Pregled svih novosti

    • 18. 05. 2006.

      PREDSTAVLJENA KNJIGA "INDUSTRIJSKA DEMOKRACIJA I ZAŠTITA NA RADU"

      ZAGREB, 18. svibnja 2006. (Hina) - U Novinarskom domu danas je predstavljena knjiga "Industrijska demokracija i zaštita na radu" Svjetlane Šokčević u izdanju zagrebačke izdavačke kuće TIM press.
      U Hrvatskoj se pojam socijalnog partnerstva koristi prilično nekritički, jer se zapravo radi o odnosu aktera a ne partnera.
      Izgradnju partnerskih odnosa treba prioritetno ostvariti među sindikalnim središnjicama i poslodavačkim udrugama, jer dok ih ne ostvare u vlastitim redovima ne mogu očekivati ni partnerstvo s Vladom, upozorava se u knjizi.

      Čitaj dalje

    • 18. 05. 2006.

      Na kraju veljače dug opće države 120,71 milijardu kuna

      Nagradno pitanje: Koliko visok toranj ovakvih kovanica je potreban za otplatu duga Hrvatske?

      U odnosu na kraj siječnja dug opće države povećan je za dodatnih 471 milijun kuna
      Nakon što je u prosincu i siječnju zabilježeno smanjenje duga opće države, tijekom veljače 2006. godine ponovno bilježimo rast razine zaduženosti. Tako je dug opće države, koji uključuje dug državnog proračuna, izvanproračunskih fondova, jedinica lokalne uprave i samouprave, HBOR-a te izdana državna jamstva, na kraju siječnja iznosio 120,71 milijarde kuna ili oko 52% procijenjenog BDP-a.

      Čitaj dalje

    • 17. 05. 2006.

      Za sedam godina 80 tisuća nezaposlenih manje

      SOCIJALNI PARTNERI PODRŽAVAJU STRATEGIJU TEMELJENU NA FLEKSIBILNOSTI, A NE NISKIM TROŠKOVIMA RADA
      Loše je što Vlada u situaciji kada je 40 posto nezaposlenih mlađe od 35 godina, pa su sposobni za dodatno obrazovanje i prekvalifikaciju, govori o imigracijskoj politici i uvozu radne snage, upozoravaju sindikalisti

      Pišu Gabrijela GALIĆ i Jagoda MARIĆ
      (NOVI LIST, 17. svibnja) Prosječnu stopu realnog BDP-a u Hrvatskoj u idućih šest-sedam godina treba povećati na razinu od šest posto godišnje, a to povećanje zasnivalo bi se ponajprije na privatnim investicijama. Prosječna stopa rasta BDP-a jedan je od šest glavnih makroekonomskih ciljeva koje detektira Strateški okvir za razvoj. Među njima je i očuvanje niske inflacije, ali i smanjenje stope nezaposlenosti ispod devet posto neposredno nakon ulaska u EU. Trenutačna stopa nezaposlenosti u zemlji je nešto veća od 12 posto, odnosno bez posla je više od 300 tisuća ljudi, što znači da bi se nezaposlenost u nekoliko sljedećih godina smanjila za osamdesetak tisuća. Strategija najavljuje da će Hrvatska svoju konkurentnost na globalnom tržištu graditi na fleksibilnosti rada, a ne na niskim troškovima rada. Vlada se opredijelila za razvoj utemeljen na znanju i ulaganju u ljude kako bi se postigla visoka produktivnost i visok standard. Svojom strategijom Vlada priznaje da domaće radno zakonodavstvo ne odstupa bitno od standarda EU kada je riječ o fleksibilnosti zakonskog okvira.

      Čitaj dalje

    • 15. 05. 2006.

      Vlada predstavila svoju strategiju razvoja do 2013.

      (RADIO 101, 15. svibnja) Predstavljen je Strateški okvir za razvoj i konkurentnost, za razdoblje do 2013. godine. Zasad je riječ o radnom dokumentu, prije čijeg konačnog prihvaćanja će biti održane još brojne javne rasprave, a izgradio ga je Središnji državni ured za razvojnu strategiju u suradnji s nekoliko ministarstava, fakulteta i instituta.
      Predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darko Marinac istaknuo je da je glavna odrednica dokumenta povećanje konkurentnosti uz održavanje socijalne kohezije i dijaloga. Da bi Hrvatska postala konkurentna, potrebne su tri stvari, ističe Marinac: "Prvo, ekonomija snaga – Hrvatska se ne može i neće natjecati jeftinom radnom snagom, Hrvatska se mora i može natjecati većom dodanom vrijednošću u proizvodu. Drugo, tržište rada mora biti fleksibilnije, ali ujedno kombinirano s mehanizmima socijalne sigurnosti, pri čemu moramo znatno povećati zapošljivost naših građana. Treće, javna uprava mora postati manja i efikasnija. Vjerujem da se oko ovakvog koncepta razvoja može razvijati međusobno povjerenje i odgovornost."

