Pregled svih novosti

    • 25. 08. 2006.

      Kreditna zaduženost stanovništva 36 posto BDP-a

      Popularno 'peglanje' kartice kao jedan od oblika osobnog zaduživanja također je u porastu

      HINA, 24. kolovoza - Ukupna kreditna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj nastavlja rasti te je krajem 2005. dostigla razinu od 35,9 posto BDP-a, no to je još daleko ispod zaduženosti stanovništva u Europskoj monetaroj uniji (EMU), ali i upola veća zaduženost u odnosu na građane novih članica Europske unije.
      Istodobno, pokazatelji tereta otplate duga stanovništva nisu zabirinjavajući, no s obzirom na strukturu kredita hrvatski su građani izloženi visokoj razini valutnog rizika.
      Procjenjena kreditna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj u odnosu na BDP povećala se sa 32,1 posto krajem 2004. na 35,9 posto na kraju prošle godine. Pritom se oko 96 posto duga građana odnosi se na kredite poslovnih banaka, podaci su iz trećeg broja publikacije Hrvatske narodne banke "Makrobonitetna analiza".

      Čitaj dalje

    • 24. 08. 2006.

      GSV-U PREDSTAVLJENE VLADINE SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE ZA 2007-2009.

      ZAGREB, 24. kolovoza 2006. (Hina) - Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2007.-2009. koje je na današnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća(GSV) socijalnim partnerima predstavio ministar financija Ivan Šuker, dobra su osnova za daljnju raspravu, ocijenio je nakon sjednice jedan od sindikalnih predstavnika i predsjednik GSV-a Ivan Tomac.
      Vlada neće odustati od smjernica ekonomske i fiskalne politike, poručili su Vladini predstavnici.
      Potpredsjednica Vlade i dopredsjednica GSV-a Jadranka Kosor ponovila je da će u pregovorima, koji će započeti početkom rujna, Vlada ponuditi povećanje osnovice plaće od pet posto.

      Čitaj dalje

    • 24. 08. 2006.

      REPUBLIČKI SINDIKAT RADNIKA HRVATSKE EURESTU CROATIA NAJAVIO ŠTRAJK

      Iako je moto kompanije zvučan, prema RSRH mogao bi se zamijeniti novim 'izvana gladac, iznutra jadac'

      ZAGREB, 24. kolovoza 2006. (Hina) - Republički sindikat radnika Hrvatske (RSRH) najavio je Eurestu Croatia d.o.o. štrajk zbog odugovlačenja sklapanja i potpisivanja Kolektivnog ugovora, priopćio je danas taj sindikat.
      Štrajk je najavljen za 8. rujna.
      Eurest Croatia u kojem radi oko 600 zaposlenika, sastavni je dio globalne kompanije Compass Group International, a nastao je 2002. nakon izdvajanja neosnovnih djelatnosti (priprema hrane, čišćenje i održavanje prostorija) iz Hrvatskih telekomunikacija.
      Radnicima je prilikom izdvajanja zajamčeno da će tri godine zadržati prava kakva su imali prema Kolektivnom ugovoru za T-HT. No, nakon što je taj kolektivni ugovor istekao, prava su im smanjena, a poslodavac je izbjegavao započeti pregovore o novom kolektivnom ugovoru. Zbog smanjenja prava štrajkali su u sijećnju ove godine.

      Čitaj dalje

    • 24. 08. 2006.

      SINDIKAT DAO RONKU 15 DANA ZA DEBLOKADU RAČUNA ŽUPANIJE

      ZAGREB, 24. kolovoza 2006. (Hina) - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske (SDLSN) priopćio je danas da je postupak mirenja između Požeško-slavonske županije i toga
      sindikata jučer zaključen sporazumom u šest točaka kojim bi se spor zbog neisplate plaća trebao riješiti u roku od 15 dana deblokadom računa Županije i nagodbom o dinamici isplate.
      Ukoliko u tom roku ne bude riješen problem plaća koje zaposlenici Županije nisu dobili od travnja, Sindikat najavljuje štrajk.

      Čitaj dalje

    • 24. 08. 2006.

