Pregled svih novosti

    • 06. 08. 2006.

      Društveno odgovorno poslovanje sve prisutnije u hrvatskim tvrtkama

      Poslovni dnevnik - Društveno odgovorno poslovanje (DOP) jedno je od najvažnijih odgovora na izazove suvremenog poslovanja i razvoja. Naime, posljednja desetljeća obilježile su sve izraženija globalizacija poslovanja, otvaranje novih tržišta i političke promjene. Time je postao izraženiji fokus poslovnog sektora na potrošače i zadovoljavanje njihovih želja i potreba, uspon nevladinih organizacija i njihovih aktivnosti, ali i rastući nedostatak povjerenja u institucije tržišnog gospodarstva.
      Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj također postoji čitavi niz aktivnosti u sferi društveno odgovornog poslovanja, no i da istodobno dobar dio toga nije strateški osmišljen, strukturiran ili obuhvaćen izvještajima.
      Zagrebačka banka ove je godine lansirala krovnu marku Zajedno koja obuhvaća aktivnosti održivog razvoja, donacija, sponzorstava, edukacije i humanitarne projekte.
      Najnoviji primjer bankarskog DOP-a nedavna je i donacija 3 najveće hrvatske banke, Zagrebačke, Privredne i Splitske, CT-uređaja vrijednog pola milijuna eura KBC-u.
      Zagrebačka pivovara još je jedna od tvrtki koja društveno odgovorno ponašanje vidi kao sastavni dio svojeg poslovanja. Tako je pivovara uložila 2,5 milijuna eura na smanjenje buke i smrada iz svojeg pogona na zagrebačkom Črnomercu.
      Društveno odgovorno ponašanje došlo je u fokus europske strategije konkurentnosi u posljednjih desetak godina tako da je tek 2000. godine u Lisabonu napravljena agenda u kojoj se definiraju misije i ciljevi DOP-a.
      U konkretnom slučaju to znači da se Europu želi učiniti najkonkurentnijim i nadinamičnijim gospodarstvom na svijetu, zasnovanim na znanju i održivom ekonomskom razvoju s više kvalitetnijih radnih mjesta i boljom društvenom kohezijom i uključenošću.
      U svjetskim razmjerima gotovo sve najveće korporacije, kao i njihovi čelni ljudi, imaju vlastite zaklade, koje uglavnom odražavaju smjer njihove proizvodnje ili pak životnu filozofiju vlasnika. Najveća takva zaklada zasigurno je ona osnivača i vlasnika Microsofta Billa Gatesa i njegove supruge Melinde, vrijedna 34 milijarde američkih dolara.

      Čitaj dalje

    • 04. 08. 2006.

      Sindikati i Vlada o rastu plaća javnih i državnih službenika

      Radio 101- Plaće javnim i državnim službenicima od početka sljedeće godine realno bi trebale porasti za 5 posto. Ovaj prošlotjedni prijedlog ministra Šukera danas je, nakon sastanka sa sindikalcima i poslodavcima, potvrdio i premijer Sanader. Iako je Vlada spremna pregovarati o povećanju tog postotka, Ivo je naglasio da ta brojka nikako ne smije ići preko rasta BDP-a. "To je mjera koja je usuglašena među akademskom zajednicom i socijalnim partnerima još prije dvije godine i ja mislim da od toga ne treba odustajati".

      Čitaj dalje

    • 30. 07. 2006.

