Pregled svih novosti

    • 11. 08. 2006.

      Krešimir Sever: I Sanader i Račan strpali bi sindikate u torbu

      PREDSJEDNIK NEZAVISNIH HRVATSKIH SINDIKATA O POLITICI I SINDIKALNOJ SCENI
      Autor Mladenka Šarić
      Ne možemo svi puhati u isti rog, ali zajedno smo jači”, kaže Krešimir Sever, šef Nezavisnih hrvatskih sindikata, o svojima kolegama sa sindikalne scene. U borbi za radnička prava sindikati moraju biti beskompromisni, smatra, ali moraju paziti da radnici ne postanu žrtve njihove loše promišljene taktike.

      Nakon tri i pol mjeseca 40 radnika TDZ-a napustilo je tvornicu, razočarani što nisu dobili veću potporu javnosti. Zašto je tome tako?
      – Javnost u nas još ne prepoznaje dovoljno što se zbiva u susjedstvu. Propast poduzeća u privatizaciji prolazila je mimo javnosti. Javnost je to konstatirala, ali se nije angažirala. Događalo nam se po onoj biblijskoj “kad su njih odvodili, mi smo gledali, ali nismo glas pustili. Sad kad nas odvode, nema tko glas dignuti”.

      Nisu li radnici TDZ-a izabrali pogrešan način borbe, zaposjedajući tuđe vlasništvo?
      – Njih treba razumjeti. U Hrvatskoj je toliko toga učinjeno mimo zakona i postoji toliko nedodirljivih. Kad ljudi vide da pravna država ne funkcionira, ne ostaje im ništa drugo nego iz očaja uzeti pravdu u svoje ruke. Na jednoj sam sjednici GSV-a, isprovociran tvdnjom poslodavaca da su radnici zauzeli tuđe vlasništvo, rekao da je zanimljivo kako se poslodavci zauzimaju za pravnu državu kad im to odgovara, a kad im ne paše, onda im nije važna. No, pravna država mora uvijek funkcionirati – jednako za skitnicu na ulici i za predsjednika države ili vlade.

      Čitaj dalje

    • 09. 08. 2006.

      I nečlanovi sindikata izdvajat će do jedan posto od plaće

      SVI SINDIKATI U NEČEMU IPAK U SUGLASJU S VLADOM - KAKO BI UVELI DOPRINOS SOLIDARNOSTI PLANIRAJU SE NOVE IZMJENE RADNOG ZAKONODAVSTVA
      (GLAS SLAVONIJE, 9. kolovoza) ZAGREB - Sindikalne središnjice i godinu dana nakon što je Ustavni sud ukinuo spornu odredbu Zakona o radu (ZOR) o doprinosu solidarnosti ne odustaju od uvođenja nameta za nečlanove sindikata. Zajedničkim snagama pripremaju novi prijedlog izmjena ZOR-a kako bi od nečlanova sindikata naplatili uživanje u pogodnostima sklopljenih kolektivnih ugovora. Potporu za svoje namjere prošlog tjedna dobili su i od premijera Ive Sanadera, koji se čak složio s prijedlogom dijela sindikata da se ZOR "otvori" samo zbog tog pitanja. Naime, do kraja 2007. godine, u okviru daljnjeg usklađivanja domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU planiraju se nove izmjene radnog zakonodavstva. Dio sindikata želio bi da se doprinos solidarnosti ugradi u ZOR i prije tih izmjena, i to kako ih javnost u trenutku kada će se razgovarati o ozbiljnijim stvarima ne bi optuživala da su trgovali s Vladom i pristali na neke odredbe kako bi dobili doprinos solidarnosti. Pravni stručnjaci, pak, smatraju da bi se sindikati ponovo mogli opeći na doprinosu solidarnosti i rješenjima preuzetim iz nekih drugih tradicija.

      Čitaj dalje

    • 09. 08. 2006.

      NOVI LIST: Dobrodošli u prošlost

      Pravosuđe i policija su izmanipulirani, a izbacivanje 36 radnika iz Tvornice duhana Zagreb uz intervenciju policije predstavlja sumrak demokracije. Tako je epilog, ako je to doista epilog, četveromjesečne okupacije zagrebačkog pogona Tvornice duhana Rovinj prije nekoliko dana oslikao Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata. Prema njegovu sudu, da su u Upravi TDR-a htjeli miran završetak priče u Jagićevoj, »osigurali bi adekvatnog potpisnika dokumenta o mirnom rješenju spora ili bi nam pristupili na miran način«.

