Pregled svih novosti

    • 19. 08. 2006.

      NOVI LIST: »Hitrorez« kreše 40 posto propisa

      VLADA OD OVE JESENI KREĆE U RAT S NAGOMILANIM AKTIMA
      ZAGREB – Vlada na jesen kreće s oštrim rezanjem nagomilanih normativnih akata, odnosno zakona, podzakonskih dokumenata, uredbi, propisa. Kako se procjenjuje, provođenjem regulatorne giljotine, broj raznoraznih propisa u zemlji mogao bi se smanjiti za 40-tak posto. Regulatornu giljotinu Vladi je još početkom ožujka, kao novi model u funkciji jačanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva, predložilo Nacionalno vijeće za konkurentnosti (NKV) u okviru USAID-ova projekta Poduzetna Hrvatska. Iako je model pročišćavanja propisa, odnosno ukidanja suvišnih normativnih akata poznat pod imenom regulatorna giljotina, NKV je predložio da se u Hrvatskoj zove »hitrorez«, s obzirom da je Vlada pokrenula niz projekata s ciljem ubrzavanja administracije s predznakom »hitro«.

      Čitaj dalje

    • 18. 08. 2006.

      MOJ POSAO: Nezaposlenost i dalje najveća briga Europljana

      Najvažniji problem s kojim će se Europa morati suočiti jest suzbijanje nezaposlenosti. Naime, kao i prijašnjih godina, nedovoljan broj radnih mjesta još uvijek najviše zabrinjava Europljane. Međutim, potrebno je naglasiti kako se inflacija, zdravstvena zaštita, stambeno pitanje i kriminal također nalaze visoko na listi briga.
      Podaci su to godišnjeg istraživanja "Izazovi Europe" koje je grupacija GfK provela u 10 europskih zemlja na uzorku od 12.000 građana, u razdoblju od travnja do lipnja ove godine.
      Problem nezaposlenosti navelo je više od trećine ispitanih, a u sedam od deset država, nedostatak radnih mjesta je glavna briga već godinama. Njemačka se našla najpogođenija ovim problemom, pa je petina ispitanih Nijemaca navela kako se ovaj problem hitno mora riješiti. Dvije trećine Poljaka i gotovo isto toliko Francuza također je navelo nezaposlenost kao najvažniji problem.

      Čitaj dalje

    • 18. 08. 2006.

      Sindikat najavljuje štrajk zbog neisplate plaća zaposlenicima Požeško-slavonske županije

      (SDLSN, 18. kolovoza) Danas upućenim zahtjevom za pokretanje postupka mirenja zbog neisplate plaća službenicima i namještenicima Požeško-slavonske županije Sindikat je učinio korak naprijed prema novoj obustavi rada u upravnim tijelima Županije.
      Ukoliko mirenje ne uspije SDLSN će organizirati trodnevni, odnosno štrajk do ispunjenja zahtjeva Sindikata, a oni su isplata plaće za travanj, svibanj, lipanj i srpanj, te obustava i preispitivanje otkaza službenicima i namještenicima sukladno novoj sistematizaciji dok se ne ispune preduvjeti za normalno funkcioniranje županije kao tijela područne samouprave.
      Sindikat je, u međuvremenu, prikupio izjave o spremnosti sudjelovanja u štrajku svih djelatnika koji trenutno rade ili godišnji odmor provode u Požegi te u slučaju štrajka očekuje stopostotni odaziv.
      Za razliku od prosvjednog karaktera štrajka koji je održan 6. srpnja, predstojeći štrajk značit će potpunu blokadu rada Županije kao upravnog servisa od najmanje tri dana, odnosno do pronalaženja rješenja za isplatu plaća.
      Također, Sindikat smatra da pitanje nove sistematizacije Županije nije moguće rješavati kao da problem neisplate plaća i otpremnina djelatnicima koji su višak uopće ne postoji te kao da Županija normalno funkcionira ili, kako je rekao jedan od prekobrojnih namještenika, «kad je u kući požar gasi se vatra, a ne farbaju se štokovi i vrata».

      Čitaj dalje

    • 18. 08. 2006.