      Čitaj dalje

    • 12. 05. 2006.

      UGLEDNI MEĐUNARODNI INSTITUT SVRSTAO HRVATSKE POSLODAVCE NA DNO LJESTVICE

      Poslodavci koče razvoj Hrvatske
      Izuzetno loše ocijenjena je efikasnost rada nadzornih i upravnih odbora, tržišna prilagodljivost poduzeća te kredibilitet menadžera i etičnost poslovanja
      (NOVI LIST, 12. svibnja) ZAGREB – Trošak rada u Hrvatskoj, pokazalo je najnovije izvješće o konkurentnosti, nije problem nekonkurentnosti domaćega gospodarstva. No, za razliku od radnika koje poslodavci godinama etiketiraju kao skupu »robu«, ovogodišnji Svjetski godišnjak konkurentnosti upravo je poslodavce prokazao kao snagu koja koči razvoj. Najlošiju ocjenu, zauzimajući 61, posljednju poziciju na skali, zaradili su svi upravljački segmenti. Konkretno, izuzetno loše ocijenjena je efikasnost rada nadzornih i upravnih odbora, tržišna prilagodljivost poduzeća, mogućnost samofinanciranja, kredibilitet menadžera i etičnost poslovanja. Nasuprot toj pljuski u lice domaćim poduzetnicima, sektor rada zauzeo je od vrlo dobre treće pozicije, kada je riječ o ocjenjivanju promjena jediničnih troškova rada u prerađivačkoj industriji, do 35. pozicije, kada je riječ o broju radnih sati. Trošak rada, pak, zauzeo je 28. poziciju na skali u kojoj se svako podfaktorsko pozicioniranje do 40. mjesta smatra dobrom pozicijom.

      Čitaj dalje

    • 11. 05. 2006.

      PREDSTAVLJENA STUDIJA O UTJECAJU CIJENA ENERGENATA

      HRT, 11. svibnja - Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić predstavio je socijalnim partnerima studiju o utjecaju cijena energenata na hrvatsko gospodarstvo i socijalno stanje hrvatskih građana, koju su izradili stručnjaci zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
      Studija je odlična polazna osnova za zaštitu najugroženijih skupina hrvatskih građana, suglasili su se sudionici sastanka.
      "Govorimo o strategiji koja jasno daje rizike i što će se morati činiti u Republici Hrvatskoj da se ti rizici smanje", smatra glavni ravnatelj HUP-a Đuro Popijač. Slično stajalište imaju i sindikati, ocjenjujući studiju dobrim polazištem za konkretne poteze. Uz već spomenute, među njima je i poticaj razvoja alternativnih izvora energije te proizvodnja solarne energije i biodizela.

      Čitaj dalje

    • 06. 05. 2006.

      KARLOVAC: POČELA IZGRADNJA STANOVA ZA DRŽAVNE I LOKALNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

      KARLOVAC, 6. svibnja 2006. (Hina) - Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i karlovački gradonačelnik Miro Škrgatić danas su na gradilištu u karlovačkoj gradskoj četvrti Dubovcu otvorili radove na izgradnji zgrade s prvih dvadeset stanova Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.
      U organizaciji Sindikalne stambene zajednice u Karlovcu je počela izgradnja 22 zgrade s 280 stanova vrijednih 20 milijuna eura u četvrtima Dubovcu, Drežniku i Baniji.
      Predsjednik Sindikata Ivica Ihas najavio je da će se prvih dvadeset obitelji u stanove useliti krajem ove godine, a svih 280 stanova trebalo bi biti izgrađeno za tri godine.
      Potpredsjednica Kosor ocijenila je stanogradnju tog sindikata važnom i za populacijsku politiku i za razvoj gospodarstva u cjelini.
      Najavila je izradu novog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika kojim će se službenici pravednije nagrađivati, ponajprije oni koji kvalitetnim radom "vuku naprijed cijelu državnu upravu".
      Također se zauzela za "iskreno, otvoreno i učinkovito socijalno partnerstvo".
      Direktorica Sindikalno-stambene zadruge Ruža Kovačić rekla je da su po istom modelu udruživanja novca Sindikata, budućih vlasnika stanova te banaka u Zagrebu od godine 2002. do 2004. izgrađene i useljene tri zgrade (na Kajzerici). Dodala je da se pregovara o novim lokacijama u Zagrebu, Visu i Komiži, a u Puli se nakon dobivene lokacijske dozvole čeka građevna dozvola.

