Pregled svih novosti

    • 19. 06. 2006.

      Međunarodna organizacija rada upozorava na nove oblike nasilja na poslu

      (Moj posao) U svom novom izvještaju Međunarodna organizacija rada (ILO) upozorava na porast novih oblika nasilja na poslu, u cijelom svijetu.
      Nasilje se očituje kroz bullying, mobbing te čak i kroz prijetnje psihički nestabilnih zaposlenika te seksualno uznemiravanje, a u pojedinim zemljama dostiže gotovo epidemiološke razmjere.
      U izvješću se navodi kako su žrtve uglavnom žene koje predstavljaju otprilike 61% svih žrtava zlostavljanja. U zemljama u razvoju, najranjivije skupine su žene, migranti i djeca, stoji u izvješću.
      "Globalni troškovi nasilja na poslu su enormni, a gubici se procjenjuju u milijunima dolara", stoji u studiji pod nazivom "Nasilje na poslu". Međutim i u nerazvijenim, ali i u razvijenim zemljama, u posljednje vrijeme dolazi do pojave zlostavljanja i na onim radnim mjestima koja su davno okarakterizirana kao sigurna, kao što su primjerice poslovi u knjižnicama i poslovi u obrazovanju.
      Autori studije navode kako se u današnjem svijetu, zbog nesigurnosti mnogih radnih mjesta, na zaposlenike vrši veliki pritisak te stoga ne začuđuje učestala pojava mnogih oblika zlostavljanja, koja sve češće primjećujemo.
      Autori su se osvrnuli i na povećani strah od terorizma te ga nazvali jednim od novih lica zlostavljanja na poslu, s obzirom da, prema njima, pridonosi ionako "zagrijanim" agresivnim ponašanjima na radnom mjestu.
      Istraživanje provedeno u 15 zemalja članica EU, pokazuje kako su razni oblici zlostavljanja na radnim mjestima, rašireni po cijeloj regiji.
      Međutim, poboljšanje u zaštiti zaposlenika vidljivo je u Engleskoj, Walesu i Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su ubojstva treći vodeći uzrok smrti na poslu.
      Suočavanje raširenošću problema i potrebom za njegovim rješavanjem, rezultiralo je osmišljavanjem novih i učinkovitijih strategija kojima će se pokušati smanjiti pojava nasilja na radnim mjestima. (V.K.)

      Čitaj dalje

    • 19. 06. 2006.

      Čak i uz potpuni rast zaposlenosti do 2031. nepovoljan odnos zaposlenih i umirovljenika

      (Moj posao, Poslovni dnevnik) Zbog rata, propadanja velikog broja tvrtki, pa time i umirovljenja iz socijalnih razloga, hrvatsko se gospodarstvo vrlo rano suočilo s naglim porastom umirovljenja, padom broja i udjela stanovništva u radnoj dobi i suprotno tome rastom udjela umirovljeničke populacije.
      U svom novoopubliciranom znanstvenom radu "Aktivni osiguranici i umirovljenici u Hrvatskoj - očekivani trendovi do 2031. godine", demograf i ekonomist Anđelko Akrap objašnjava nekoliko varijanti kretanja odnosa između radnoaktivnog stanovništva i umirovljenika u iduća tri desetljeća, a bez obzira koja će se od projiciranih varijanti zaista zbiti pokazuje se da će u za sada predvidljivom vremenu ostati nepovoljan odnos između aktivnih osiguranika i korisnika mirovina.
      I u varijantama koje uključuju normalne političko-gospodarske okolnosti koje karakterizira porast zaposlenosti čak do razine pune zaposlenosti i gospodarski napredak, do 2031. godine ostaje nepovoljan odnos zaposlenih i umirovljenika.
      Uz pretpostavku da će cjelokupno aktivno stanovništvo biti i zaposleno, 2031. godine bilo bi najviše do 1,6 milijuna zaposlenih na oko milijun umirovljenika. Ta varijanta uključuje i pozitivan migracijski saldo koji bi mogao nastati uz pretpostavku da se u Hrvatsku vrati jedan dio hrvatske ekonomske emigracije ili njihove djece.
      Ako uvjeti života ni 2031. godine ne budu idealni pa ostane nezaposlenih, a stopa aktivnosti stanovništva ostane približno jednaka aktualnoj, odnosno oko 50%, u tridesetim godinama ovoga stoljeća zaposlenih bi moglo biti najviše oko 1,2 milijuna, dok bi broj umirovljenika ostao na razini od milijun.
      Budući da se dobna granica umirovljenja stalno podiže, povećava se broj radnoaktivnog stanovništva u dobi i iznad 60 godina, a i relativno niske mirovine poticat će, smatra Akrap, na što duže ostajanje u radnom odnosu. V.K.