      Čitaj dalje

    • 08. 08. 2006.

      NEZAPOSLENOST U SRPNJU 2006. SMANJENA U ODNOSU NA PRETHODNI MJESEC ZA 1,4 %, A U USPOREDBI S ISTIM MJESECOM PRETHODNE GODINE ZA 7,6 %

      (HZZ, 8. kolovoza) Nezaposlenost u srpnju 2006. – Krajem srpnja u Zavodu su evidentirane 270.753 nezaposlene osobe, odnosno 3.718 osoba (1,4 %) manje nego prethodni mjesec i 22.423 osobe (7,6 %) manje nego u srpnju 2005. godine.
      U odnosu na prethodni mjesec evidentirana je nezaposlenost smanjena u šesnaest, a istodobno povećana u pet županija (u rasponu od 0,1 do 0,8 %). Najveće smanjenje ostvareno je u:
      • Šibensko-kninskoj županiji (6,5 %) i
      • Dubrovačko-neretvanskoj županiji (5,2 %).
      U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine razina nezaposlenosti smanjena je u svim županijama, a najviše u:
      • Šibensko-kninskoj županiji (14,9 %) i
      • Varaždinskoj županiji (12,8 %).
      Spolna struktura nezaposlenih osoba – Krajem srpnja 2006. u Zavodu je evidentirano 163.737 nezaposlenih žena, s udjelom od 60,5 % naspram 39,5 % nezaposlenih muškaraca. Udio nezaposlenih žena povećao se za 0,2 postotna boda u usporedbi s prethodnim mjesecom, a u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine za 1,9 postotnih bodova.

      Čitaj dalje

    • 08. 08. 2006.

      SDLSN: OTKAZI NAMJEŠTENICIMA U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI NEZAKONITI

      Ogorčeni namještenici jučer su prosvjedovali ispred zgrade Županije

      ZAGREB, 8. kolovoza 2006. (Hina) - Rješenja o otkazima koja su 4. kolovoza uručena šestorici namještenika Požeško-slavonske županije nezakonita su, ustvrdio je Sindikat državnih službenika i namještenika (SDLSN) u današnjem priopćenju.
      Nezakonitost proistječe iz toga što je poslodavac istim rješenjem utvrdio činjenicu da je namještenik neraspoređen zbog stupanja na snagu novog pravilnika o sistematizaciji, kao i činjenicu da mu služba prestaje otkazom po isteku otkaznog roka koji počinje teći dostavom Rješenja o otkazu, navodi se u priopćenju.

      Čitaj dalje

    • 07. 08. 2006.

      POSLOVNI DNEVNIK: Teško pomirljivi stavovi o radničkom dioničarstvu

      Sindikatima je neprihvatljiva ideja Vlade da se zaposlenicima prodaju dionice samo do kontrolnog paketa

      DODATNE TENZIJE ZBOG IZRADE NOVOG ZAKONA O PRIVATIZACIJI
      Poslodavci, iako isključeni iz procesa pripreme zakona, stavovima su bliže Vladi. Glavnom direktoru Hrvatske udruge poslodavaca Đuri Popijaču nije ni najmanje simpatičan romantičarski pristup sindikata radničkom dioničarstvu
      Potreba iskazivanja opredjeljenosti Vlade i premijera Ive Sanadera za radničko dioničarstvo, čini se, dodatno je podigla tenzije oko izrade novog zakona o privatizaciji. Sanader svojim proklamiranjem dioničarstva zaposlenika zapravo nije postigao željenu reakciju kod sindikata jer oni su od njega očekivali radikalniju promjenu stavova i omekšavanje prema zahtjevima sindikata vezanih uz nacrt spomenutog zakona o kojemu su socijalni partneri zauzeli dijametralno suprotna stajališta.
      Sindikatima je, naime, neprihvatljiva Vladina ideja da se u privatizaciji preostalih tvrtki iz državanog portfelja zaposlenicima istih omogući kupnja dionica samo do kontrolnog paketa, te osim stjecanja većinskih dioničkih paketa traže i druge pogodnosti, primjerice, da im se ponude značajniji popusti pri kupnji, rokove otplate produlji na najmanje 20 godina, te omogući da pri kupnji dionica ne moraju jamčiti vlastitom imovinom.