      POSLOVNI DNEVNIK: Građevinari i poljoprivrednici najčešće stradaju na radu

      IZVJEŠĆE HZJZ-A O PROFESIONALNIM BOLESTIMA I OZLJEDAMA NA RADNOME MJESTU
      Od 22.700 prijavljenih ozljeda, 80 posto se dogodilo na radu, a ostatak na putu do posla. Najviše smrtnih slučajeva je u građevininarstvu - dvadeset
      Rad u prerađivačkoj industriji, građevina, trgovina i poljoprivreda najopasnije su djelatnosti u Hrvatskoj, a posao mnogo više "pogađa" muškarce nego žene koje bi se trebale bolje čuvati dolazaka i odlazaka s posla, pokazalo je upravo objavljeno izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o profesionalnim bolestima i ozljedama na radu u prošloj godini.Zavod je u prošloj godini zaprimio 22,7 tisuća prijava ozljeda na radu, s tim da se gotovo 80 posto ozljeda dogodilo na radnome mjestu, a ostatak na putu do posla.

      Čitaj dalje

    • 17. 08. 2006.

      Vođe sindikata zarađuju više od odvjetnika i šefova marketinga

      PLAĆE ČELNIKA SINDIKATA ČETIRI PUTA VEĆE OD MINIMALCA I DVA PUTA VEĆE OD PROSJEKA
      Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a, svaki mjesec prima 9400 kuna, Ana Knežević, čelnica Sindikata trgovine i v.d. predsjednica SSSH-a, prima 9100 kuna, a Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, 7700 kuna
      Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za svibanj 2006. iznosila je 4686 kuna. Najniža mjesečna osnovica koju, prema procjenama sindikata prima oko 400.000 radnika, iznosi 2169,65 kuna. Plaće sindikalnih čelnika u prosjeku su dvaput veće od prosječnih plaća ili čak četiri puta veće od minimalca. Prosječne plaće sindikalnih čelnika u potpunosti pokrivaju sindikalne košarice, a s ostatkom mogu ležerno plaćati rate za kredit i lagodno živjeti. Njihove prosječne plaće u nekim slučajevima premašuju čak i primanja direktora marketinga u najeminetnijim tvrtkama u Hrvatskoj. Za tim plaćama zaostaju i najveće zabilježene plaće u specijalističkim zanimanjima kao što su odvjetnici ili interni revizori, a nerijetko su veće i od plaća najboljih hrvatskih liječnika. Članovi sindikata koje predstavljaju u prosjeku moraju raditi i po nekoliko mjeseci kako bi zaradili iznos koji njihovi vođe primaju na svoje bankovne račune svakog mjeseca.

      Čitaj dalje

    • 17. 08. 2006.

      HNB: krajem svibnja hrvatski vanjski dug 27,13 milijardu eura

      Guverner HNB Željko Rohatinski

      Hrvatski je vanjski dug na kraju svibnja ove godine iznosio 27,13 milijardi eura i u odnosu na svibanj prošle godine povećan je za 3,3 milijarde eura ili za 13,8 posto, pokazuju podatci Hrvatske narodne banke.
      Prema podatcima središnje banke vanjski je dug Hrvatske na mjesečnoj razini, u svibnju u odnosu na travanj, povećan za 318 milijuna eura ili za 1,18 posto, dok je od početka godine povećan za 6,2 posto, odnosno nominalno za 1,59 milijardi eura.
      Kako su sredinom srpnja izvijestili iz HNB-a, inozemni dug u posljednje vrijeme raste po nešto usporenijem trendu, te je inozemni dug krajem lipnja iznosio 27,3 milijarde eura.

      Čitaj dalje

    • 16. 08. 2006.

      POSLOVNI DNEVNIK: Od 1991. Hrvatsku napustio jedan cijeli grad veličine Zadra

      Hrvati najčešće odlaze u Njemačku, a tamo rade u graditeljstvu, ugostiteljstvu i poljoprivredi

      NEZAPOSLENOST, MALE PLAĆE I LOŠA MAKROEKONOMSKA PERSPEKTIVA GLAVNI SU RAZLOZI EMIGRACIJE RADNIKA
      Trbuhom za kruhom putem HZZ-a u 15 godina otišlo 90.000 građana, 'na crno' još nekoliko stotina
      Velika nezaposlenost, rad na crno, male plaće i loša makroekonomska perspektiva glavni su razlozi emigracije naših državljanja u neke druge zemlje. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 1991. u inozemstvu je zaposleno 90.910 naših radnika. Cijeli jedan grad, i to veličine Zadra, koji je peti po broju stanovnika u državi. Ako tome pribrojimo one koji su trbuhom za kruhom u inozemstvu povukli i svoje obitelji, brojka alarmantno raste. Ne smijemo zaboraviti ni naše građane koji su u inozemstvo odlazili "na crno", a prema procjenama stručnjaka njihov se broj penje i na nekoliko stotina tisuća.