      Čitaj dalje

    • 15. 06. 2006.

      OECD: u 2005. u mnogim zemljama smanjen broj radnih sati

      (HINA, 14. lipnja) Broj sati provedenih na poslu i dalje se u industrijaliziranom svijetu kontinuirano smanjuje, unatoč rastu konkurencije iz zemalja u razvoju, pokazali su podaci Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).
      Kako se navodi u godišnjem izviješću OECD-a o zapošljavanju u 30 zemalja članica te organizacije, po broju sati provedenih na poslu i dalje prednjače Grci, s godišnje odrađenih 2.053 sati, iako im se Česi počinju sve više približavati, odradivši lani 2.002 sata.

      Čitaj dalje

    • 13. 06. 2006.

      Na kraju svibnja evidentirano 287.283 nezaposlenih osoba

      U odnosu na kraj travnja broj nezaposlenih osoba manji je za 15.123 odnosno za čak 5%
      Tijekom ovogodišnjeg svibnja zabilježen je nastavak pozitivnih trendova na domaćem tržištu rada, kada je zabilježen nastavak smanjenje nezaposlenih osoba na mjesečnoj i godišnjoj razini. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) na kraju svibnja 2006. godine službeno je bilo evidentirano 287.283 nezaposlene osobe. U odnosu na kraj prethodnog mjeseca broj nezaposlenih osoba manji je za 15.123 odnosno za čak 5%, što predstavlja najznačajnije smanjenje na mjesečnoj razini u posljednjih nekoliko godina. Također uslijed pozitivnih sezonskih kretanja na tržištu rada već četvrti mjesec za redom bilježimo smanjenje broja nezaposlenih osoba u odnosu na prethodni mjesec. U usporedbi s krajem svibnja 2005. godine broj nezaposlenih osoba zabilježio je smanjenje od 21.028, čime je godišnji pad iznosio 6,8%. Trend smanjenje broja nezaposlenih osoba na godišnjoj razini traje je još u prošlogodišnjem kolovozu, ali je još znakovitija činjenica da se konstantno intenzivira smanjenje broja nezaposlenih tijekom promatranog razdoblja. Međutim na tržištu rada ipak primjećujemo određene negativne trendove u spolnoj strukturi nezaposlenih osoba. Tako se udio žena među nezaposlenim osobama povećao na mjesečnoj i godišnjoj razini, kada je u svibnju ove godine iznosio preko 60%. Također i značajan dio ukupno nezaposlenih osoba se odnosi na neškolovane i niskokvalificirane radnike, koji se uzimajući u obzir potražnju za radnom snagom mogu smatrati teško zaposlivim osobama. Broj nezaposlenih osoba smanjen je u svim županijama, kako na mjesečnoj tako i na godišnjoj razini. Tijekom svibnja s evidencije HZZ-a zaposleno je ukupno 19.433 osoba. Od navedenog broja njih preko 24% se zaposlilo u djelatnosti hotela i restorana, više od 18% njih u djelatnosti trgovine te više od 10% u građevinarstvu, što potvrđuje važnost sezonskih kretanja u turizmu i građevinarstvu na tržište rada. Ukoliko uzmemo u obzir na smanjenje broja nezaposlenih osoba na godišnjoj razini, smatramo kako bi službena stopa nezaposlenosti za svibanj 2006. godine mogla iznositi oko 16,7%. (Raiffeisenbank, Bankamagazin)

      Čitaj dalje

    • 13. 06. 2006.

      PONOVNO ŠTRAJK RADNIKA "DALMATINKE"

      SINJ, 13. lipnja 2006. (Hina) - Zbog neisplaćenih plaća za travanj ove godine većina od ukupno 420 radnika Tvornice konca "Dalmatinke Nove" jutros je počela štrajkati.
      Štrajk će potrajati dok poslodavac ne ispuni dogovore s predstavnicima Nezavisnog sindikata i isplati zaostale plaće, kazala je predsjednica tvorničke sindikalne podružnice Iva Radonja.
      Inače, sinjska tvornica konca, u kojoj je do prije rata radilo i do tri tisuće radnika, prije četiri godine je prodana talijanskoj tvrtki "La Distributice" iz Trsta.

      Čitaj dalje

    • 13. 06. 2006.