      Čitaj dalje

    • 05. 05. 2006.

      NHS: SINDIKALNA KOŠARICA U TRAVNJU 0,09 POSTO MANJA NEGO U OŽUJKU

      ZAGREB, 5. svibnja 2006. (Hina) - Sindikalna košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane hrvatske obitelji u travnju iznosili 6.449 kuna, što je za 0,09 posto manje nego u ožujku.
      Prosječna plaća isplaćena u veljači iznosila je 4.405 kuna i bila je dostatna za pokrivanje 68,31 posto troškova, što je za 0,76 posto manje nego prethodnog mjeseca.
      Uključe li se i troškovi koje imaju podstanari za iznajmljivanje stana, košarica iznosi 8.197 kuna, a pokrivenost prosječnom plaćom je svega 53,74 posto.
      Najveća pokrivenost potrošačke košarice zabilježena je u Varaždinu gdje je prosječna plaća bila dostatna za 75,81 posto troškova četveročlane obitelji, a najmanja u Puli gdje se plaćom moglo pokriti tek 60,14 posto troškova.
      Košarica s uključenim troškovima dvoje djece školske dobi koja pohađaju izvanškolske aktivnosti iznosila je 7.349 kuna, pa se prosječnom plaćom moglo pokriti 59,94 posto njezine vrijednosti.
      Košarica za kućanstvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosila je 3.369 kuna, a prosječnom mirovinom moglo se pokriti tek 55,46 posto troškova.

      Čitaj dalje

    • 04. 05. 2006.

      Na kraju veljače vanjski dug RH 26,22 milijarde eura

      U usporedbi s veljačom 2005. godine vanjski dug je veći za 3,55 milijardi eura što predstavlja godišnji rast od 15,6%
      Rast vanjskog duga nastavio se i tijekom veljače ove godine, kada je na kraju promatranog mjeseca ukupni vanjski dug Republike Hrvatske dosegnuo razinu od 26,22 milijarde eura što predstavlja 82,6% procijenjenog BDP-a.
      U usporedbi s veljačom 2005. godine vanjski dug je veći za 3,55 milijardi eura što predstavlja godišnji rast od 15,6%, čime je tijekom ovogodišnje veljače primjetno značajno ubrzavanje rasta vanjskog duga na godišnjoj razini.
      Tijekom ovogodišnje veljače država je smanjila svoja vanjska zaduženja na mjesečnoj i godišnjoj razini te je vanjski dug države na kraju mjeseca iznosio 6,88 milijardi eura. U odnosu na kraj siječnja država je smanjila svoje vanjsko zaduženje za preko 172 milijuna kuna, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine dug države manji za 346 milijuna eura odnosno za 4,8%.
      Tijekom veljače najznačajniji dio rasta vanjskog duga generirale su poslovne banke kada su povećale svoju zaduženost u inozemstvu za dodatnih 462 milijuna eura na ukupno 9,7 milijardi eura. Također i na godišnjoj razini banke se zabilježile najveće povećanje vanjskog duga među domaćim sektorima od čak 2,31 milijardu eura što predstavlja rast od skoro 31% na godišnjoj razini. Ostali domaći sektori odnosno pravne osobe sa sjedištem u Hrvatskoj na kraju veljače inozemstvu su dugovale 7,25 milijardi eura odnosno 141 milijun eura više nego na kraju siječnja. Na godišnjoj razini poduzeća su također zabilježile natprosječno visoki godišnji rast od 22% te su u odnosu na veljaču 2005. godine povećale svoje inozemne obveze za 1,28 milijardi eura. (Raiffeisenbank, Bankamagazin)

      Čitaj dalje

    • 03. 05. 2006.