      Čitaj dalje

    • 16. 08. 2006.

      Strategijom za promicanje ravnopravnosti spolova protiv diskriminacije žena

      (VJESNIK) Vlada će na jednoj od prvih sjednica nakon ljetne stanke, a svakako prije početka rada Hrvatskog sabora, u saborsku proceduru uputiti Nacionalnu strategiju za promicanje ravnopravnosti spolova do 2010. godine.
      Dokument je načelno dovršen i očekuju se još samo mišljenja i primjedbe nadležnih ministarstava, a potom Vladina koordinacija za društvene djelatnosti i ljudska prava.
      Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, očekuje da će ovaj dokument u Saboru biti prihvaćen jednoglasno.
      Kako Vjesnik doznaje, Strategija će se baviti nizom područja, a jedno od najvažnijih bit će suzbijanje diskriminacije žena na tržištu rada, posebice s obzirom na činjenicu da se udjel žena u populaciji nezaposlenih približio brojci od čak 60 posto.
      Strategija će se baviti i promicanjem prava žena s invaliditetom te unaprjeđenjem društvenog položaja žena pripadnica nacionalnih manjina, unaprjeđenjem ženskog zdravlja, ponajprije putem prevencijskih pregleda dojki i vrata maternice.
      Poseban program bit će osmišljen za žene žrtve nasilja, kao i za žene poduzetnice.
      Tekst Strategije možete pročitati na www.ured-ravnopravnost.hr

      Čitaj dalje

    • 16. 08. 2006.

      PROTESTNO PISMO SIDIKATA ŽELJEZNIČARA

      HRT, 16. kolovoza - Sindikat hrvatskih željezničara uputio je pismo ministru prometa Božidaru Kalmeti u kojem ga upozorava kako u neposrednoj budućnosti izvršni radnici HŽ-a neće moći jamčiti sigurnost i redovitost željezničkog prometa.
      Kao razloge navode stalno smanjenje broja izvršnih radnika i neulaganje u prijevozna sredstva. Stoga prije podjele HŽ-a traže obvezujuće planove modernizacije i restrukturiranje putem željezničkog fonda.
      "Tražimo ubrzanu modernizaciju HŽ-a, zbrinjavanje viška ljudi putem željezničkog fonda i tražimo da sada, kada je već donijeta odluka o podjeli i gašenju HŽ-a, da se uprave ovih podružnica imenuju ne prema imenima i prezimenima ljudi, nego prema programima i održivosti tih programa", izjavio je sindikalist Ivan Forgač.

      Čitaj dalje

    • 16. 08. 2006.

      NOVI LIST: Sloboda na izdisaju

      Zabranjena je izravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obaveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkog stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća – propisuje domaći Zakon o radu.
      Sloboda, jednakost, poštovanje prava čovjeka dio su najviših ustavnih vrednota. Doduše, ljudske slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.

      Čitaj dalje

    • 16. 08. 2006.

      FINA centralizirala obračun svih plaća iz državnog proračuna

      Sindikalni prijedlog zakona o plaćama, s deset platnih razreda, pred Vladu će na jesen, kaže Ivica Ihas, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika
      (POSLOVNI DNEVNIK, 16. kolovoza) Svi zaposlenici koji plaću primaju iz državnog proračuna, njih 240.000, dogodine će plaću primati putem centraliziranog obračuna plaća koji će u ime Vlade izraditi FINA. Osim plaća, FINA će izraditi i informacijski sustav koji će upravljati ljudskim resursima. To znači da će početi sustavno praćenje karijere državnih službenika i namještenika, vodit će se evidencija o njihovim znanjima i vještinama, o rezultatima njihova rada, te o godinama staža i drugim relevantnim informacijama. Ukratko, tko bude zabušavao, sustav će ga prepoznati te sukladno tome "kazniti".

      Čitaj dalje

    • 14. 08. 2006.