      T-Portal: EU stvara radna mjesta brže od SAD-a

      Zaposlenost u Europi nastavlja rasti, a nova radna mjesta otvaraju se bržim tempom nego u Americi
      Nova radna mjesta trenutačno otvaramo brže nego u SAD-u, izjavio je Holger Schmieding, europski ekonomist pri Bank of America.
      Kako je izvijestio njemački Financial Times, mjesečno se otvara 200.000 novih radnih mjesta širom eurozone koja broji 12 članica.
      Njemačka i Francuska, koje su nekoliko uzastopnih mjeseci bilježile pad u broju zaposlenih, upravo su zemlje koje predvode na putu prema tom boomu novih poslova.
      Prema procjenama stručnjaka, njihovi ukupni napori na području gospodarstva glavni su razlog porasta broja novih radnih mjesta u eurozoni.

      Čitaj dalje

    • 23. 08. 2006.

      NA SJEDNICI GSV-A SUTRA O SMJERNICAMA EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE

      ZAGREB, 23. kolovoza 2006. (Hina) - Gospodarsko socijalno vijeće će na sutrašnjoj sjednici raspravljati o smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2007. do 2009., o čemu će uvodno izlagati ministar financija Ivan Šuker.
      Predsjednik sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Ivica Ihas rekao je Hini kako će sindikati zasigurno postaviti i pitanje zašto je smjernicama predviđeno samo godišnje pet postotno povećanje sredstava za plaće.
      Sindikati javnih službi nedavno su najavili kako će tražiti povećanje plaća za 20 posto.

      Čitaj dalje

    • 22. 08. 2006.

      DZS: prosječna neto plaća za lipanj 4.640 kuna

      U odnosu pak na prošlogodišnji lipanj, prosječna je neto plaća za lipanj ove godine nominalno porasla za 4,7 posto
      Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za lipanj je iznosila 4.640 kuna i bila je za 46 kuna ili oko 1 posto manja nego li za svibanj, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku.
      U odnosu pak na prošlogodišnji lipanj, prosječna je neto plaća za lipanj ove godine nominalno porasla za 4,7 posto, odnosno u apsolutnom iznosu za 208 kuna.

      Čitaj dalje

    • 21. 08. 2006.

      Priopćenje NHS-a o najavi poskupljenja grijanja

      NHS smatra da svako, pa i najmanje poskupljenje, predstavlja težak udar na standard građana

      (NHS, 21. kolovoza) Na pragu nove sezone grijanja s iznenađenjem i neodobravanjem pročitali smo vijest o najavi poskupljenja grijanja. HEP Toplinarstvo ne opovrgava informacije o poskupljenju grijanja koje su priopćene iz Udruge Potrošač, iako u ovom trenutku ne barata postotkom poskupljenja za razliku od Udruge Potrošač koja je najavila poskupljenje grijanja od 30 posto.
      Razumijevajući kako cijene naftnih derivata na tržištu, ali i cijene plina u najvećoj mjeri reguliraju cijene grijanja, činjenica je da se prenapregnuti obiteljski proračuni već i sada teško nose sa podmirenjem mjesečnih troškova i svako, pa i najmanje poskupljenje, predstavlja težak udar na standard građana.

      Čitaj dalje

    • 21. 08. 2006.

      MOJ POSAO: Žene će morati činiti 60 posto zaposlenih u Hrvatskoj

      Zaposlenost žena je ključ njihove ekonomske autonomije i veće ravnopravnosti između žena i muškaraca u cjelokupnom društvu.
      Stoga bi se pristup položaju žena na tržištu rada posebice s obzirom na njihove teškoće pri zapošljavanju, ali i samom radu, trebao početi rješavati najesen kada će se u saborsku proceduru uputiti Nacionalna strategija za promicanje ravnopravnosti spolova do 2010. godine.
      Strategijom bi se trebalo obuhvatiti niz područja, od suzbijanja diskriminacije žena na tržištu rada do promicanja tužbi za spolno uznemiravanje.

      Čitaj dalje

    • 21. 08. 2006.

      MOJ POSAO: Europljani podijeljeni oko ograničenja trajanja radnog tjedna

      Istraživanje koje je proveo list Financial Times u pet europskih država, pokazuje kako se velika većina Europljana protivi ograničenju trajanja radnog tjedna.
      Prema općenitim rezultatima, 47% građana zapadne Europe protivi se restrikcijama na broj radnih sati, a samo u Velikoj Britaniji, 52% ispitanih misli kako bi osobe same trebale odlučiti koliko sati žele raditi. Istog je mišljenja većina Francuza (52%) te Nijemaca (65%).
      Istraživanje je također provedeno u Italiji i Španjolskoj, a rezultati pokazuju kako 72% Španjolaca podupire ograničenja, dok su Talijani otprilike jednako podijeljeni pa ih nešto manje od 40% podupire ograničenja, a tek nešto više od 40% protivi ograničenjima.