      NOVI ŠTRAJK U TVORNICI DALMATINKA NOVA

      Gianfranco Ladini, predstavnik tvrtke-kupca La Distributrice iz Italije

      SINJ, 3. svibnja 2006. (Hina) - Zbog neisplaćenih plaća za ožujak, jednom djelu radnika i za veljaču, jutros je u sinjskoj tvornici konca "Dalmatinka nova" počeo štrajk.
      U toj tvornici u vlasništvu talijanske tvrtke La Distributrice zaposleno je oko 400 radnika.
      Štrajk je organizirao Nezavisni sindikat, a predsjednica tvorničke podružnice Iva Radonja kaže kako poslodavac nije poštivao dogovor postignut 13. ožujka o isplati plaća, pa će štrajk trajati sve dok se taj ugovor ne ispoštuje.
      Radonja naglašava kako u štrajku sudjeluje 90 posto zaposlenih.
      U tvornicu novinarima ulaz nije dozvoljen.
      Zbog neisplaćenih plaća za veljaču, radnici su štrajkali i 19. travnja, a zbog lošeg odnosa poslodavaca prema pravima radnika i njihovim sindikalnim predstavnicima žalili su se krajem prošle godine talijanskom pemijeru Berlusconiju, a početkom ove Veleposlanstvu Republike Italije u Zagrebu.
      Tvrtka La Distribuce kupila je sinjsku tekstilnu tvrtku u stečaju 2002. uz preuzimanje obveza za redovitom isplatom plaća, zadržavanjem postojećeg broja zaposlenih najmanje pet godina i nova ulaganja u
      proizvodnju.

      Čitaj dalje

    • 01. 05. 2006.

      U Maksimiru sindikalci prosvjedno šutili

      Ni loše vrijeme uz obilje blata nije spriječilo da se na tradicionalnoj prvosvibanjskoj proslavi u Maksimiru okupi sasvim pristojan broj ljudi željnih 30 tisuća porcija graha.
      Gastronomski užitak ljudima je sasvim sigurno poboljšala i činjenica da su im taj grah dijelili predsjednik Stjepan Mesić, potpredsjednik Vlade Polančec i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uz čelnike šest sindikalnih središnjica.
      Kao što su i najavili, sindikalni čelnici nisu održali pozdravni govor već su se zadovoljili samo skupnom čestitkom.
      Predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever kasnije je rekao da je sindikalna šutnja sasvim jasna, posebice nakon prikupljenih 330 tisuća potpisa protiv mirovinske i zdravstvene reforme, a pogotovo nakon cijele benzinske afere.
      "Maksimir je u blatu i glibu, a u tome je i hrvatska država. Prema tome, ono što se dugi niz godina pretvaralo u blato i glib, sada je došlo i do izražaja. Sa te pozicije, mi smo vrlo jasno htjeli poslati poruku da na sve ono na što upozoravamo minulih godina, ovaj put želimo upozoriti šutnjom, jer smo sve zapravo govorili. To, naravno, ne znači da će sindikati šutjeti i ubuduće - to je znak da smo samo danas htjeli posebno skrenuti pozornost, jer nemamo ništa novo pridodati na ovaj dan, a što nismo govorili tijekom minulih mjeseci", kaže Sever.

      Čitaj dalje

    • 28. 04. 2006.

      Svim članovima Nezavisnih hrvatskih sindikata, kao i svima onima koji posjećuju našu stranicu, želimo sretan 1. svibnja - Međunarodni praznik rada!

      Čitaj dalje

    • 28. 04. 2006.

      ŠEST SINDIKALNIH SREDIŠNJICA ZAJEDNIČKI OBILJEŽAVA PRAZNIK RADA U MAKSIMIRU

      Sindikalne središnjice ovogodišnju prvosvibanjsku poruku izražavaju tišinom

      ZAGREB, 28. travnja 2006. (Hina) - Šest sindikalnih središnjica i ove godine će organizirati zajedničku proslavu Praznika rada, 1. svibnja, u zagrebačkom parku Maksimiru, na kojoj će biti podijeljeno oko 30.000 obroka graha, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare.
      Umjesto tradicionalnih govora, sindikalni čelnici će na veliku pozornicu na maksimirskoj livadi samo šutke izići, što će biti njihova ovogodišnja poruka, nakon prikupljenih 330.000 potpisa protiv mirovinske i zdravstvene reforme, te najnovijeg poskupljenja goriva, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
      Pozivu sindikata da se pridruže proslavi Praznika rada odazvat će se hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji bi se oko 11 sati trebali obratiti građanima, a potom će, zajedno sa sindikalnim čelnicima, dijeliti grah posjetiteljima.

      Čitaj dalje

    • 26. 04. 2006.