      GLAS ISTRE: Ušteda HZZO-a važnija od nataliteta

      NAKNADE ZA »KOMPLIKACIJE U TRUDNOĆI« ŽENAMA ĆE PREMA NOVOM ZAKONU PLAĆATI POSLODAVCI
      Žene će ostajati bez ugovora na određeno vrijeme, ili bez naknade plaće, što nitko neće moći kontrolirati, upozoravaju u udruzi Roda
      Piše Bojana MRVOŠ PAVIĆ
      ZAGREB - Hrvatska bi koncem ove godine mogla dobiti dokument naziva »Nacionalna populacijska politika«, koji bi konačno trebao odrediti konkretne populacijske mjere. A dok se čeka na taj dokument, država je svoj »fertilni kontingent«, mlade majke i očeve i one koji će to tek postati, odlučila obradovati jednom drugom novom mjerom.
      Prema novom Zakonu o osnovnom zdravstvenom osiguranju, naime, naknadu plaće za tzv. »komplikacije u trudnoći« - na račun kojih većina trudnica odlazi na bolovanje prije poroda - budućim majkama bi trebao isplaćivati poslodavac, umjesto, kao što je bio slučaj, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a onda HZZO poslodavcu, u roku 45 dana od njegove ispostave računa, mora refundirati troškove. To će, vjeruju u raznim ženskim udrugama, a potvrđuju i poslodavci, još više utjecati na ionako slabo zapošljavanje mladih žena u fertilnoj dobi.

      Čitaj dalje

    • 14. 08. 2006.

      POKUŠAJ UVOĐENJA DOPRINOSA SOLIDARNOSTI PO UZORU NA ŠVEDSKU, DANSKU, ŠVICARSKU I BUGARSKU U NAS IZAZIVA POLEMIKE

      Ribić: Nitko ne može besplatno uživati plodove sindikalnog rada
      Predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti Vilim Ribić smatra da pogodnosti kolektivnog ugovora koje uživaju i oni koji nisu članovi sindikata moraju biti plaćene kroz doprinos solidarnosti
      (NOVI LIST, 14. kolovoza) ZAGREB – Švedska, Danska, Švicarska i Bugarska među rijetkim su europskim zemljama u kojima funkcionira doprinos solidarnosti, odnosno svojevrsni porez kojeg nečlanovi sindikata plaćaju sindikatima žele li da se i na njih primjenjuju odredbe kolektivnog ugovora kojeg je s poslodavcem ispregovarao sindikat. Doprinos solidarnosti najrašireniji je na području anglosaksonskih zemalja. U dijelu skandinavskih zemalja pitanje doprinosa solidarnosti zapravo predstavlja sastavni dio tradicije sindikalnog rada i organiziranja, jednako kao što je, primjerice u Austriji, pitanje tradicije radnička komora u koju sredstva izdvajaju i sindikati i nečlanovi sindikata.

      Čitaj dalje

    • 14. 08. 2006.

      POSLOVNI DNEVNIK: Radnici od poslodavaca traže više od dvije milijarde kuna

      LANI SU SE NA SUDOVIMA VODILA 14.754 RADNA SPORA, A PODNESENO JE 215 NOVIH PRIJAVA
      Sporovi prosječno traju od tri do pet godina, a najčešće se vode zbog kršenja prava iz kolektivnih ugovora
      Na hrvatskim su sudovima radni sporovi najbrojniji, najduže se rješavaju, a neki datiraju čak i iz vremena Udruženih radnih sudova. U tim sporovima radnike najčešće zastupaju sindikati, a parnice se uglavnom vode zbog neisplaćenih naknada za prekovremene sate, regresa, božićnice, darove za djecu, bolovanja itd. Prema evidenciji Državnog odvjetništva, tijekom 2005. godine podneseno je ukupno 215 kaznenih prijava vezanih uz povrede radnih prava. Od toga su odbačenene 103 prijave, a pokrenuta su 102 kaznena postupka. Sud je prošle godine obustavio postupak, odnosno odbacio četiri slučaja, a donio je 64 osuđujuće, 7 oslobađajućih i 6 odbijajućih presuda. Zbog povreda radnih prava jednoj je osobi prošle godine dosuđena zatvorska kazna, dok je novčana kazna propisana u 46 slučajeva, a uvjetna osuda u 17. Godinu dana prije broj je prijava iznosio 205, od čega su odbačene 104 prijave, a pokrenuta su 92 postupka. Optužnica je odbačena u 12 slučajeva, a sud je donio 67 osuđujućih, 6 oslobađajućih i 2 odbijajuće presude. U 2004. nije izrečena niti jedna zatvorska kazna, novčana kazna izrečena je u 52 slučaja, a uvjetna osuda u 15 slučajeva.