      Čitaj dalje

    • 21. 08. 2006.

      JUTARNJI LIST: Regionalno raslojavanje Hrvatske: Zagrepčani 80 % bogatiji od prosječnih Hrvata

      Piše: Marina Klepo
      Od prosječnog Hrvata Zagrepčani su bogatiji oko 80 posto, stanovnici Istarske županije 38 posto, a Primorsko-goranske oko 18 posto.
      Neznatno iznad prosjeka još se drži Ličko-senjska županija, dok stanovnici ostalih dijelova Hrvatske imaju BDP po glavni stanovnika manji od prosjeka zemlje. Najsiromašnija je Vukovarsko-srijemska županija u kojoj BDP po stanovniku iznosi tek 57,5 posto hrvatskog prosjeka, što znači da su stanovnici te regije oko tri puta siromašniji od Zagrepčana.
      To su pokazatelji najnovijeg istraživanja Svjetske banke “Procjena životnog standarda u Hrvatskoj”, koje je nedavno uručeno Vladi i ona bi se o njemu trebala uskoro očitovati.

      Čitaj dalje

    • 20. 08. 2006.

      KREDITNA ZADUŽENOST GRAĐANA I DALJE RASTE

      HRT, 20. kolovoza - Unatoč tomu što je Hrvatska narodna banka različitim mjerama prema bankama pokušala zaustaviti bujanje kredita, oni su rasli čak i tijekom godišnjih odmora.
      Prema podacima HNB-a, samo u srpnju građani su se zadužili za novih milijardu i 400 milijuna kuna. A u sedam ovogodišnjih mjeseci čak 10 milijarda kuna. Teško je očekivati promjenu sve dok mnogi građani kreditima i minusima rješavaju osnovne egzistencijalne potrebe.

      Čitaj dalje

    • 19. 08. 2006.

      NOVI LIST: »Hitrorez« kreše 40 posto propisa

      VLADA OD OVE JESENI KREĆE U RAT S NAGOMILANIM AKTIMA
      ZAGREB – Vlada na jesen kreće s oštrim rezanjem nagomilanih normativnih akata, odnosno zakona, podzakonskih dokumenata, uredbi, propisa. Kako se procjenjuje, provođenjem regulatorne giljotine, broj raznoraznih propisa u zemlji mogao bi se smanjiti za 40-tak posto. Regulatornu giljotinu Vladi je još početkom ožujka, kao novi model u funkciji jačanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, predložilo Nacionalno vijeće za konkurentnosti (NKV) u okviru USAID-ova projekta Poduzetna Hrvatska. Iako je model pročišćavanja propisa, odnosno ukidanja suvišnih normativnih akata poznat pod imenom regulatorna giljotina, NKV je predložio da se u Hrvatskoj zove »hitrorez«, s obzirom da je Vlada pokrenula niz projekata s ciljem ubrzavanja administracije s predznakom »hitro«.

      Čitaj dalje

    • 18. 08. 2006.

      MOJ POSAO: Nezaposlenost i dalje najveća briga Europljana

      Najvažniji problem s kojim će se Europa morati suočiti jest suzbijanje nezaposlenosti. Naime, kao i prijašnjih godina, nedovoljan broj radnih mjesta još uvijek najviše zabrinjava Europljane. Međutim, potrebno je naglasiti kako se inflacija, zdravstvena zaštita, stambeno pitanje i kriminal također nalaze visoko na listi briga.
      Podaci su to godišnjeg istraživanja "Izazovi Europe" koje je grupacija GfK provela u 10 europskih zemlja na uzorku od 12.000 građana, u razdoblju od travnja do lipnja ove godine.
      Problem nezaposlenosti navelo je više od trećine ispitanih, a u sedam od deset država, nedostatak radnih mjesta je glavna briga već godinama. Njemačka se našla najpogođenija ovim problemom, pa je petina ispitanih Nijemaca navela kako se ovaj problem hitno mora riješiti. Dvije trećine Poljaka i gotovo isto toliko Francuza također je navelo nezaposlenost kao najvažniji problem.

      Čitaj dalje

    • 18. 08. 2006.