      T- Portal: Čekić i tacna umjesto knjige

      Sedmogodišnja djevojčica u Boliviji čisti cipele na ulici

      DJEČJI RAD U HRVATSKOJ
      Taman kad se Hrvatska uljuljala u zadovoljstvo zbog iznimno rijetkih slučajeva zabilježenog dječjeg rada, inspektori su nedavno zatekli čak sedamdesetero djece zaposlenih u pedeset tvrtki iz četiri dalmatinske županije. U ponedjeljak, 12. lipnja, obilježen je Svjetski dan protiv dječjeg rada, kada nas je UN-ova Međunarodna organizacija rada podsjetila da je svako sedmo dijete žrtva prisilnog rada
      Problem dječjeg rada u Hrvatskoj na vidjelo je izišao prošloga ljeta, nakon strašne tragedije u kojoj je život izgubilo troje male djece. Alen Ignac i sestre Silvija i Sabina Balog utopili su se, naime, na šljunčari u Ivanjcu u potrazi za osvježenjem nakon teškog fizičkog posla na obližnjem polju, na kojemu su vadili krumpir za pet kuna po satu.
      Prema hrvatskim zakonima, rad djece do 15 godina strogo je zabranjen, a poslodavci moraju imati posebnu dozvolu za djecu s navršenih 15 godina. Malodobnik se, osim toga, ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovo zdravlje ili razvoj, pa ne smiju raditi ni u noćnoj smjeni ili prekovremeno.

      Čitaj dalje

    • 09. 06. 2006.

      NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI PROTIV OPROSTA DUGA ŠPORTSKIM KLUBOVIMA

      ZAGREB, 9. lipnja 2006. (Hina) - Nerazumno je i neprihvatljivo novim Zakonom o športu predlagati opraštanje stotina milijuna kuna koje su državi dužni neki športski klubovi, a u kojima se istodobno tijekom
      godine vrte milijuni eura, napominju u današnjem priopćenju Nezavisni hrvatski sindikati.
      Glavnu svrhu preoblikovanja športskih klubova, taj sindikat vidi u članku Zakona koji propisuje mogućnost da država svoje tražbine prema klubovima prenese na lokalnu samoupravu, čime se širom otvaraju vrata
      oprosta dugova.
      Nezavisni hrvatski sindikati od saborskih zastupnika očekuju više socijalne osjetljivosti i pravednosti te da ne podrže predloženi zakon dok ima diskriminirajući karakter.
      Priopćenje NHS-a pročitajte pod opširnije...

      Čitaj dalje

    • 08. 06. 2006.

      Zaposlenici Požeške županije još uvijek bez plaće za travanj i svibanj

      (RADIO 101, 8. lipnja) Zaposlenici Požeško-slavonske županije još uvijek nisu dobili plaće za travanj i svibanj, upozorio je Sindikat državnih službenika i namještenika. Istovremeno, njihovi kolege u zdravstvu, socijalnoj skrbi i školstvu čije se plaće isplaćuju iz državne riznice, a ne iz županijskog proračuna, redovito primaju plaću. Kako je račun Županije i nadalje blokiran, a izlaz iz financijskih dubioza se ne nazire, pitanje stečaja Županije više nije samo akademsko-pravni problem, već faktično stanje koje se više ne smije tolerirati, vele sindikalci.
      Stoga Sindikat od političkih aktera traži da zajednički pronađu rješenje za izlaz iz ove situacije, polazeći od interesa svojih članova u upravnim tijelima Županije da za svoj rad prime kolektivnim ugovorom zagarantiranu plaću, kao i prava građana da uživaju upravni servis u punom opsegu.
      Pitanje tko je kriv za dug Županije koji se više ne može servisirati za Sindikat nalikuje na dilemu je li prije bila kokoš ili jaje i ukazuje na nespremnost različitih političkih čimbenika da zajednički pronađu rješenja u interesu građana temeljem čijih glasova se i nalaze svaki na svojoj strani vlasti.

      Čitaj dalje

    • 07. 06. 2006.

      HZZ: Nezaposlenih u svibnju 6,8% manje nego lani

      Krajem svibnja u HZZ je bilo evidentirano 287,3 tisuće nezaposlenih osoba
      Prema podacima koje je u srijedu objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) krajem svibnja bilo je evidentirano 287,3 tisuće nezaposlenih osoba što je 6,8% manje nego u svibnju lani i 5% manje nego u travnju ove godine.
      U odnosu na prethodni mjesec evidentirana je nezaposlenost smanjena u svim županijama, a najveće je smanjenje ostvareno u Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kažu u HZZ. U usporedbi sa svibnjem lani razina nezaposlenosti je također smanjena u svim županijama, a najviše u Šibensko-kninskoj te Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
      U svibnju se u evidenciju nezaposlenih prijavilo 11,2% više osoba nego u travnju, ali i 3,1% manje njih nego u svibnju lani. Najviše je novoprijavljenih osoba (njih 57,8%) došlo izravno iz radnog odnosa i to iz djelatnosti trgovine i prerađivačke industrije. Iz evidentirane nezaposlenosti otišlo je 35,8% više osoba nego u travnju i 10,4% više njih nego u svibnju 2005. godine, a zbog zapošljavanja evidenciju je napustilo 20,1 tisuća osoba, odnosno gotovo 70% od ukupnog broja osoba koje su brisane iz evidencije nezaposlenih.
      Promatrano po djelatnostima, najviše je osoba zaposleno u hotelima i restoranima, trgovini, prerađivačkoj industriji te graditeljstvu, kažu u HZZ, a gledano po županijama u zapošljavanju su predvodili: Splitsko-dalmatinska županija, Grad Zagreb, Osječko-baranjska županija te Primorsko-goranska županija. (Bankamagazin)