      Čitaj dalje

    • 07. 08. 2006.

      OSIM O POVEĆANJU OSNOVICE, VLADA I SINDIKATI OTVORIT ĆE PREGOVORE I O PLATNIM RAZREDIMA

      Na dodatno povećanje plaća mogu računati kreativci s VSS-om

      Nudeći linearni porast osnovice od pet posto Sanader planira pregovore odraditi brzo i efikasno, bez natezanja o stopi
      POSLOVNI DNEVNIK, 7. kolovoza - Tek u zadnjem tjednu kolovoza Vlada će pozvati sindikalne predstavnike na Markov trg na novi krug pregovora o politici plaća u 2007. godini, koju će, kako god se Vlada i službenički sindikati na koncu dogovore, karakterizirati najveći porast osnovice u posljednjih šest godina.
      Nudeći linearni porast osnovice od pet posto, Vlada, barem kako to nastoji poručiti premijer Ivo Sanader, planira pregovore odraditi brzo i efikasno, bez natezanja oko stope.
      "Vlada je mogla ići s prijedlogom povećanja osnovice za plaće javnim i državnim službenicima između dva i tri posto i na kraju pregovora doći do pet posto, ali bi to bio farizejski posao", poručio je Sanader na sastanku sa socijalnim partnerima. Tražeći u tom dijelu konstruktivnost, u Vladi računaju na iscrpljivanja koja bi mogla karakterizirati pregovore o novom zakonu o plaćama i prijedloga uredbe o klasifikaciji radnih mjesta.

      Čitaj dalje

    • 06. 08. 2006.

      KOŠARICA NHS-A: ŽIVOTNI TROŠKOVI U SRPNJU 1,29 POSTO MANJI NEGO U LIPNJU

      ZAGREB, 6. kolovoza 2006. (Hina) - Sindikalna potrošačka košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) pokazuje da su najniži životni troškovi četveročlane hrvatske obitelji u srpnju bili 6282 kune, što je 1,29 posto manje nego u lipnju.
      Prosječna neto plaća bila je 4686 kuna i pokrivala je 74,59 posto prosječne košarice četveročlane obitelji, što je 3,97 posto više nego u lipnju, kaže se u NHS-ovu priopćenju.
      Prosječna mirovina isplaćena u srpnju za lipanj bila je 1862 kune, a košarica za kućanstvo s dvoje zagrebačkih umirovljenika 3263 kune, što je dostatno za pokrivanje nešto više od 57 posto troškova i što je za 0,97 posto više u odnosu na lipanj.
      Na te nešto pozitivnije promjene u srpnju, po NHS-u, utjecale su nešto viša prosječna plaća te isplata regresa i nešto niže sezonske cijene hrane, posebice voća i povrća, te sezonska rasprodaja odjeće i obuće.
      Najveća pokrivenost košarice prosječnom plaćom je u Splitu (82,72 posto) i Varaždinu (81,34 posto), najmanja u Puli (67,01 posto) i Zadru (69,85 posto), a u Zagrebu je 79,82 posto.
      No, Sindikat tvrdi kako košarica - bez obzira na rast plaća i mirovina - pokazuje da čak i u vrlo povoljnim mjesecima nema znatnijeg pomaka u kvaliteti življenja jer 40-ak posto vrlo skromnih troškova i dalje otpada na hranu pa za račune i ostale potrebe jedva ostaje nešto novca.
      Građani se zato, upozorava NHS, i dalje moraju zaduživati već za osnovne potrebe.
      Sindikalna košarica napravljena je za četveročlanu obitelj: roditelje i dvoje djece školske dobi, bez troškova za novorođenčad, bez troškova obrazovanja, njege zdravlja, godišnjeg odmora i sportske aktivnosti.

      Čitaj dalje

    • 06. 08. 2006.