      NOVI LIST: Premijerova magla

      Prosječni troškovi života četveročlane obitelji, prema posljednjim sindikalnim izračunima, u ožujku su u odnosu na veljaču bili viši za 0,32 posto. Prosječnom mjesečnom neto plaćom tako se prošlog mjeseca pokrivalo 69,07 posto prosječne košarice ili 0,45 posto manje nego u veljači.
      Istina, veljača je od ožujka bila tri dana »kraća«, ali to nije ključni razlog rasta troškova življenja. U veljači je prema posljednjim podacima državne statistike isplaćena prosječna neto plaća nešto viša od 4,4 tisuće kuna, odnosno pedesetak kuna niža no u siječnju. No, na međugodišnjoj razini u veljači je isplaćena plaća za oko pet posto viša nego lanjske veljače. U toj istoj, ovogodišnjoj, veljači dugoj 28 dana prosječna je obitelj za pokrivanje osnovnih troškova života trebala 6.434 kune ili čak 1,87 posto više novaca nego u siječnju. Pa je prosječnom plaćom, prosječna obitelj pokrivala 3,22 posto manje košarice nego mjesec ranije.
      Maloprodajne potrošačke cijene na međugodišnjoj su razini porasle za tri posto. Taj prosjek državna statistika evidentirala je u siječnju, veljači, ali i ožujku. I tako, iako se javnost uvjerava u stabilnost cijena, a svi brojčani pokazatelji govore da smo u zoni niske inflacije, zapravo živimo sve lošije.
      Rast cijena energenata u zadnjih godinu dana nije izazvao vidljivije potrese za potrošački džep. Međutim, nema tog segmenta svakodnevnog života koji potiho nije poskupio ili će poskupjeti vrlo skoro. Kao, sve je stabilno, mirno, a onda shvatite da s plaćom možete pokriti sve manje redovitih mjesečnih troškova.

      Čitaj dalje

    • 25. 04. 2006.

      NHS OSUĐUJE POSKUPLJENJE GORIVA

      Teret cijena goriva građani sve teže podnose

      ZAGREB, 25. travnja 2006. (Hina) - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) oštro su danas osudili poskupljenje goriva, te zatražili od Vlade hitnu intervenciju protiv nadolazećeg cjenovnog udara na građane.
      Tvrdoglavo braneći proračunski prihod, koji je veći zbog povećanog poreznog prihoda, Vlada cijelu zemlju izlaže opasnosti od lančane reakcije poskupljenja, upozorava NHS u otvorenom pismu premijeru Ivi Sanaderu.
      Zbog poskupljenja svih vrsta goriva, a posebno dizela, treba očekivati poskupljenje prijevoza roba i putnika u cestovnom i željezničkom prometu, gradskoga prijevoza i hrane.
      Najavljeno poskupljenje plina svoj će pravi negativni efekt postići tek od jeseni, s početkom grijanja. Osim toga, logično je očekivati i poskupljenje struje.
      Vlada je obvezna hitno aktivirati neke modele vezane uz trošarine, naknade za ceste i autoceste, pa čak i poreze, te tako umanjiti cjenovni udar, smatra NHS.

      Čitaj dalje

    • 22. 04. 2006.

      GLAS ISTRE: Sindikati i Vlada »dogovorili dogovor«

      REDOVITI KVARTALNI SASTANAK SINDIKALNIH VOĐA S PREMIJEROM
      Sever je tom izjavom sugerirao da sastanci Sanadera sa sindikatima uglavnom protječu u dogovorima da će se nešto dogovoriti, ali je malo konkretnih rješenja
      ZAGREB - Dobro je da smo se dogovorili da ćemo se dogovoriti o nečem što smo već dogovorili, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, nakon jučerašnjeg redovitog kvartalnog sastanka predstavnika šest sindikalnih središnjica s premijerom Ivom Sanaderom, objašnjavajući pritom da sastanci Sanadera sa sindikatima uglavnom protječu u dogovorima da će se nešto dogovoriti, ali je malo konkretnih dogovora i rješenja. Ta je izjava uslijedila nakon što je premijer, a potom i sindikalna strana, dvadesetak minuta iznosila rezultate jučerašnjeg radnog sastanka socijalnih partnera.
      Dakle, sindikati i premijer dogovorili su osnivanje posebne radne skupine koja će predložiti mjere za obuzdavanje mogućeg utjecaja rasta cijena naftnih derivata na porast životnih troškova, a nositelj projekta je Ministarstvo gospodarstva. Istovjetan dogovor postignut je i nakon prošlogodišnje kolovoške naftne krize, a sastanak u resornom ministarstvu je održan 30. rujna 2005. godine. Iako su nakon tog sastanka uslijedile bombastične izjave, nikakve mjere za eventualno sprječavanje socijalnog udara zbog rasta cijene naftnih derivata do sada nisu donesene.