      Čitaj dalje

    • 11. 08. 2006.

      Pušite? Za vas nemamo posla!

      (JUTARNJI LIST) Trend zapošljavanja nepušača koji je, ako se može suditi prema riječima članice Europskog parlamenta Catherine Stihler, počeo zahvaćati poslodavce u Europskoj Uniji, mogli bi prihvatiti i poslodavci u Hrvatskoj, ako se takav zakon donese.
      Naime, Stihler je prošlog tjedna u Europskom parlamentu postavila pitanje smiju li se u natječajima za zapošljavanje diskriminirati pušači, i to potaknuta pozivima svojih birača iz Škotske koji su se žalili na natječaje za zapošljavanje u kojima se posebno ističe da se “pušači ne trebaju javljati”. Međutim, nije objasnila je li kampanja protiv pušača počela iz higijenskih i zdravstvenih razloga ili zato što postoji teza da su pušači neučinkoviti radnici s obzirom na to da za vrijeme radnog vremena popuše i do kutiju cigareta, zbog kojih često moraju odlaziti u posebne prostorije, dok za to vrijeme posao stoji.
      Kako kaže Krešimir Sever, jedan od naših sindikalnih vođa, poslodavcu se teško može prigovoriti ako ne želi zaposliti pušača jer će svaki put kada želi zapaliti cigaretu uzeti pauzu i za to vrijeme ne raditi, ali navodi da se u tom slučaju može onda prigovoriti i ostalima koji primjerice moraju često ići na WC.

      Čitaj dalje

    • 11. 08. 2006.

      Krešimir Sever: I Sanader i Račan strpali bi sindikate u torbu

      PREDSJEDNIK NEZAVISNIH HRVATSKIH SINDIKATA O POLITICI I SINDIKALNOJ SCENI
      Autor Mladenka Šarić
      Ne možemo svi puhati u isti rog, ali zajedno smo jači”, kaže Krešimir Sever, šef Nezavisnih hrvatskih sindikata, o svojima kolegama sa sindikalne scene. U borbi za radnička prava sindikati moraju biti beskompromisni, smatra, ali moraju paziti da radnici ne postanu žrtve njihove loše promišljene taktike.

      Nakon tri i pol mjeseca 40 radnika TDZ-a napustilo je tvornicu, razočarani što nisu dobili veću potporu javnosti. Zašto je tome tako?
      – Javnost u nas još ne prepoznaje dovoljno što se zbiva u susjedstvu. Propast poduzeća u privatizaciji prolazila je mimo javnosti. Javnost je to konstatirala, ali se nije angažirala. Događalo nam se po onoj biblijskoj “kad su njih odvodili, mi smo gledali, ali nismo glas pustili. Sad kad nas odvode, nema tko glas dignuti”.

      Nisu li radnici TDZ-a izabrali pogrešan način borbe, zaposjedajući tuđe vlasništvo?
      – Njih treba razumjeti. U Hrvatskoj je toliko toga učinjeno mimo zakona i postoji toliko nedodirljivih. Kad ljudi vide da pravna država ne funkcionira, ne ostaje im ništa drugo nego iz očaja uzeti pravdu u svoje ruke. Na jednoj sam sjednici GSV-a, isprovociran tvdnjom poslodavaca da su radnici zauzeli tuđe vlasništvo, rekao da je zanimljivo kako se poslodavci zauzimaju za pravnu državu kad im to odgovara, a kad im ne paše, onda im nije važna. No, pravna država mora uvijek funkcionirati – jednako za skitnicu na ulici i za predsjednika države ili vlade.

      Čitaj dalje

    • 09. 08. 2006.