      SINDIKAT: PULSKI GRADONAČELNIK POVUKAO PRIJEDLOG O SMANJENJU PLAĆA GRADSKIH SLUŽBENIKA

      PULA, 29. srpnja 2006. (Hina) - Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske priopćio je danas da je pulski gradonačelnik Boris Miletić, nakon razgovora s predstavnicima sindikata, povukao prijedlog o smanjenju plaće gradskih služenika i namještenika za pet posto.
      Na jučerašnjem sastanku s predstavnicima sindikata Miletić je opravdavao taj prijedlog činjenicom nedovoljnog punjenja proračuna i moralnom obvezom da gradska uprava krene od sebe, ali je uvažio i postojanje Kolektivnog ugovora, te stajalište sindikalne podružnice da visina plaće, kao stečeno pravo, treba ostati na dosadašnjoj razini.
      Tajnik sindikata Siniša Kuhar istaknuo je kako je visina plaće gradskih službenika utvrđena u skladu s financijskim mogućnostima Pule i nije sporna, već je problem u isplati u punom iznosu zbog problema na prihodovnoj strani.
      Kuhar je pozdravio spremnost Gradskog poglavarstva da se taj problem premosti kako se plaće ne bi morale smanjivati, te ukazao na potrebu realnog planiranja gradskog proračuna.
      Dvije strane složile su se da pregovore o plaćama treba nastaviti tijekom izrade prijedloga proračuna za 2007. godinu i dogovorile novi krug razgovora u rujnu, kaže se u priopćenju.

      Čitaj dalje

    • 28. 07. 2006.

      PRORAČUN: PRIHODI POVEĆANI 11,1%, RASHODI 3%

      HRT 28. srpnja - Vlada bi idućeg tjedna socijalnim partnerima trebala ponuditi da se od sljedeće godine osnovica za obračun plaća poveća za oko 5 posto, a do kraja godine trebao bi biti dovršen i zakonski prijedlog kojim bi se kod plaća u državnoj upravi vratili platni razredi, saznaje se iz Ministarstva financija.
      U Ministarstvu su zadovoljni kretanjima u državnom proračunu - u prvih šest mjeseci ove godine proračunski su prihodi umjesto planiranih 7,9 posto povećani za 11,1 posto, dok je rast proračunskih rashoda bio znatno manjih - 3 posto - što je i omogućilo da se provede rebalans državnog proračuna.

      Čitaj dalje

    • 28. 07. 2006.

      I TO SE DOGAĐA: Slovačka vlada odlučila obustaviti privatizaciju strateški važnih poduzeća

      (HINA, 27.7.2006.) Nova slovačka vlada premijera Roberta Fica odlučila je obustaviti privatizaciju strateških važnih poduzeća pa država neće prodavati svoje udjele u energetskim poduzećima ni u željezničkom logističkom distributeru Cargo Slovakia.
      "Neće biti donesene nikakve odluke koje bi se moglo smatrati klasičnim privatizacijama", kazao je premijer Fico nakon sastanka ministarskog vijeća.
      Među strateški važnim poduzećima koja bi trebala ostati u vlasništvu države između ostalih nalazi se i opskrbljivač plinom SPP kao i regionalna energetska poduzeća.
      Slovački premijer ponovio je i da vlada mora ojačati svoj utjecaj u poduzećima koja su već dijelom privatizirana. Pritom Fico ipak nije najavio odustajanje od prodaje udjela države u toplanama i poduzećima za autobusni prijevoz, koju je pokrenula prethodna slovačka vlada.

      Čitaj dalje

    • 27. 07. 2006.