      Čitaj dalje

    • 21. 04. 2006.

      Prosječna neto plaća za veljaču 4.405 kuna

      U odnosu na plaću za veljaču prošle godine, prosječna je neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za isti mjesec ove godine bila veća za 212 kuna ili za 5 posto
      Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 4.405 kuna, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
      U odnosu na prosječnu neto plaću za siječanj prosječna je isplaćena neto plaća za veljaču manja za 53 kune ili za 1,2 posto.
      U odnosu pak na plaću za veljaču prošle godine, prosječna je neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za isti mjesec ove godine bila veća za 212 kuna ili za 5 posto.
      Po prvim podacima Zavoda, prosječna je mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču 2006. iznosila 6.326 kuna.
      To je pak za 60 kuna ili za 0,9 posto manje od iznosa prosječne bruto plaće za ovogodišnji siječanj. (Hina, Bankamagazin)

      Čitaj dalje

    • 21. 04. 2006.

      SASTANAK SANADERA I SINDIKALACA O DOGOVORIMA...

      Krešimir Sever ponovno je narušio kooperativnost koja vlada na sastancima sa Sanaderom. Kao i kad je jedini od sindikalnih čelnika odbio dati glas za zabranu okupljanja na Markovom trgu.

      (Otvoreni radio, 21.4.2006 13:53:15) I današnji redovni tromjesečni sastanak premijera Ive Sanadera i čelnika šest sindikalnih središnjica obilježili su dogovori. Tako su sindikalci s Vladom dogovorili da će ministar gospodarstva Branko Vukelić sazvati radnu skupinu koja će predložiti mjere da rast cijena naftnih derivata ne bi utjecao na rast troškova života. Sanader je naglasio da će Vlada s pozornošću pratiti razvoj situacije na naftnom tržištu, te će zajedno sa socijalnim partnerima donijeti mjere s kojima će upoznati javnost kad za to dođe vrijeme. Vlada i sindikati dogovorili su putem raznih povjerenstva i skupina razmotriti mirovinsku i zdravstvenu reformu, rad trgovina nedjeljom, te izraditi strateški dokument za razvoj. Sve bi bilo idilično da se za riječ nije javio predsjednik NHS-a Krešimir Sever koji je ocijenio da sastanci Sanadera i sindikalaca uglavnom protječu u dogovorima da će se nešto tek dogovoriti, te da naprosto nema vremena za prave konkretne teme.

      Čitaj dalje

    • 21. 04. 2006.

      ZAVRŠEN ŠTRAJK U DALMATINKI NOVA

      (NHS, 21. travnja) Isplatom plaća radnicima koji ih još nisu dobili završen je štrajk u tvornici DALMATINKA NOVA.
      Radnici su tako dobili ono što ih pripada, a ni proizvodnja nije previše pretrpila, jer je obustava rada kratko trajala.
      Tako je ovo jedna od priča sa sretnim završetkom. Barem do novog štrajka...

      Čitaj dalje

    • 20. 04. 2006.

      NHS TRAŽI OD VLADE ZAŠTITU CIJENA GORIVA I PLINA

      Ako Vlada nastavi braniti jedino cijenu Super 95 goriva, Hrvatska bi mogla postati jedina zemlja na svijetu u kojoj je to najjeftiniji benzin

      ZAGREB, 20. travnja 2006. (Hina) - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u današnjem su otvorenom pismu premijeru Ivi Sanaderu, iznenađeni i ogorčeni vijestima o cijenama nafte i naftnih derivata, zatražili Vladine poteze za stabiliziranje cijena i očuvanje standarda, te zaštitu cijena goriva i plina.
      U ovim trenucima, kada cijene nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu rastu, građani od predsjednika svoje Vlade očekuju aktiviranje najavljivanih zaštitnih mjera i druge poteze koji bi stabilizirali cijene i time umanjili udar na njihov standard, ističe NHS.
      NHS podsjeća Sanadera na obećanje da će Vlada učiniti sve kako bi ublažila mogući cjenovni udar zbog povećanja cijena nafte i naftnih derivata.
      Vlada je granicu za svoju intervenciju odredila na razini cijene od 8 kuna po litri goriva Super 95 što je svojevrsna akrobacija, jer pri tome cijene svih drugih vrsta goriva neprekidno rastu, a posebno nafte.
      Iz današnjih je izjava premijera vidljivo da će Vlada nastaviti s tim selektivnim povećanjem cijena nafte i naftnih derivata te čuvati danu riječ na isti čudan način, kaže sindikat.
      Za cijene goriva i njihovu zaštitu nužno je, uz smanjenje Inine dobiti, povući poteze i na smanjenju trošarina i naknada za ceste i autoceste.
      I u cijenama plina treba pronaći odgovarajući mehanizam zaštite, jer se građane neprekidno dugi niz godina potiče na prelazak na plin kao jeftiniji energent, naglašava NHS.