      I nečlanovi sindikata izdvajat će do jedan posto od plaće

      SVI SINDIKATI U NEČEMU IPAK U SUGLASJU S VLADOM - KAKO BI UVELI DOPRINOS SOLIDARNOSTI PLANIRAJU SE NOVE IZMJENE RADNOG ZAKONODAVSTVA
      (GLAS SLAVONIJE, 9. kolovoza) ZAGREB - Sindikalne središnjice i godinu dana nakon što je Ustavni sud ukinuo spornu odredbu Zakona o radu (ZOR) o doprinosu solidarnosti ne odustaju od uvođenja nameta za nečlanove sindikata. Zajedničkim snagama pripremaju novi prijedlog izmjena ZOR-a kako bi od nečlanova sindikata naplatili uživanje u pogodnostima sklopljenih kolektivnih ugovora. Potporu za svoje namjere prošlog tjedna dobili su i od premijera Ive Sanadera, koji se čak složio s prijedlogom dijela sindikata da se ZOR "otvori" samo zbog tog pitanja. Naime, do kraja 2007. godine, u okviru daljnjeg usklađivanja domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU planiraju se nove izmjene radnog zakonodavstva. Dio sindikata želio bi da se doprinos solidarnosti ugradi u ZOR i prije tih izmjena, i to kako ih javnost u trenutku kada će se razgovarati o ozbiljnijim stvarima ne bi optuživala da su trgovali s Vladom i pristali na neke odredbe kako bi dobili doprinos solidarnosti. Pravni stručnjaci, pak, smatraju da bi se sindikati ponovo mogli opeći na doprinosu solidarnosti i rješenjima preuzetim iz nekih drugih tradicija.

      Čitaj dalje

    • 09. 08. 2006.

      NOVI LIST: Dobrodošli u prošlost

      Pravosuđe i policija su izmanipulirani, a izbacivanje 36 radnika iz Tvornice duhana Zagreb uz intervenciju policije predstavlja sumrak demokracije. Tako je epilog, ako je to doista epilog, četveromjesečne okupacije zagrebačkog pogona Tvornice duhana Rovinj prije nekoliko dana oslikao Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata. Prema njegovu sudu, da su u Upravi TDR-a htjeli miran završetak priče u Jagićevoj, »osigurali bi adekvatnog potpisnika dokumenta o mirnom rješenju spora ili bi nam pristupili na miran način«.

      Čitaj dalje

    • 08. 08. 2006.

      NEZAPOSLENOST U SRPNJU 2006. SMANJENA U ODNOSU NA PRETHODNI MJESEC ZA 1,4 %, A U USPOREDBI S ISTIM MJESECOM PRETHODNE GODINE ZA 7,6 %

      (HZZ, 8. kolovoza) Nezaposlenost u srpnju 2006. – Krajem srpnja u Zavodu su evidentirane 270.753 nezaposlene osobe, odnosno 3.718 osoba (1,4 %) manje nego prethodni mjesec i 22.423 osobe (7,6 %) manje nego u srpnju 2005. godine.
      U odnosu na prethodni mjesec evidentirana je nezaposlenost smanjena u šesnaest, a istodobno povećana u pet županija (u rasponu od 0,1 do 0,8 %). Najveće smanjenje ostvareno je u:
      • Šibensko-kninskoj županiji (6,5 %) i
      • Dubrovačko-neretvanskoj županiji (5,2 %).
      U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine razina nezaposlenosti smanjena je u svim županijama, a najviše u:
      • Šibensko-kninskoj županiji (14,9 %) i
      • Varaždinskoj županiji (12,8 %).
      Spolna struktura nezaposlenih osoba – Krajem srpnja 2006. u Zavodu je evidentirano 163.737 nezaposlenih žena, s udjelom od 60,5 % naspram 39,5 % nezaposlenih muškaraca. Udio nezaposlenih žena povećao se za 0,2 postotna boda u usporedbi s prethodnim mjesecom, a u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine za 1,9 postotnih bodova.

      Čitaj dalje

    • 08. 08. 2006.

      SDLSN: OTKAZI NAMJEŠTENICIMA U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI NEZAKONITI

      Ogorčeni namještenici jučer su prosvjedovali ispred zgrade Županije

      ZAGREB, 8. kolovoza 2006. (Hina) - Rješenja o otkazima koja su 4. kolovoza uručena šestorici namještenika Požeško-slavonske županije nezakonita su, ustvrdio je Sindikat državnih službenika i namještenika (SDLSN) u današnjem priopćenju.
      Nezakonitost proistječe iz toga što je poslodavac istim rješenjem utvrdio činjenicu da je namještenik neraspoređen zbog stupanja na snagu novog pravilnika o sistematizaciji, kao i činjenicu da mu služba prestaje otkazom po isteku otkaznog roka koji počinje teći dostavom Rješenja o otkazu, navodi se u priopćenju.

      Čitaj dalje

    • 07. 08. 2006.