      URSH i GLAS HR protiv Gabrijele Galić

      Gabrijela Galić čita govor Borisa Kunsta 1. svibnja 2004. u Maksimiru

      (NHS, 27. srpnja) Novi list danas je ustao u obranu svoje novinarke Gabrijele Galić koju su čelnici URSH-a i GLAS-a HR (ili obrnuto), Matice sindikata javnih i državnih službi i HUS-a Boris Kunst, Zdenka Gizdić i Ozren Matijašević proglasili nepoželjnom osobom na svojim tiskovnim konferencijama.
      Iako već samom činjenicom prenošenja sadržaja kolumne Branka Mijića "Das ist Kunst" i članka Zdenka Duke "Sindikati protiv neovisnosti novinara", kao i našom već ustaljenom praksom objavljivanja tekstova inkriminirane novinarke riskiramo da nas naši sindikalni kolege svrstaju u onaj dio javnosti koji zbog uređivačke politike Novog lista nije u mogućnosti sam donositi zaključke na temelju informacija, već to za nas čini Grabrijela Galić, činimo to jer imamo povjerenja u naše članove i javnost kojoj se obraćamo.
      NHS, naime, vjeruje kako naši sindikati i građani koji su u njih učlanjeni ne trebaju "autentično tumačenje" ili upute sindikalnih prvaka o tome što je novinar ili pjesnik htio reći, a njihovo eventualno nerazumijevanje nekih poteza sindikata više doživljavamo kao vlastitu slabost i nedorečenost negoli zluradost i zlonamjernost novinara.
      I upravo stoga na večeri s potpredsjednikom Vlade Polanćecom nije bilo predstavnika NHS-a. Naime, nama u NHS-u takvo je ponašanje jednostavno neprihvatljivo. Jasno nam je kako se socijalni dijalog ne odvija u kafićima, restoranima i drugim neformalnim mjestima. Formalni pregovori i dogovori socijalnih partnera ne mogu se odvijati u stankama između nekoliko slasnih zalogaja ili gutljaja dobrog vina. Takovo je ponašanje i dogovaranje svojstvenije poslovnim partnerima ili političarima. Večere, ručkovi i, općenito, obroci, prigode su u kojima se druže obitelji, prijatelji, ali i sklapaju poslovi i politički paktovi. No socijalni partneri nisu poslovni partneri niti politički suparnici ili suradnici pa je stoga i neprimjereno pregovore i dogovore oko bilo kakvih pitanja, a posebno ovako značajnih kakav je Zakon o privatizaciji, voditi neprotokolarno, neformalno i na za to neprimjerenim mjestima. No ispada žalosna činjenica da se u ovoj zemlji do dogovora socijalnih partnera lakše stiže za punim nego pregovaračkim stolom. Svjesni sindikalne zadaće i uloge koje sindikati imaju u ovoj zemlji, jednostavno si ne možemo dopustiti ponašanje poput čelnika političkih stranaka koji i ne tako rijetko zaborave kome i čijim interesima trebaju služiti pa ponajprije služe sebi i svojima kako bi što duže opstali. A ne možemo se ponašati ni poput moćnih čelnika tvrtki i dobro plaćenog menadžmenta jer nismo ni jedno ni drugo. Mi smo sindikati i nikad ne smijemo smetnuti s uma da nas plaća članstvo od dijela svojih mukom zarađenih plaća pa nemamo pravo na bahatosti i razmetanja jer si ni većina građana u ovoj zemlji to ne može priuštiti. Stoga je nedopustivo bilo kakvo elitističko ponašanje sindikalnih vođa.
      Zato Vam prepuštamo da sami pročitate što su napisali sindikalci i odgovorili novinari Novog lista, a ako nakon toga zatrebate tumačenje onoga što ste pročitali - dobro razmislite!

      Čitaj dalje

    • 26. 07. 2006.

      NOVI LIST: Suptilni radni logori

      Europska komisija namjerava predstaviti prijedlog zakona kojim bi se uskladile kazne za zapošljavanje na crno. Te bi se kazne, kako je nedavno najavljeno, određivale kompanijama koje izrabljuju ilegalne radnike iz trećih, ali i zemalja u okviru Europske unije. Borba protiv crnog tržišta spada među vodeće paketa propisa, a cilja na suzbijanje nezakonitog doseljavanja. Europska komisija najavljuje i mogućnost predstavljanja posebnog europskog instrumenta za kažnjavanje onih poslodavaca koji prihvaćaju, ohrabruju ili aktivno podupiru rad na crno. Neke članice Unije već su uvele kazne za one poslodavce koji takav rad podupiru, a raspon kazni je od sastavljanja crnih lista poslodavaca i njihova isključivanja iz ugovora o javnoj nabavi do sankcija predviđenih za kazneno djelo i obveze plaćanja troškova povratka nezakonito zaposlenih ilegalnih doseljenika. Sada se planira usvajanje sličnih mjera koje bi se primjenjivale na cijelom teritoriju EU, pri čemu Bruxelles namjerava provesti i istragu o gospodarskim posljedicama zapošljavanja na crno i raširenosti te pojave u Europi.