      Čitaj dalje

    • 19. 04. 2006.

      ŠTRAJK RADNIKA DALMATINKE NOVE

      SINJ, 19. travnja 2006. (Hina) - Radnici sinjske Tvornice konca "Dalmatinka Nova", koje je vlasnik tvrtka La Distribuce iz Trsta, danas su u organizaciji Nezavisnog sindikata stupili u štrajk zbog kašnjenja u isplati plaća.
      Predsjednica Nezavisnog sindikata tvornice Iva Radonja kazala je kako su vlasnici "Dalmatinke Nove" izigrali dogovor postignut polovicom ožujka da će se plaće za veljaču isplatiti do 15. travnja.
      Sindikat je stoga opravdano pozvao radnike da stupe u štrajk kojemu su osim članova Nezavisnog sindikata pristupili i drugi radnici, dodala je.
      Vlasnici tvornice izjavili su pak kako plaće nisu mogle biti isplaćene zbog toga što kupci Dalmatinkinih proizvoda nisu na vrijeme izvršili plaćanje, a što sindikat nije uvažio.

      Čitaj dalje

    • 14. 04. 2006.

      Uskrsna čestitka predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata

      Poštovani,

      i ove godine Uskrs će u Hrvatskoj različito pohoditi njene građane. I dok manjina ne mora promišljati koliko si može priuštiti potrošiti za obilje svog blagdanskog stola ili gdje će ih u Hrvatskoj ili izvan nje Uskrs zateći, velika većina građana ipak će Uskrs obilježiti skromno. Najveći dio zbog toga što za puno više od skromnoga zapravo ni nemaju, ali i zbog samog značaja toga blagdana.
      Uskrs je svima pa je ovo prigoda da se i u našem okruženju sjetimo onih koji nemaju, koji su u potrebi. Neki od tih možda su potrebni samo naše blizine, malo našega vremena, našega društva, nas samih, tek toliko da osjete kako nisu sami i kako je bar nekome stalo. Možemo li i želimo li ih prepoznati i pohoditi? Možemo li i njihove stolove učiniti blagdanskima doprinoseći i darom u naravi, ali darivajući ih i sobom samima tako da uistinu i njima bude blagdan? Ima li za našim blagdanskim stolom bar jedno mjesto za njih? Ima li u nama bar jedno mjesto za njih? Za one druge, koji su nagrađeni obiteljskim zajedništvom, ali ne i materijalnim obiljem ili makar dostatnošću, izdvojimo bar nešto, ako već ne i od vlastitoga stola, onda barem od svojega suviška. Dopustimo sebi neka nas takove Uskrs pohodi.
      Svima Vama, članovima sindikata udruženih u Nezavisne hrvatske sindikate, i Vašim cijenjenim obiteljima, svim prijateljima NHS-a, ali i svima koji pohode našu web stranicu želim sretan i blagoslovljen Uskrs i obilje zdravlja i radosti.

      Krešimir Sever
      predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata

      Čitaj dalje

    • 11. 04. 2006.

      SINDIKATI NA JAVNOJ TRIBINI O REFORMI ZDRAVSTVA

      Sindikati i građani traže da zadravlje ne bude privilegija bogatih

      OTVORENI RADIO (11.4.2006 14:19:12) 4 sindikalne središnjice: NHS, SSSH, HUS i UNI-CRO održali su javnu tribinu na glavnom zagrebačkom trgu na kojoj su ponovili kritike prijedloga zdravstvene reforme. Pridružili su im se i sindikati koji nisu članovi ovih središnjica, a podršku im je pružio i manji broj građana. Želimo zdravstvo koje će biti jednako za sve, poručio je predsjednik NHS-a Krešimir Sever. Zdravlje i umirovljenicima i radnicima i nezaposlenima i siromašnima i bogatima, svima isto pravo na pristup zdravlju, rekao je Sever. Dodao je da je to poruka koju je prepoznalo preko 330 tisuća građana koji su potpisali poruku prema hrvatskom saboru i hrvatskoj vladi. Rekao je i da su Sindikati jučer dobili podršku velikog broja saborskih zastupnika čime su oni pokazali da znaju slušati glas naroda. Poručio im je da ne smiju nikad zaboravljati da postoji i gore i dolje, te da se vrlo lako odozgo pada, a da ljudi koji su dolje daju svoj glas da bi oni mogli sjediti tamo gore. Sindikalci su poručili i da neće posustati i da će ovakve javne tribine biti održane i u drugim gradovima.