      Sindikat najavljuje štrajk zbog neisplate plaća zaposlenicima Požeško-slavonske županije

      (SDLSN, 18. kolovoza) Danas upućenim zahtjevom za pokretanje postupka mirenja zbog neisplate plaća službenicima i namještenicima Požeško-slavonske županije Sindikat je učinio korak naprijed prema novoj obustavi rada u upravnim tijelima Županije.
      Ukoliko mirenje ne uspije SDLSN će organizirati trodnevni, odnosno štrajk do ispunjenja zahtjeva Sindikata, a oni su isplata plaće za travanj, svibanj, lipanj i srpanj, te obustava i preispitivanje otkaza službenicima i namještenicima sukladno novoj sistematizaciji dok se ne ispune preduvjeti za normalno funkcioniranje županije kao tijela područne samouprave.
      Sindikat je, u međuvremenu, prikupio izjave o spremnosti sudjelovanja u štrajku svih djelatnika koji trenutno rade ili godišnji odmor provode u Požegi te u slučaju štrajka očekuje stopostotni odaziv.
      Za razliku od prosvjednog karaktera štrajka koji je održan 6. srpnja, predstojeći štrajk značit će potpunu blokadu rada Županije kao upravnog servisa od najmanje tri dana, odnosno do pronalaženja rješenja za isplatu plaća.
      Također, Sindikat smatra da pitanje nove sistematizacije Županije nije moguće rješavati kao da problem neisplate plaća i otpremnina djelatnicima koji su višak uopće ne postoji te kao da Županija normalno funkcionira ili, kako je rekao jedan od prekobrojnih namještenika, «kad je u kući požar gasi se vatra, a ne farbaju se štokovi i vrata».

      Čitaj dalje

    • 18. 08. 2006.

      POSLOVNI DNEVNIK: Građevinari i poljoprivrednici najčešće stradaju na radu

      IZVJEŠĆE HZJZ-A O PROFESIONALNIM BOLESTIMA I OZLJEDAMA NA RADNOME MJESTU
      Od 22.700 prijavljenih ozljeda, 80 posto se dogodilo na radu, a ostatak na putu do posla. Najviše smrtnih slučajeva je u građevininarstvu - dvadeset
      Rad u prerađivačkoj industriji, građevina, trgovina i poljoprivreda najopasnije su djelatnosti u Hrvatskoj, a posao mnogo više "pogađa" muškarce nego žene koje bi se trebale bolje čuvati dolazaka i odlazaka s posla, pokazalo je upravo objavljeno izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o profesionalnim bolestima i ozljedama na radu u prošloj godini.Zavod je u prošloj godini zaprimio 22,7 tisuća prijava ozljeda na radu, s tim da se gotovo 80 posto ozljeda dogodilo na radnome mjestu, a ostatak na putu do posla.

      Čitaj dalje

    • 17. 08. 2006.

      Vođe sindikata zarađuju više od odvjetnika i šefova marketinga

      PLAĆE ČELNIKA SINDIKATA ČETIRI PUTA VEĆE OD MINIMALCA I DVA PUTA VEĆE OD PROSJEKA
      Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a, svaki mjesec prima 9400 kuna, Ana Knežević, čelnica Sindikata trgovine i v.d. predsjednica SSSH-a, prima 9100 kuna, a Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, 7700 kuna
      Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za svibanj 2006. iznosila je 4686 kuna. Najniža mjesečna osnovica koju, prema procjenama sindikata prima oko 400.000 radnika, iznosi 2169,65 kuna. Plaće sindikalnih čelnika u prosjeku su dvaput veće od prosječnih plaća ili čak četiri puta veće od minimalca. Prosječne plaće sindikalnih čelnika u potpunosti pokrivaju sindikalne košarice, a s ostatkom mogu ležerno plaćati rate za kredit i lagodno živjeti. Njihove prosječne plaće u nekim slučajevima premašuju čak i primanja direktora marketinga u najeminetnijim tvrtkama u Hrvatskoj. Za tim plaćama zaostaju i najveće zabilježene plaće u specijalističkim zanimanjima kao što su odvjetnici ili interni revizori, a nerijetko su veće i od plaća najboljih hrvatskih liječnika. Članovi sindikata koje predstavljaju u prosjeku moraju raditi i po nekoliko mjeseci kako bi zaradili iznos koji njihovi vođe primaju na svoje bankovne račune svakog mjeseca.

      Čitaj dalje

    • 17. 08. 2006.