      Čitaj dalje

    • 07. 06. 2006.

      ICFTU: LANI U SVIJETU UBIJENO 115 SINDIKALACA

      Biti sindikalac u nekim dijelovima svijeta doslovno znači 'biti na meti'

      ZAGREB, 7. lipnja 2006. (Hina) - Lani je u svijetu ubijeno 115 sindikalaca, više od 1600 ih je izloženo nasilničkim napadima, a oko 9000 je uhićeno jer su štitili prava radništva, objavila je u srijedu Međunarodna konfederacija slobodnih sindikata (ICFTU) u svom godišnjem izvješću o stanju sindikalnih prava u svijetu za 2005.
      Najveća svjetska sindikalna organizacija koja okuplja oko 155 milijuna članova upozorava da je oko 10.000 radnika otpušteno, a 1700 pritvoreno zbog sindikalnog djelovanja.
      U ICFTU-u kažu da izvještaj otkriva vrlo uznemirujuće trendove, pogotovo u pogledu prava žena radnica, radnika migranata i radnika u javnom sektoru.
      Kao zemlje u Europi u kojima se sprječava rad samostalnih sindikata u izvješću se navode Bjelorusija, Moldavija i Turska. No, od kritika nisu izuzete ni zemlje Europske unije, a pritom se ističe Poljska u kojoj se nadziru sindikati, Njemačka čija Vlada odbija povući zabranu štrajka u javnom sektoru i Malta gdje se sindikalcima prijeti smrću.

      Čitaj dalje

    • 07. 06. 2006.

      ILO: RADNO VRIJEME TREBALO BI BOLJE PRILAGODITI OBITELJSKOM ŽIVOTU

      ŽENEVA, 7. lipnja 2006. (Hina/Dpa) - Sve nepredvidljivije radno vrijeme uzrok je povećane napetosti između radnika i poslodavaca, stoji u novoj studiji Međunarodne organizacije za rad (ILO), objavljenoj u srijedu.
      U izvješću ILO-a naslovljenom "Pristojno radno vrijeme: novi trendovi, novi problemi" stoji kako promjenljiva priroda radnog vremena ima dramatične posljedice na ostatak života zaposlenih.
      Sve veći pritisak zbog konkurentnosti u gospodarstvu koje je u pokretu 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, prisiljava kompanije da svoje radno vrijeme sve više prilagođavaju tržištu.
      "To dovodi do povećane napetosti zbog koje je usklađivanje radnog vremena i privatnog života sve teže. Kako bismo tome doskočili potrebo je uvesti novu politiku rada", kazao je Jon Messenger, jedan od autora izvješća.
      Ključni problemi na koje se studija osvrnula jesu odnosi radnika i poslodavaca te utjecaj koji netipično i nepredvidivo radno vrijeme ima na zdravlje i na sigurnost radnika.
      U studiji se također navodi kako je od velike važnosti osigurati fleksibilno radno vrijeme, osobito za radnike koji imaju obiteljske obaveze, kao što su npr. žene koje moraju usklađivati svoje kućanske i poslovne aktivnosti.
      Temeljeći se na nedavnom istraživanju trenda radnog vremena u industrijaliziranim zemljama, studija predlaže uvođenje "pristojnog radnog vremena" kojim bi se osiguralo radno vrijeme primjereno zdravlju radnika i njegovom obiteljskom životu.
      Studija također poziva na promoviranje spolne jednakosti, promicanje poduzetnosti te omogućavanje izbora koji bi radniku dao priliku da sam bira svoje radno vrijeme.

      Čitaj dalje

    • 02. 06. 2006.