      Čitaj dalje

    • 25. 07. 2006.

      Sindikat: Država mora u nagodbu za božićnice

      (Večernji list, 25. srpnja) U sporovima zbog neisplaćenih božićnica, država bi se sa svojim činovnicima trebala nagoditi, tvrdi Siniša Kuhar, tajnik Sindikata državnih službenika i namještenika.
      Taj sindikat vodi sporove za oko 15.000 članova, kojima je bivša vlada prestala isplaćivati božićnice za 2000.
      Oko 2000 sporova završilo je na sudištu u Strasbourgu jer se smatra da je riječ o diskriminaciji na regionalnoj osnovi. Naime, dok su neki županijski sudovi presuđivali u korist državnih službenika koji su tužili državu zbog neisplate božićnica, drugi su za iste slučajeve presuđivali protiv radnika.
      „Za svaki takav spor tražimo po 10.000 kuna po zaposlenom, a zajedno s ostalima koji su dobili presude u svoju korist, obaveze države zbog božićnica i darova za djecu dostižu preko sto milijuna kuna. Odugovlačenjem s nagodbama, država si uvećava troškove“, kaže Kuhar. (D. K.)

      Čitaj dalje

    • 24. 07. 2006.

      EU: Hrvatskoj ostalo još 12 screeninga

      (T-Portal) Ovoga tjedna je Europska unija Hrvatskoj odredila još dva mjerila ('benchmarks'), a ona se odnose na poglavlje pravda, slobode i sigurnost te za područje socijalne politike i zapošljavanje. Hrvatska je do sada završila 55 screeninga i do kraja procesa u listopadu ostalo je još 12
      U srijedu je Europska komisija predstavila na eksplanatornom screeningu predstavnicima Hrvatske i Turske europsku pravnu stečevinu u poglavlju Sloboda kretanja radnika. Poglavlje Sloboda kretanja radnika ubraja se u takozvane četiri slobode na kojma se temelji unutarnje tržište Europske unije, a to je sloboda kretanja, roba usluga i kapitala.

      Čitaj dalje

    • 24. 07. 2006.

      NEZAVISNI SINDIKAT DJELATNIKA MUP-a O SUDSKIM SPOROVIMA POLICAJACA

      (NHS, 24. srpnja) Danas se javnosti obratio Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a povodom članka u Večernjem listu o dugu države po sudskim sporovima policijskih, ali i ostalih državnih službenika.
      Predsjednik NSDMUP-a Zdravko Lončar u priopćenju demantira navode kako državnom proračunu prijeti financijski udar, obrazlažući to činjenicom kako je većina sudskih presuda već postala ovršna, tj. naplaćena je od države.
      Istovremeno, Lončar ukazuje na aktivnosti drugog po veličini sindikata u MUP-u, koje su i dovele do toga da je samo pitanje dana kada će NSDMUP postati vodeći sindikat ovog ministarstva.
      Jedan od razloga jačanja NSDMUP-a nalazi se u činjenici da, za razliku od medijski agresivnog, ali i sindikalno ne baš dosljednog Sindikata policije Hrvatske, pruža doista besplatnu pravnu pomoć članovima svog sindikata.
      Priopćenje prenosimo u cijelosti pod opširnije...

      Čitaj dalje

    • 24. 07. 2006.