      HNB: krajem svibnja hrvatski vanjski dug 27,13 milijardu eura

      Guverner HNB Željko Rohatinski

      Hrvatski je vanjski dug na kraju svibnja ove godine iznosio 27,13 milijardi eura i u odnosu na svibanj prošle godine povećan je za 3,3 milijarde eura ili za 13,8 posto, pokazuju podatci Hrvatske narodne banke.
      Prema podatcima središnje banke vanjski je dug Hrvatske na mjesečnoj razini, u svibnju u odnosu na travanj, povećan za 318 milijuna eura ili za 1,18 posto, dok je od početka godine povećan za 6,2 posto, odnosno nominalno za 1,59 milijardi eura.
      Kako su sredinom srpnja izvijestili iz HNB-a, inozemni dug u posljednje vrijeme raste po nešto usporenijem trendu, te je inozemni dug krajem lipnja iznosio 27,3 milijarde eura.

      Čitaj dalje

    • 16. 08. 2006.

      POSLOVNI DNEVNIK: Od 1991. Hrvatsku napustio jedan cijeli grad veličine Zadra

      Hrvati najčešće odlaze u Njemačku, a tamo rade u graditeljstvu, ugostiteljstvu i poljoprivredi

      NEZAPOSLENOST, MALE PLAĆE I LOŠA MAKROEKONOMSKA PERSPEKTIVA GLAVNI SU RAZLOZI EMIGRACIJE RADNIKA
      Trbuhom za kruhom putem HZZ-a u 15 godina otišlo 90.000 građana, 'na crno' još nekoliko stotina
      Velika nezaposlenost, rad na crno, male plaće i loša makroekonomska perspektiva glavni su razlozi emigracije naših državljanja u neke druge zemlje. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 1991. u inozemstvu je zaposleno 90.910 naših radnika. Cijeli jedan grad, i to veličine Zadra, koji je peti po broju stanovnika u državi. Ako tome pribrojimo one koji su trbuhom za kruhom u inozemstvu povukli i svoje obitelji, brojka alarmantno raste. Ne smijemo zaboraviti ni naše građane koji su u inozemstvo odlazili "na crno", a prema procjenama stručnjaka njihov se broj penje i na nekoliko stotina tisuća.

      Čitaj dalje

    • 16. 08. 2006.

      Strategijom za promicanje ravnopravnosti spolova protiv diskriminacije žena

      (VJESNIK) Vlada će na jednoj od prvih sjednica nakon ljetne stanke, a svakako prije početka rada Hrvatskog sabora, u saborsku proceduru uputiti Nacionalnu strategiju za promicanje ravnopravnosti spolova do 2010. godine.
      Dokument je načelno dovršen i očekuju se još samo mišljenja i primjedbe nadležnih ministarstava, a potom Vladina koordinacija za društvene djelatnosti i ljudska prava.
      Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, očekuje da će ovaj dokument u Saboru biti prihvaćen jednoglasno.
      Kako Vjesnik doznaje, Strategija će se baviti nizom područja, a jedno od najvažnijih bit će suzbijanje diskriminacije žena na tržištu rada, posebice s obzirom na činjenicu da se udjel žena u populaciji nezaposlenih približio brojci od čak 60 posto.
      Strategija će se baviti i promicanjem prava žena s invaliditetom te unaprjeđenjem društvenog položaja žena pripadnica nacionalnih manjina, unaprjeđenjem ženskog zdravlja, ponajprije putem prevencijskih pregleda dojki i vrata maternice.
      Poseban program bit će osmišljen za žene žrtve nasilja, kao i za žene poduzetnice.
      Tekst Strategije možete pročitati na www.ured-ravnopravnost.hr

      Čitaj dalje

    • 16. 08. 2006.

      PROTESTNO PISMO SIDIKATA ŽELJEZNIČARA

      HRT, 16. kolovoza - Sindikat hrvatskih željezničara uputio je pismo ministru prometa Božidaru Kalmeti u kojem ga upozorava kako u neposrednoj budućnosti izvršni radnici HŽ-a neće moći jamčiti sigurnost i redovitost željezničkog prometa.
      Kao razloge navode stalno smanjenje broja izvršnih radnika i neulaganje u prijevozna sredstva. Stoga prije podjele HŽ-a traže obvezujuće planove modernizacije i restrukturiranje putem željezničkog fonda.
      "Tražimo ubrzanu modernizaciju HŽ-a, zbrinjavanje viška ljudi putem željezničkog fonda i tražimo da sada, kada je već donijeta odluka o podjeli i gašenju HŽ-a, da se uprave ovih podružnica imenuju ne prema imenima i prezimenima ljudi, nego prema programima i održivosti tih programa", izjavio je sindikalist Ivan Forgač.