      EU PONOVNO BEZ DOGOVORA O DIREKTIVI O RADNOM VREMENU

      ZAGREB/LUXEMBOURG, 2. lipnja 2006. (Hina) - Europski ministri zapošljavanja na razgovorima u Luxembourgu koji su počeli u četvrtak i trajali do petka rano ujutro nisu se ponovno, i to četvrti put zaredom, uspjeli dogovoriti o tome treba li i dalje ostaviti mogućnost izuzeća od maksimalnog 48-satnog radnog vremena u EU-u, što je plafon koji je upisan u europski zakon, pišu svjetske agencije.
      Nakon desetak sati pregovora, austrijski ministar gospodarstva Martin Bartenstein, čija zemlja predsjeda Europskom unijom do kraja lipnja, mogao je samo zaključiti da je došlo do neuspjeha.

      Čitaj dalje

    • 02. 06. 2006.

      NHS: SINDIKALNA KOŠARICA U SVIBNJU 0,01 POSTO VIŠA NEGO U TRAVNJU

      ZAGREB, 2. lipnja 2006. (Hina) - Sindikalna košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane hrvatske obitelji u svibnju iznosili 6.450 kuna, što je za 0,01 posto više nego u travnju.
      Prosječna plaća isplaćena u travnju iznosila je 4.602 kuna i bila je dostatna za pokrivanje 71,35 posto troškova, što je za 0,34 posto više nego prethodnog mjeseca.
      Najveća pokrivenost potrošačke košarice zabilježena je u Splitu gdje je prosječna plaća bila dostatna za 78 posto troškova četveročlane obitelji, a najmanja u Puli gdje se plaćom moglo pokriti tek 63,28 posto troškova.
      Košarica s uključenim troškovima dvoje djece školske dobi koja pohađaju izvanškolske aktivnosti iznosila je 7.350 kuna, pa se prosječnom plaćom moglo pokriti 62,62 posto njezine vrijednosti.
      Košarica za kućanstvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosila je 3.391 kunu, a prosječnom mirovinom moglo se pokriti tek 55,08 posto troškova, navodi NHS.

      Čitaj dalje

    • 31. 05. 2006.

      VLADA UPUTILA SABORU PRIJEDLOG STRATEGIJE RAZVOJA ZDRAVSTVA

      ZAGREB, 31. svibnja 2006. (Hina) - Vlada je danas poslala Saboru na raspravu i donošenje prijedlog petogodišnje nacionalne strategije razvoja zdravstva u kojoj su kao neke od osnovnih značajki zacrtani
      jačanje preventive, težnja skraćenju listi čekanja, financijska stabilizacija, promjena politike lijekova.
      Od 90-ih godina do 2003. broj preventivnih sistematskih pregleda pao je za više od 60 posto, što je neodrživo, upozorio je ministar zdravstva Neven Ljubičić.
      Stoga su 2004. započeti preventivni pregledi u općoj obiteljskoj medicini, pa je prošle godine pregledano oko 12.000 osoba starijih od 50 godina, pri čemu je otkriven velik broj bolesti.
      Kako bi se ojačala preventiva, ministar najavljuje i donošenje niza nacionalnih programa, poput programa borbe protiv kardiovaskularnih bolesti, prevencije šećerne bolesti, programa ranog otkrivanja raka dojke i debelog crijeva.

      Čitaj dalje

    • 31. 05. 2006.

      (Ne)radnička dijagnoza

      (NOVI LIST, 31. svibnja) Što je to radnik i zašto on postoji? Radnik je jedna inertna osoba, obično ima mentalni sklop naslijeđen iz socijalizma, lijen je, ne želi se obrazovati. Kad se zaposli, moli Boga da ga nitko ne dira i da mirno, gotovo nezamjetno provede svojih trideset i kusur godina na radnom mjestu i potom se zaputi u zasluženu mirovinu.
      E sad, taj inertni predstavnik ljudskog roda – radnik – možda uopće i nije zaslužio mirovinu. Sigurno je nije zaslužio, ako primjerice radi u brodogradnji. Jer tamo se ne radi ništa, kako je ovih dana poručio jedan od sudionika okruglog stola o zbrinjavanju viška radnika.
      Uskoro bi se, od nekog vrlog sudionika okruglog stola o radnicima, moglo čuti i da je radnik ona tamo spodoba što osam sati dnevno kopa nos, a kad mu ponestane novca, onda brunda kako su poslodavci škrti. I ne samo da su škrti, nego su i zločesti jer od radnika traže da plaću zarade radom, ali se pod tim – radom – naravno, ne podrazumijeva kopanje nosa. E sad, ti naši radnici, inertni i zamrznuti u odavno odlepršalom socijalizmu, nikako da prihvate nove vjetrove. Problem je tim veći jer su i mladi ljudi, oni koji o socijalizmu praktično znaju samo iz knjiga, ogrezli u socijalističkom mentalnom sklopu. Tako tvrde neki koji s radnom snagom redovito komuniciraju pa, navodno, imaju i mandat pjevušiti o radnoj snazi. Radnoj snazi bez koje ti njeni kritičari ne bi imali kruha.