      POPTISANI KOLEKTIVNI UGOVORI ZA HNK I DJEČJE KAZALIŠTE OSIJEK

      Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi potpisao je 21. srpnja 2006. u Osijeku kolektivne ugovore za zaposlene u Hrvatskom narodnom kazalištu i Dječjem kazalištu Osijek.
      Ugovore su u ime kazališta potpisali intendant HNK Vlaho Ljutić, a u ime Dječjeg kazališta ravnateljica Jasminka Mesić, u ime Županije koja financira 50 posto HNK župan Krešimir Bubalo, te u ime Grada Osijeka gradonačelnik Anto Đapić.
      Plaće su tako od 1. siječnja 2006. povećane za 8,4 posto.
      Kako je zaostatak u obračunskoj osnovici zaposlenika u kazalištima u odnosu na upravu Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka čak 37 posto, ugovoreno je postupno povećanje obračunske osnovice u razdoblju od četiri godine, nakon kojega bi plaće osječkih kulturnjaka trebale biti izjednačene s plaćama upravnih radnika.
      Kolektivnim ugovorima izjednačena su i sva ostala materijalna prava kulturnih i upravnih djelatnika, a važno je napomenuti da će po prvi puta ove godine biti isplaćene jubilarne nagrade.

      Čitaj dalje

    • 22. 07. 2006.

      GLAS ISTRE: Gastro diplomacijom do radničkog dioničarstva

      Gastro diplomacija na (d)jelu

      SINDIKALNI ČELNICI S POTPREDSJEDNIKOM VLADE POLANČECOM NA TAJNOJ VEČERI
      Razgovaralo se o Zakonu o privatizaciji i, kako saznajemo, radnicima se otvorila mogućnost da povoljnije kupe više od 25 posto vlasničkog udjela u poduzeću
      ZAGREB - Prvi Zakon o radu, donesen 1995. godine, sindikati su s predstavnicima Vlade dogovorili u opuštenom restoranskom okruženju večerajući teleću koljenicu. U zagrebačkim restoranima, što ribljim, a što mesnim, dogovarani su i mnogi kolektivni ugovori, a onda je stigao red i na novi Zakon o privatizaciji. Njegovo usuglašavanje zapelo je na pitanju radničkog dioničarstva. No, nakon što je jedan od najpoznatijih zagrebačkih restorana u četvrtak predvečer ugostio dio sindikalnih čelnika i Damira Polančeca, potpredsjednika Vlade, svi su prijepori oko privatizacijskog zakona, čini se, nestali.
      Kao i u dosadašnjoj restoranskoj praksi dogovaranja važnih zakona, društvo se ugodno smjestilo u mesni dio restorana.

      Čitaj dalje

    • 21. 07. 2006.

      Nastavlja se snažan rast kredita

      BankaMagazine - Nastavlja se snažan rasta kreditne aktivnosti banaka u Hrvatskoj - ukupni krediti nebankarskom sektoru na kraju svibnja su iznosili 170,8 milijardi kuna, što je 3,2 milijarde kuna više nego u mjesecu prije, a pri čemu se stanovništvo zadužilo za novih 2,2 milijarde kuna. Na godišnjoj razini pak, u odnosu na svibanj 2005., ukupni krediti su povećani za 31,8 milijardi kuna ili za 22,8 posto. Po podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu na kraju svibnja iznosili su gotovo 85 milijardi kuna, a u prvih su pet mjeseci ove godine povećani za 6,4 milijarde kuna.

      Čitaj dalje

    • 21. 07. 2006.

      DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU: Prosječna plaća za svibanj 4.686 kuna

      Prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2006. iznosila je 4.686 kuna.
      Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2006. iznosila je 6.780 kuna.

      Čitaj dalje

    • 21. 07. 2006.

      POSLOVNI DNEVNIK: EK najavljuje borbu protiv crnog tržišta rada

      Tijekom ljetnih mjeseci i mnogi muzičari rade na crno

      ZAGREB - Europska komisija planira predstaviti prijedlog zakona kojim bi se uskladile kazne za zapošljavanje na crno, prenose europski mediji najavu iz Bruxellesa. Te bi se kazne određivale kompanijama koje izrabljuju ilegalne radnike iz trećih, ali i zemalja u okviru Europske unije, a Bruxelles time želi spriječiti nastajanje logora za robovsku radnu snagu kakav je nedavno otkriven u Italiji, pri čemu je uloga roblja pripala poljskim radnicima.
      Borba protiv crnog tržišta rada među glavnim je prioritetima paketa propisa koji je u srijedu usvojen u Bruxellesu a cilja na suzbijanje nezakonitog doseljavanja. Franco Frattini, potpredsjednik EK, nadležan za pravosuđe, najavio je da će istražiti mogućnost predstavljanja posebnog europskog instrumenta za "kažnjavanje onih biznismena koji prihvaćaju, ohrabruju ili aktivno podupiru rad na crno".