      POSLOVNI DNEVNIK: Teško pomirljivi stavovi o radničkom dioničarstvu

      Sindikatima je neprihvatljiva ideja Vlade da se zaposlenicima prodaju dionice samo do kontrolnog paketa

      DODATNE TENZIJE ZBOG IZRADE NOVOG ZAKONA O PRIVATIZACIJI
      Poslodavci, iako isključeni iz procesa pripreme zakona, stavovima su bliže Vladi. Glavnom direktoru Hrvatske udruge poslodavaca Đuri Popijaču nije ni najmanje simpatičan romantičarski pristup sindikata radničkom dioničarstvu
      Potreba iskazivanja opredjeljenosti Vlade i premijera Ive Sanadera za radničko dioničarstvo, čini se, dodatno je podigla tenzije oko izrade novog zakona o privatizaciji. Sanader svojim proklamiranjem dioničarstva zaposlenika zapravo nije postigao željenu reakciju kod sindikata jer oni su od njega očekivali radikalniju promjenu stavova i omekšavanje prema zahtjevima sindikata vezanih uz nacrt spomenutog zakona o kojemu su socijalni partneri zauzeli dijametralno suprotna stajališta.
      Sindikatima je, naime, neprihvatljiva Vladina ideja da se u privatizaciji preostalih tvrtki iz državanog portfelja zaposlenicima istih omogući kupnja dionica samo do kontrolnog paketa, te osim stjecanja većinskih dioničkih paketa traže i druge pogodnosti, primjerice, da im se ponude značajniji popusti pri kupnji, rokove otplate produlji na najmanje 20 godina, te omogući da pri kupnji dionica ne moraju jamčiti vlastitom imovinom.

      Čitaj dalje

    • 07. 08. 2006.

      OSIM O POVEĆANJU OSNOVICE, VLADA I SINDIKATI OTVORIT ĆE PREGOVORE I O PLATNIM RAZREDIMA

      Na dodatno povećanje plaća mogu računati kreativci s VSS-om

      Nudeći linearni porast osnovice od pet posto Sanader planira pregovore odraditi brzo i efikasno, bez natezanja o stopi
      POSLOVNI DNEVNIK, 7. kolovoza - Tek u zadnjem tjednu kolovoza Vlada će pozvati sindikalne predstavnike na Markov trg na novi krug pregovora o politici plaća u 2007. godini, koju će, kako god se Vlada i službenički sindikati na koncu dogovore, karakterizirati najveći porast osnovice u posljednjih šest godina.
      Nudeći linearni porast osnovice od pet posto, Vlada, barem kako to nastoji poručiti premijer Ivo Sanader, planira pregovore odraditi brzo i efikasno, bez natezanja oko stope.
      "Vlada je mogla ići s prijedlogom povećanja osnovice za plaće javnim i državnim službenicima između dva i tri posto i na kraju pregovora doći do pet posto, ali bi to bio farizejski posao", poručio je Sanader na sastanku sa socijalnim partnerima. Tražeći u tom dijelu konstruktivnost, u Vladi računaju na iscrpljivanja koja bi mogla karakterizirati pregovore o novom zakonu o plaćama i prijedloga uredbe o klasifikaciji radnih mjesta.

      Čitaj dalje

    • 06. 08. 2006.

      KOŠARICA NHS-A: ŽIVOTNI TROŠKOVI U SRPNJU 1,29 POSTO MANJI NEGO U LIPNJU

      ZAGREB, 6. kolovoza 2006. (Hina) - Sindikalna potrošačka košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) pokazuje da su najniži životni troškovi četveročlane hrvatske obitelji u srpnju bili 6282 kune, što je 1,29 posto manje nego u lipnju.
      Prosječna neto plaća bila je 4686 kuna i pokrivala je 74,59 posto prosječne košarice četveročlane obitelji, što je 3,97 posto više nego u lipnju, kaže se u NHS-ovu priopćenju.
      Prosječna mirovina isplaćena u srpnju za lipanj bila je 1862 kune, a košarica za kućanstvo s dvoje zagrebačkih umirovljenika 3263 kune, što je dostatno za pokrivanje nešto više od 57 posto troškova i što je za 0,97 posto više u odnosu na lipanj.
      Na te nešto pozitivnije promjene u srpnju, po NHS-u, utjecale su nešto viša prosječna plaća te isplata regresa i nešto niže sezonske cijene hrane, posebice voća i povrća, te sezonska rasprodaja odjeće i obuće.
      Najveća pokrivenost košarice prosječnom plaćom je u Splitu (82,72 posto) i Varaždinu (81,34 posto), najmanja u Puli (67,01 posto) i Zadru (69,85 posto), a u Zagrebu je 79,82 posto.
      No, Sindikat tvrdi kako košarica - bez obzira na rast plaća i mirovina - pokazuje da čak i u vrlo povoljnim mjesecima nema znatnijeg pomaka u kvaliteti življenja jer 40-ak posto vrlo skromnih troškova i dalje otpada na hranu pa za račune i ostale potrebe jedva ostaje nešto novca.
      Građani se zato, upozorava NHS, i dalje moraju zaduživati već za osnovne potrebe.
      Sindikalna košarica napravljena je za četveročlanu obitelj: roditelje i dvoje djece školske dobi, bez troškova za novorođenčad, bez troškova obrazovanja, njege zdravlja, godišnjeg odmora i sportske aktivnosti.