      Čitaj dalje

    • 25. 05. 2006.

      Krešimir Sever u LIDERU o Strateškom okviru za razvoj

      Najveća je vrlina strateškog dokumenta to da je uopće napisan

      Okvirni dokument ne treba pokopati, nego uputiti primjedbe i autorima pružiti im prigodu da ih bez imalo sujete uvrste u cjelovitu sliku. Vrijedi se potruditi za tako važan društveni konsenzus. Pa neka onda na takvoj, društveno usuglašenoj strategiji politike i stranke gube i osvajaju vlast, naime, upravo na osnovi većeg ili manjeg provođenja i dopunjavanja utvrđenih strateških temelja i pravaca gospodarskoga i socijalnog razvitka
      Dugi smo niz godina iščekivali prijedlog i javno usuglašavanje strategije gospodarskoga i socijalnog razvitka Republike Hrvatske. Mnoge su vlade govorile da ga imaju, da je usitnjen po resornim ministarstvima ili da ga, na poziv same vlade, izrađuje šira ili uža skupina entuzijasta. Činjenica je da u različitim arhivima postoje tisuće stranica promišljanja, ideja, vizija... Naposljetku smo ipak dočekali i nekakav Vladin službeni prijedlog.
      Doduše, očekivali smo strategiju a dobili njen okvir, ali valjda su i predlagačli promišljali kako ćemo okvir popunjavati zajednički.
      Činjenica je da zemlji treba na široj društvenoj razini usuglašena strateška orijentacija gospodarskoga i socijalnog razvitka, čije će dimenzije nadilaziti vremenski okvir mandata i ambicije jedne vlade. Na takvom bi strateškom dokumentu političke stranke i koalicije mogle graditi svoje programe i gubiti ili dobivati vlast.

      Čitaj dalje

    • 22. 05. 2006.

      MESIĆ PRIMIO IZASLANSTVA NACIONALNOG VIJEĆA ZA KONKURENTNOST I HUP-A

      ZAGREB, 22. svibnja 2006. (Hina) - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je izaslanstvo Nacionalnog vijeća za konkurentnost i izaslanstvo Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), a tema susreta je bio razvojno-strategijski dokument Hrvatske, odnosno Strateški okvir za razvoj Hrvatske 2006.-2013., priopćeno je danas iz Ureda Predsjednika.
      Predstavnici Nacionalnog vijeća za konkurentnost i HUP-a predstavili su predsjedniku Republike svoje poglede na taj razvojni dokument.
      Osnovna namjera tog konzultativnog sastanka bilo je upoznavanje s ključnim aspektima spomenutog dokumenta i pogledima hrvatskih gospodarstvenika na pokretanje gospodarskog razvoja i očuvanja i
      učvršćivanja socijalne kohezije hrvatskog društva u budućem razdoblju.
      U izaslanstvu su bili Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Mladen Vedriš i Krešimir Sever, članovi NVK, zatim Emil Tedeschi, predsjednik HUP-a, Franjo Luković i Juroslav Buljubašić, dopredsjednici Izvršnog odbora HUP-a, Branko Roglić, dopredsjednik Vijeća članova i član Izvršnog odbora HUP-a, Ivan Ergović, član Izvršnog odbora HUP-a, te Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a, stoji u priopćenju Ureda Predsjednika.

      Čitaj dalje

    • 22. 05. 2006.

      PREDSJEDNIK MESIĆ PRIMIO ČELNIKE SINDIKATA

      ZAGREB, 22. svibnja 2006. (Hina) - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je danas čelnike hrvatskih sindikalnih središnjica koji su ga upoznali sa stajalištima sindikata o "Strateškom okviru za razvoj Hrvatske 2006.-2013.", priopćeno je iz Predsjednika ureda.
      Predstavnici sindikata iznijeli su primjedbe i komentare na pojedine dijelove Strategije, vezane za zadržavanje i unapređivanje visoke razine socijalne solidarnosti u društvu, politiku plaća, porezni sustav, reformu obrazovanja, zdravstva i mirovinskog sustava.
      Osvrćući se na nastavak procesa privatizacije, sindikalci su se založili za radničko dioničarstvo, a naglasili su i potrebu restrukturiranja u sektoru poduzeća.
      Istaknuta je potreba daljnjeg nastavka socijalnog dijaloga kako bi se utvrdili ciljevi gospodarsko-socijalne politike.
      U izaslanstvu sindikata bili su v. d. predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ivan Tomac, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst, predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević, predsjednik Sindikata usluga UNI-CRO Stjepan Kolarić i potpredsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih službi Vilim Ribić.