      Čitaj dalje

    • 21. 07. 2006.

      Unija za radnike iz Hrvatske neće tražiti prijelazno razdoblje

      Državna tajnica za rad Vera Babić

      POSLOVNI DNEVNIK - Hrvatska je završila prvi, eksplanatorni screening za poglavlje "Sloboda kretanja radnika" prekjučer u Bruxellesu Sloboda kretanja radnika ulazi u tzv. četiri slobode na kojima počiva unutarnje tržište EU-a - sloboda kretanja roba, usluga i kapitala. Odredbe iz ovoga poglavlja odnose se samo na radnike koji su u radnom odnosu, dok su prava samozaposlenih osoba regulirana u poglavljima o slobodi pružanja usluga i pravu poslovnog nastana.
      Hrvatska će u ovom poglavlju morati mijenjati i dopuniti svoj Zakon o strancima u dijelu koji se odnosi na državljane zemalja članica EU-a. To znači ukidanje radnih dozvola, promjene propisa o dozvoli boravka, o prijavama na zavodu za zapošljavanje itd.

      Čitaj dalje

    • 20. 07. 2006.

      KAKO TO RADE VELIKI: DaimlerChrysler se dogovorio s radnicima

      (JUTARNJI LIST) BERLIN - Uprava automobilskog koncerna DaimlerChrysler i radnički savjet nakon dugih pregovora složili su se oko plana kako socijalno održivo provesti ranije najavljeno restrukturiranje poduzeća, koje će uključivati i masivno ukidanje radnih mjesta.
      Šef koncerna Dieter Zetsche ranije je najavio da će do 2008. godine u pogonima DaimlerChryslera u cijelome svijetu otpasti 6000 radnih mjesta u menadžmentu i upravi, od toga čak 3200 u Njemačkoj.
      Prema Novom modelu menadžmenta, kako glasi ime postignutog sporazuma, do kraja 2007. godine neće biti direktnih otkaza, a zaposlenicima, čija radna mjesta budu ukinuta, do tog roka morat će se ponuditi druga mjesta unutar koncerna.
      Broj radnika smanjivat će se u slučajevima dobrovoljnih raskida radnih ugovora s otpremninom te ranijim umirovljenjima i smanjenjem radnog vremena za starije zaposlenike. Novi model menadžmenta najveće je restrukturiranje u upravi koje je ovo poduzeće ikada prošlo, a kako je danas rekao šef radničkog savjeta Erich Klemm, on zaposlenicima “daje visoku mjeru fleksibilnosti“. (I. K. M.)

      Čitaj dalje

    • 19. 07. 2006.

      I SINDIKATI I POSLODAVCI NEZADOVOLJNI PRIJEDLOGOM ZAKONA O PRIVATIZACIJI

      Darko Tipurić, dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

      Tipurić: Hrvatska još nije spremna za radničko dioničarstvo
      Sindikati će početkom kolovoza ponovno doći pred Sanadera i odlučiti hoće li uopće biti novog zakona
      POSLOVNI DNEVNIK - Otvaranje rasprave o novom zakonu o privatizaciji u Hrvatskom saboru postaje sve neizvijesnije. Još i prije nego je materijal došao na dnevni red Vlade upitno je hoće li on postati Vladin prijedlog.
      Materijal koji je izradila skupina ekonomista na čelu s Darkom Tipurićem, od jeseni dekanom Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i jednim od hrvatskih stručnjaka koji je najviše upućen u tematiku radničkog dioničarstva, izazvao je izuzetno negativne reakcije sindikalnih središnjica.