      Čitaj dalje

    • 06. 08. 2006.

      Potpisan dodatak Kolektivnom ugovoru za zaposlene u kulturi grada Karlovca - povećanje plaća za 12 posto

      U petak 28. kolovoza u Karlovcu je potpisan Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za zaposlene u kulturi grada Karlovca. Potpisom gradonačelnika Mire Škrgatića i glavne tajnice Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi Ljubice Pilić, plaće zaposlenih u četiri kulturne ustanove povećane su od 1. lipnja 2006. za prosječno 12 posto. Tako je nastavljeno približavanje materijalnog položaja kulturnih radnika, onima iz uprave Grada Karlovca, što je u svim pregovorima HSDK glavni cilj. Kultura, naime u mnogim gradovima i županijama zaostaje za upravom i do 30 posto, a ima jednaku ili čak višu kvalifikacijsku strukturu. Ovim povećanjem plaća ta razlika je u Karlovcu svedena na oko 15 posto. Budući da je Dodatkom već ugovoreno novo povećanje obračunske osnovice od 1. siječnja 2005. za sljedećih NAJMANJE 5 posto, te usklađivanje s porastom plaća upravnih radnika, ako do njega dođe, nema sumnje da će se u dogledno vrijeme ostvariti cilj izjednačavanja materijalnog položaja kulturnih s upravnim radnicima. Sva ostala materijalna prava ugovorena su na razini neoporezivih iznosa, kako se primjenjuje i u Gradskoj upravi Grada Karlovca. (HSDK)

      Čitaj dalje

    • 06. 08. 2006.

      Zagreb: prosječna plaća za svibanj 5.612 kuna

      Hina - Prosječna neto plaća isplaćena za svibanj u Zagrebu iznosila je 5.612 kuna i bila je za 208 kuna, odnosno 3,8 posto viša u odnosu na prosjek iz travnja, dok je u odnosu na prosječnu neto plaću za svibanj na razini države bila veća za 926 kuna.
      Prema podacima Odjela za statistiku Gradskog zavoda za prostorno uređenje, prosječna neto plaća za svibanj u zagrebačkom gospodarstvu iznosila je 5.433 kune, dok je prosjek za negospodarske djelatnosti iznosio 5.339 kuna.
      Prosječna zagrebačka neto plaća za prvih pet mjeseci ove godine iznosila je 5.435 ili 5,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
      Promatrano po pojedinim djelatnostima, najvišu neto plaću za svibanj ove godine, u iznosu od 9.004 kune, dobili su zaposleni u zračnom prometu, a slijede ih zaposlenici gradskih predstavničkih i izvršnih tijela, s prosječnom plaćom od 8.774 kune.
      Istodobno su najnižu plaću imali zaposleni u proizvodnji tekstila, u iznosu od 2.465 kuna.
      Promatrano pak prema područjima djelatnosti, najviši prosjek neto plaća za svibanj ove godine isplaćen je u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama i iznosio je 7.755 kuna.
      Slijede financijsko posredovanje, s prosjekom od 7.577 kuna te prijevoz, skladištenje i veze, u kojima je za svibanj u prosjeku isplaćeno 7.115 kuna.
      Najniži prosjek za svibanj prema područjima djelatnosti imali su pak zaposleni u hotelima i restoranima (4.316 kuna) te u trgovini na veliko i malo (4.718 kuna).
      Prosjek za zagrebačku prerađivačku industriju iznosio je 5.412 kuna.

      Čitaj dalje