      Čitaj dalje

    • 22. 05. 2006.

      DZS: prosječna neto plaća za ožujak 4.602 kune

      U odnosu na statističke podatke za veljaču prosječna je neto plaća za ožujak viša za 197 kuna ili za 4,5 posto
      Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak je iznosila 4.602 kune, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
      U odnosu na statističke podatke za veljaču prosječna je neto plaća za ožujak viša za 197 kuna ili za 4,5 posto.
      Na međugodišnjoj razini, u odnosu na ožujak prošle godine, prosječna je neto plaća za ožujak ove godine viša za 212 kuna ili za 4,8 posto.
      Prema podatcima Državnog zavoda, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za ožujak je iznosila 6.650 kuna.
      To je za 324 kune ili 5,1 posto više nego za veljaču ove godine, a u odnosu na podatke za ožujak prošle godine porast je za 370 kuna ili za 5,9 posto. (Hina, Bankamagazin)

      Čitaj dalje

    • 19. 05. 2006.

      Hrvatska po poduzetničkim aktivnostima na 19 mjesto od 35 zemalja

      Hoće li i Hrvatska uskoro postati poželjna poduzetnička destinacija?

      (HINA) Hrvatska je po Global Entrepreneurship Monitoru (GEM), najvećem svjetskom istraživanju poduzetništva, napravila veliki pomak - sa 32. mjesta od ukupno 37 zemalja u 2002. napredovala je na 19. mjesto od 35 zemalja u 2005. godini, istaknuto je na današnjem predstavljanju rezultata istraživanja GEM 2002-2005.
      Ministar gospodarstva Branko Vukelić ocijenio je da su rezultati ostvareni u ove dvije i pol godine vidljivi. Napredak sa začelja na sredinu ljestvice veliki je uspjeh. Ohrabruje da idemo dobrim putem, ali treba nastaviti dalje, jer Hrvatska sigurno još ima puno prostora za razvoj poduzetništva, poručio je.
      Rezultati istraživanja pokazuju da je TEA indeks za početnike i nove poduzetnike (oni koji se bave poduzetničkom aktivnosti u populaciji odraslog stanovništva), u Hrvatskoj sa 3,62 posto porastao na 6,11 posto. To znači da je 2002. u Hrvatskoj bio jedan poduzetnik na 30 ljudi, a u 2005. jedan poduzetnik na otprilike 16 odraslih stanovnika.

      Čitaj dalje

    • 18. 05. 2006.

      PREDSTAVLJENA KNJIGA "INDUSTRIJSKA DEMOKRACIJA I ZAŠTITA NA RADU"

      ZAGREB, 18. svibnja 2006. (Hina) - U Novinarskom domu danas je predstavljena knjiga "Industrijska demokracija i zaštita na radu" Svjetlane Šokčević u izdanju zagrebačke izdavačke kuće TIM press.
      U Hrvatskoj se pojam socijalnog partnerstva koristi prilično nekritički, jer se zapravo radi o odnosu aktera a ne partnera.
      Izgradnju partnerskih odnosa treba prioritetno ostvariti među sindikalnim središnjicama i poslodavačkim udrugama, jer dok ih ne ostvare u vlastitim redovima ne mogu očekivati ni partnerstvo s Vladom, upozorava se u knjizi.

      Čitaj dalje

    • 18. 05. 2006.

      Na kraju veljače dug opće države 120,71 milijardu kuna

      Nagradno pitanje: Koliko visok toranj ovakvih kovanica je potreban za otplatu duga Hrvatske?

      U odnosu na kraj siječnja dug opće države povećan je za dodatnih 471 milijun kuna
      Nakon što je u prosincu i siječnju zabilježeno smanjenje duga opće države, tijekom veljače 2006. godine ponovno bilježimo rast razine zaduženosti. Tako je dug opće države, koji uključuje dug državnog proračuna, izvanproračunskih fondova, jedinica lokalne uprave i samouprave, HBOR-a te izdana državna jamstva, na kraju siječnja iznosio 120,71 milijarde kuna ili oko 52% procijenjenog BDP-a.

      Čitaj dalje

    • 17. 05. 2006.