      Čitaj dalje

    • 19. 07. 2006.

      VJESNIK: Hoće li mladi dulje čekati na posao?

      Ostanu li stari radnici dulje na poslu, mladi će dulje čekati na zaposlenje, smatra Krešimir Sever

      ZAGREB - »Sindikati zasigurno neće podržati inicijativu za povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu, kada ona dođe na dnevni red, a čini mi se da je neće podržati ni poslodavci. U nekim poslovima sigurno je šteta razmišljati o umirovljenju sa 65 godina, na primjer u znanstvenim zanimanjima, no u drugima, kao što je građevina, ili rad na traci, to je granica nakon koje čovjek doista ne može raditi«, komentira Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) na pitanje kakav je stav sindikata vezano uz najavu da ćemo po završetku prijelaznog razdoblja iz Zakona o mirovinskom osiguranju, tijekom kojega se primjenjuju prijelazni uvjeti za umirovljenje, morati započeti razgovor o povećanju dobne granice za mirovinu.

      Čitaj dalje

    • 17. 07. 2006.

      POSLOVNI DNEVNIK: Hrvatska za mirovine izdvaja najmanje

      Produljenje radnog vijeka jedna je od metoda koja bi sustav trebala stabilizirati, što je ne samo plan hrvatske Vlade već i trend u Europskoj uniji

      HOĆE LI U STAROSNU MIROVINU ŽENE IĆI SA 67, A MUŠKARCI SA 68 GODINA?
      Povećanjem zakonski propisane dobi umirovljenja Hrvatska planira smanjiti goleme troškove državnom proračunu koje iz godine u godinu generira sve veći broj umirovljenika. Zahvaljujući smanjivanju portfelja za isplatu mirovina iz doprinosa na plaće, više od četrdeset posto ukupnih sredstava za umirovljenike danas ide iz državnog proračuna, a zahvaljujući lošem modelu mirovinskog sustava uvedenom prije sedam godina, mirovine su sve manje. Produljenje radnog vijeka jedna je od metoda koja bi sustav trebala stabilizirati, što je ne samo plan hrvatske Vlade, već i trend u Europskoj uniji.

      Čitaj dalje

    • 15. 07. 2006.

      PRITISAK NA POSLU: Svaki četvrti Hrvat radi pod stresom

      Veće hrvatske tvrtke zaposlenicima plaćaju antistresne treninge

      (T-Portal) Na poslu lako gubite živce, iscrpljeni ste, netolerantni, sumnjate u svoje mogućnosti? Teško se koncentrirate, znojite se, muče vas glavobolje, bolovi u želucu...? Ako su odgovori potvrdni, pod stresom ste - kao i svaki četvrti radni čovjek u Hrvatskoj, dok je u svijetu situacija još alarmantnija. Kako se boriti s tom modernom boljkom, za T-Portal je govorila profesorica psihologije Miranda Novak
      Danas čak 40 posto djelatnika u svijetu kapitalizma smatra da im je posao ekstremno stresan. Drugim riječima, osjećaju negativne psihofizičke posljedice koje im donosi svakodnevni rad pod raznim pritiscima kojima su izloženi, pa smo svjedoci sve češće pojave živčane rastrojenosti koja vodi u poroke, a sve su češće time pogođene – žene.

      Čitaj dalje

    • 14. 07. 2006.

      ZBOG NEISPLATE PLAĆA SINDIKAT ĆE PREDLOŽITI OVRHU RAČUNA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE

      ZAGREB, 14. srpnja 2006. (Hina) - Sindikat državnih službenika i namještenika priopćio je danas da će u svrhu osiguranja isplate plaća službenika i namještenika Požeško-slavonske županije, podnijeti prijedlog za ovrhu računa te Županije, temeljem isplatnih lista kao ovršnih isprava.
      U pismu upućenom županu Zdravku Ronku sindikat upozorava na odgovornost Županije kao poslodavca da osigura sredstva za plaće svojih zaposlenika, kao i na neznatan udjel sredstava za plaće službenika u ukupnom dugu Županije.
      Ta se sredstva mogu osigurati u okviru sredstava koja su nužna za obavljanje osnovnih zadaća Županije, nad kojima se ne može odrediti ovrha, tvrdi sindikat.
      Sindikalci u pismu mole Ronka da ih obavijesti ako se u međuvremenu pronađu sredstva za isplatu plaća kako bi povukli prijedlog za ovrhu.