      Čitaj dalje

    • 11. 04. 2006.

      Sindikalna peticija usporila zdravstvenu reformu

      SABORSKI KLUBOVI ZASTUPNIKA, OSIM HDZ-a, UVAŽILI NESLAGANJE 330 TISUĆA GRAĐANA S VLADINIM PRIJEDLOZIMA
      Akcija četiriju sindikata pridonijela je da Sabor zakonski paket o strategiji razvoja zdravstva do 2011. godine razmatra u prethodnoj raspravi, a ne prvom čitanju, kako je predložila Vlada i što je jedino podržao HDZ
      (GLAS ISTRE) ZAGREB - Čelnici četiriju sindikata, koji su prikupili više od 330 tisuća potpisa protiv reforme zdravstva, kojom bi se izgubila socijalna pravednost sustava, predali su jučer predsjedniku Sabora Vladimiru Šeksu peticiju, tražeći da se iz procedure povuče reformski paket zakona i strategija razvoja zdravstva do 2011. godine.
      Reforma zdravstva, kojom se prema zakonskim prijedlozima ništa ne mijenja, prema Vladinim planovima treba startati s prvim danom lipnja. No, iako zakonski paket ne donosi neke velike novosti, sindikati upozoravaju da se zamka krije u cijelom nizu podzakonskih akata koji će se donijeti naknadno i koji će zapravo definirati reformu.
      Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Hrvatske udruge sindikata i Sindikata usluga Uni-Cro Šeksu su donijeli kartonske kutije s ukupno 333.768 potpisa građana koji traže socijalno pravednu reformu zdravstvenog sustava, ali i novu mirovinsku reformu.

      Čitaj dalje

    • 10. 04. 2006.

      SINDIKATI URUČILI ŠEKSU VIŠE OD 330.000 POTPISA PROTIV ZDRAVSTVENE REFORME

      Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks ljubazno je primio i trpeljivo saslušao predsjednike sindikalnih središnjica

      ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Predstavnici četiriju sindikalnih središnjica danas su predsjedniku Hrvatskog sabora Vladimiru Šeksu uručili peticiju s više od 330.000 potpisa građana koji se protive Vladinom reformskom paketu zdravstvenih zakona te Strategiji razvoja zdravstva od 2006. do 2011., o kojima bi Sabor danas trebao započeti raspravu.
      Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Hrvatske udruge sindikata i Sindikata usluga Uni-Cro Šeksu su donijeli kartonske kutije s ukupno 333.768 potpisa temeljem kojih traže da Vlada i Sabor te zakone i Strategiju povuku iz procedure.
      Uz potpise, sindikalci su Šeksu poručili da Strategiji nedostaju jasno određeni strateški ciljevi, mjere, vremenski okvir, nositelji, kriteriji za praćenje i ocjenu uspješnosti predviđenih mjera, te da se ne vidi što se time želi dobiti.
      Sindikalci tvrde da su predložena Strategija i zakonski paket usmjereni prvenstveno na smanjivanje prava osiguranika i štednju novca na njihov račun. Protive se smanjenju udjela javne potrošnje za zdravstvo na račun privatne potrošnje, sve dok u Hrvatskoj ima 314.000 nezaposlenih, 19 posto građana je ugroženo siromaštvom, a prosječna je plaća tek 4.500 kuna.
      Čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever novinarima je rekao da su sindikalci saborskim zastupnicima htjeli poručiti da nisu samo zastupnici svojih stranaka, već prvenstveno građana kojih je više od 330.000 reklo "ne" Vladinoj zdravstvenoj reformi.
      Sever ističe da Vladinu Strategiju i zakone, osim sindikata kao socijalnih partnera, nisu podržale ni struka (Hrvatska liječnička komora) niti udruge pacijenata.
      "Ne možete podržati ovakve zakone, tu vam poruku šalje više od 300.000 građana", poručio je Sever saborskim zastupnicima.
      Predsjednik Sabora Vladimir Šeks izjavio je da su predložena Strategija i prateći zakoni već uvršteni u dnevni red saborske sjednice, te da će o njihovoj sudbini odlučiti Sabor.

      Čitaj dalje