      Za sedam godina 80 tisuća nezaposlenih manje

      SOCIJALNI PARTNERI PODRŽAVAJU STRATEGIJU TEMELJENU NA FLEKSIBILNOSTI, A NE NISKIM TROŠKOVIMA RADA
      Loše je što Vlada u situaciji kada je 40 posto nezaposlenih mlađe od 35 godina, pa su sposobni za dodatno obrazovanje i prekvalifikaciju, govori o imigracijskoj politici i uvozu radne snage, upozoravaju sindikalisti

      Pišu Gabrijela GALIĆ i Jagoda MARIĆ
      (NOVI LIST, 17. svibnja) Prosječnu stopu realnog BDP-a u Hrvatskoj u idućih šest-sedam godina treba povećati na razinu od šest posto godišnje, a to povećanje zasnivalo bi se ponajprije na privatnim investicijama. Prosječna stopa rasta BDP-a jedan je od šest glavnih makroekonomskih ciljeva koje detektira Strateški okvir za razvoj. Među njima je i očuvanje niske inflacije, ali i smanjenje stope nezaposlenosti ispod devet posto neposredno nakon ulaska u EU. Trenutačna stopa nezaposlenosti u zemlji je nešto veća od 12 posto, odnosno bez posla je više od 300 tisuća ljudi, što znači da bi se nezaposlenost u nekoliko sljedećih godina smanjila za osamdesetak tisuća. Strategija najavljuje da će Hrvatska svoju konkurentnost na globalnom tržištu graditi na fleksibilnosti rada, a ne na niskim troškovima rada. Vlada se opredijelila za razvoj utemeljen na znanju i ulaganju u ljude kako bi se postigla visoka produktivnost i visok standard. Svojom strategijom Vlada priznaje da domaće radno zakonodavstvo ne odstupa bitno od standarda EU kada je riječ o fleksibilnosti zakonskog okvira.

      Čitaj dalje

    • 15. 05. 2006.

      Vlada predstavila svoju strategiju razvoja do 2013.

      (RADIO 101, 15. svibnja) Predstavljen je Strateški okvir za razvoj i konkurentnost, za razdoblje do 2013. godine. Zasad je riječ o radnom dokumentu, prije čijeg konačnog prihvaćanja će biti održane još brojne javne rasprave, a izgradio ga je Središnji državni ured za razvojnu strategiju u suradnji s nekoliko ministarstava, fakulteta i instituta.
      Predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darko Marinac istaknuo je da je glavna odrednica dokumenta povećanje konkurentnosti uz održavanje socijalne kohezije i dijaloga. Da bi Hrvatska postala konkurentna, potrebne su tri stvari, ističe Marinac: "Prvo, ekonomija snaga – Hrvatska se ne može i neće natjecati jeftinom radnom snagom, Hrvatska se mora i može natjecati većom dodanom vrijednošću u proizvodu. Drugo, tržište rada mora biti fleksibilnije, ali ujedno kombinirano s mehanizmima socijalne sigurnosti, pri čemu moramo znatno povećati zapošljivost naših građana. Treće, javna uprava mora postati manja i efikasnija. Vjerujem da se oko ovakvog koncepta razvoja može razvijati međusobno povjerenje i odgovornost."

      Čitaj dalje

    • 12. 05. 2006.

      UGLEDNI MEĐUNARODNI INSTITUT SVRSTAO HRVATSKE POSLODAVCE NA DNO LJESTVICE

      Poslodavci koče razvoj Hrvatske
      Izuzetno loše ocijenjena je efikasnost rada nadzornih i upravnih odbora, tržišna prilagodljivost poduzeća te kredibilitet menadžera i etičnost poslovanja
      (NOVI LIST, 12. svibnja) ZAGREB – Trošak rada u Hrvatskoj, pokazalo je najnovije izvješće o konkurentnosti, nije problem nekonkurentnosti domaćega gospodarstva. No, za razliku od radnika koje poslodavci godinama etiketiraju kao skupu »robu«, ovogodišnji Svjetski godišnjak konkurentnosti upravo je poslodavce prokazao kao snagu koja koči razvoj. Najlošiju ocjenu, zauzimajući 61, posljednju poziciju na skali, zaradili su svi upravljački segmenti. Konkretno, izuzetno loše ocijenjena je efikasnost rada nadzornih i upravnih odbora, tržišna prilagodljivost poduzeća, mogućnost samofinanciranja, kredibilitet menadžera i etičnost poslovanja. Nasuprot toj pljuski u lice domaćim poduzetnicima, sektor rada zauzeo je od vrlo dobre treće pozicije, kada je riječ o ocjenjivanju promjena jediničnih troškova rada u prerađivačkoj industriji, do 35. pozicije, kada je riječ o broju radnih sati. Trošak rada, pak, zauzeo je 28. poziciju na skali u kojoj se svako podfaktorsko pozicioniranje do 40. mjesta smatra dobrom pozicijom.

      Čitaj dalje