      Čitaj dalje

    • 14. 07. 2006.

      BANKAMAGAZIN: Struja najskuplja u Slovačkoj, najjeftinija u Grčkoj

      Industrijski korisnici apsolutno plaćaju najviše u Italiji, 12,08 eura za 100 kWh, a najmanje u Latviji, 4,09 eura za potrošnju sto kilovatsati
      Prema priopćenju koje je u petak objavio Eurostat, unutar Europske unije najskuplja struja za kućanstva je u Slovačkoj, dok najmanje za struju odvajaju građani Grčke.
      Najvišu cijenu struje, ustvari, plaćaju građani Danske koji odvajaju 23,62 eura za kilovatsat, no ako se cijena struje prilagodi za kupovnu moć, onda najviše struju plaćaju stanovnici Slovačke koji odvajaju čak 24,48 eura za 100 kWh. Nakon Slovačke slijede Italija (20,23 eura za 100 kWh), Poljska (20,05 eura za 100 kWh) i Nizozemska (19,15 eura za kWh). U susjednoj Sloveniji građani odvajaju 13,71 eura za sto kilovatsati, dok Mađari svojim distributerima električne energije plaćaju u prosjeku 17,14 eura za sto kilovat sati.

      Čitaj dalje

    • 14. 07. 2006.

      MOJ POSAO: Minimalna plaća u Luksemburgu 1.503, a u Latviji 129 eura

      U siječnju ove godine, 18 od 25 zemlja članica EU donijelo je zakonsku odredbu o minimalnim plaćama. Visina plaće tako varira od države do države.
      Statistički ured Europske komisije, Eurostat objavio je kako je primjerice u Latviji zajamčena minimalna plaća 129 eura, dok u Luksemburgu ona iznosi 1.503 eura mjesečno.
      Međutim, svakako je potrebno napomenuti kako broj onih koji primaju minimalnu plaću također varira. Tako u Španjolskoj manje od 1% zaposlenika prima minimalnu plaću, dok u Luksemburgu zajamčeni minimalac prima njih 18 posto.

      Čitaj dalje

    • 13. 07. 2006.

      U Hrvatskoj se povećava stopa rizika od siromaštva

      Najrizičnije skupine su i nadalje starije osobe, nezaposleni i umirovljenici ali i samohrani roditelji, te obitelji s više djece

      (HINA, VIPportal) Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je u 2005. godini iznosila 17,5 posto, što je povećanje te stope za 0,8 postotnih bodova u odnosu na 2004. godinu, podatak je Državnog zavoda za statistiku iz istraživanja o siromaštvu.

      Za preživljavanje nedostaje 2.000 kn mjesečno
      Statistički podatci tako govore o pogoršanju pokazatelja siromaštva, a prošlogodišnja je stopa najviša u posljednje tri godine - 2003. iznosila je 16,9 posto, u 2004. blago je pala, na 16,7 posto, a u prošloj se povećala na 17,5 posto.
      Statistički, prag rizika od siromaštva u prošloj je godini za samačko kućanstvo bio dohodak, s novčanim i naturalnim primanjima, od 21.237,57 kuna ili 1.769,80 kuna mjesečno.
      Za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece prag rizika od siromaštva u 2005. bio je dohodak od 44.598,89 kuna. To znači da je takvo kućanstvo za prelazak praga rizika od siromaštva, u prošloj godini trebalo mjesečno, s primanjima u novcu i naturi, najmanje 3.716,57 kuna mjesečno.

      Čitaj dalje