduzetnika puno toga i radi, zanimljivo je da mi već dugo vremena pregovaramo oko toga da se veliki sustavi, ne govorim o malim poduzetnicima, pogledajmo velike sustave kolike imaju dividende, nemaju za plaću, a istovremeno su zbuksali hrpu novca za dividendu, uzvraća Sever.

 

- Ne bi li ta država trebala biti dovoljno odgovorna da takve poslodavce obveže da se za tu pomoć od države, da se ona upiše na njihovu imovinu pa neka to s vremenom isplate kad budu bolje godine, navodi Sever.

 

Majetić je odgovorio kako mu je žao da se još uvijek bave ideološkim razgovorima, dok Sever uzvraća kako ovo nema veze s ideologijom.

 

- Preko 70 000 tvrtki je tražilo pomoć, njihove aktivnosti su smanjene i prihoda nemaju. Pet godina smo u povratku iz krize i tek prošle godine smo došli na razinu prije 2008. I čitavo gospodarstvo vraća kredite da bi onu prvu krizu prebrodili, kaže Majetić.

 

- Malo je tvrtki koje imaju dobit ili novac na računima da može držati ovu krizu. Prvi cilj je sačuvati radna mjesta i to je zapravo socijalna mjera, ti radnici bi danas bili na burzi i ne znam zašto sindikati odbijaju prihvatiti ovu činjenicu. U ovom trenutku naš kućni budžet Republike Hrvatske je smanjen. Sad ćemo izaći iz izolacije, ali je pitanje koliko će se potrošnja povećati, nitko ne može predvidjeti što će biti do kraja godine. U takvoj situaciji kad imate manji budžet, ono što će realni sektor raditi mi ćemo tu dodati na plaću radnika koliko god možemo.

 

Ono što očekujemo do kraja godine, dodaje Majetić, da će prihodi biti mali i poslodavci neće imati dovoljno kapitala i dolaze nam ljetni mjeseci kada nećemo imati prihode kao inače.

 

- Nemamo puno velikih tvrtki, 90% je malih mikro poduzeća koja su najživlji dio gospodarstva i vjerojatno će se najprije preustrojiti i početi nešto raditi. Mi bi rado da se nikome ne smanjuje plaća, ali moramo realno razgovarati da se održimo i sljedeću godinu. Vjerojatno će se razgovarati i o smanjivanjima u realnom sektoru, ne zbog uvjetno rečeno solidarnosti, nego zbog nužnosti, rekao je Majetić.

 

Važno je gledati kome i kako se smanjuju prihodi, rekao je Majetić. Ne možete dijeliti nešto što nemate.