      Čitaj dalje

    • 16. 08. 2006.

      NOVI LIST: Sloboda na izdisaju

      Zabranjena je izravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obaveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkog stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća – propisuje domaći Zakon o radu.
      Sloboda, jednakost, poštovanje prava čovjeka dio su najviših ustavnih vrednota. Doduše, ljudske slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.

      Čitaj dalje

    • 16. 08. 2006.

      FINA centralizirala obračun svih plaća iz državnog proračuna

      Sindikalni prijedlog zakona o plaćama, s deset platnih razreda, pred Vladu će na jesen, kaže Ivica Ihas, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika
      (POSLOVNI DNEVNIK, 16. kolovoza) Svi zaposlenici koji plaću primaju iz državnog proračuna, njih 240.000, dogodine će plaću primati putem centraliziranog obračuna plaća koji će u ime Vlade izraditi FINA. Osim plaća, FINA će izraditi i informacijski sustav koji će upravljati ljudskim resursima. To znači da će početi sustavno praćenje karijere državnih službenika i namještenika, vodit će se evidencija o njihovim znanjima i vještinama, o rezultatima njihova rada, te o godinama staža i drugim relevantnim informacijama. Ukratko, tko bude zabušavao, sustav će ga prepoznati te sukladno tome "kazniti".

      Čitaj dalje

    • 14. 08. 2006.

      GLAS ISTRE: Ušteda HZZO-a važnija od nataliteta

      NAKNADE ZA »KOMPLIKACIJE U TRUDNOĆI« ŽENAMA ĆE PREMA NOVOM ZAKONU PLAĆATI POSLODAVCI
      Žene će ostajati bez ugovora na određeno vrijeme, ili bez naknade plaće, što nitko neće moći kontrolirati, upozoravaju u udruzi Roda
      Piše Bojana MRVOŠ PAVIĆ
      ZAGREB - Hrvatska bi koncem ove godine mogla dobiti dokument naziva »Nacionalna populacijska politika«, koji bi konačno trebao odrediti konkretne populacijske mjere. A dok se čeka na taj dokument, država je svoj »fertilni kontingent«, mlade majke i očeve i one koji će to tek postati, odlučila obradovati jednom drugom novom mjerom.
      Prema novom Zakonu o osnovnom zdravstvenom osiguranju, naime, naknadu plaće za tzv. »komplikacije u trudnoći« - na račun kojih većina trudnica odlazi na bolovanje prije poroda - budućim majkama bi trebao isplaćivati poslodavac, umjesto, kao što je bio slučaj, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a onda HZZO poslodavcu, u roku 45 dana od njegove ispostave računa, mora refundirati troškove. To će, vjeruju u raznim ženskim udrugama, a potvrđuju i poslodavci, još više utjecati na ionako slabo zapošljavanje mladih žena u fertilnoj dobi.

      Čitaj dalje

    • 14. 08. 2006.

      POKUŠAJ UVOĐENJA DOPRINOSA SOLIDARNOSTI PO UZORU NA ŠVEDSKU, DANSKU, ŠVICARSKU I BUGARSKU U NAS IZAZIVA POLEMIKE

      Ribić: Nitko ne može besplatno uživati plodove sindikalnog rada
      Predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti Vilim Ribić smatra da pogodnosti kolektivnog ugovora koje uživaju i oni koji nisu članovi sindikata moraju biti plaćene kroz doprinos solidarnosti
      (NOVI LIST, 14. kolovoza) ZAGREB – Švedska, Danska, Švicarska i Bugarska među rijetkim su europskim zemljama u kojima funkcionira doprinos solidarnosti, odnosno svojevrsni porez kojeg nečlanovi sindikata plaćaju sindikatima žele li da se i na njih primjenjuju odredbe kolektivnog ugovora kojeg je s poslodavcem ispregovarao sindikat. Doprinos solidarnosti najrašireniji je na području anglosaksonskih zemalja. U dijelu skandinavskih zemalja pitanje doprinosa solidarnosti zapravo predstavlja sastavni dio tradicije sindikalnog rada i organiziranja, jednako kao što je, primjerice u Austriji, pitanje tradicije radnička komora u koju sredstva izdvajaju i sindikati i nečlanovi sindikata.

      Čitaj dalje