      Potpisan dodatak Kolektivnom ugovoru za zaposlene u kulturi grada Karlovca - povećanje plaća za 12 posto

      U petak 28. kolovoza u Karlovcu je potpisan Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za zaposlene u kulturi grada Karlovca. Potpisom gradonačelnika Mire Škrgatića i glavne tajnice Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi Ljubice Pilić, plaće zaposlenih u četiri kulturne ustanove povećane su od 1. lipnja 2006. za prosječno 12 posto. Tako je nastavljeno približavanje materijalnog položaja kulturnih radnika, onima iz uprave Grada Karlovca, što je u svim pregovorima HSDK glavni cilj. Kultura, naime u mnogim gradovima i županijama zaostaje za upravom i do 30 posto, a ima jednaku ili čak višu kvalifikacijsku strukturu. Ovim povećanjem plaća ta razlika je u Karlovcu svedena na oko 15 posto. Budući da je Dodatkom već ugovoreno novo povećanje obračunske osnovice od 1. siječnja 2005. za sljedećih NAJMANJE 5 posto, te usklađivanje s porastom plaća upravnih radnika, ako do njega dođe, nema sumnje da će se u dogledno vrijeme ostvariti cilj izjednačavanja materijalnog položaja kulturnih s upravnim radnicima. Sva ostala materijalna prava ugovorena su na razini neoporezivih iznosa, kako se primjenjuje i u Gradskoj upravi Grada Karlovca. (HSDK)

      Čitaj dalje

    • 06. 08. 2006.

      Zagreb: prosječna plaća za svibanj 5.612 kuna

      Hina - Prosječna neto plaća isplaćena za svibanj u Zagrebu iznosila je 5.612 kuna i bila je za 208 kuna, odnosno 3,8 posto viša u odnosu na prosjek iz travnja, dok je u odnosu na prosječnu neto plaću za svibanj na razini države bila veća za 926 kuna.
      Prema podacima Odjela za statistiku Gradskog zavoda za prostorno uređenje, prosječna neto plaća za svibanj u zagrebačkom gospodarstvu iznosila je 5.433 kune, dok je prosjek za negospodarske djelatnosti iznosio 5.339 kuna.
      Prosječna zagrebačka neto plaća za prvih pet mjeseci ove godine iznosila je 5.435 ili 5,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
      Promatrano po pojedinim djelatnostima, najvišu neto plaću za svibanj ove godine, u iznosu od 9.004 kune, dobili su zaposleni u zračnom prometu, a slijede ih zaposlenici gradskih predstavničkih i izvršnih tijela, s prosječnom plaćom od 8.774 kune.
      Istodobno su najnižu plaću imali zaposleni u proizvodnji tekstila, u iznosu od 2.465 kuna.
      Promatrano pak prema područjima djelatnosti, najviši prosjek neto plaća za svibanj ove godine isplaćen je u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama i iznosio je 7.755 kuna.
      Slijede financijsko posredovanje, s prosjekom od 7.577 kuna te prijevoz, skladištenje i veze, u kojima je za svibanj u prosjeku isplaćeno 7.115 kuna.
      Najniži prosjek za svibanj prema područjima djelatnosti imali su pak zaposleni u hotelima i restoranima (4.316 kuna) te u trgovini na veliko i malo (4.718 kuna).
      Prosjek za zagrebačku prerađivačku industriju iznosio je 5.412 kuna.

      Čitaj dalje

    • 06. 08. 2006.

      Društveno odgovorno poslovanje sve prisutnije u hrvatskim tvrtkama

      Poslovni dnevnik - Društveno odgovorno poslovanje (DOP) jedno je od najvažnijih odgovora na izazove suvremenog poslovanja i razvoja. Naime, posljednja desetljeća obilježile su sve izraženija globalizacija poslovanja, otvaranje novih tržišta i političke promjene. Time je postao izraženiji fokus poslovnog sektora na potrošače i zadovoljavanje njihovih želja i potreba, uspon nevladinih organizacija i njihovih aktivnosti, ali i rastući nedostatak povjerenja u institucije tržišnog gospodarstva.
      Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj također postoji čitavi niz aktivnosti u sferi društveno odgovornog poslovanja, no i da istodobno dobar dio toga nije strateški osmišljen, strukturiran ili obuhvaćen izvještajima.
      Zagrebačka banka ove je godine lansirala krovnu marku Zajedno koja obuhvaća aktivnosti održivog razvoja, donacija, sponzorstava, edukacije i humanitarne projekte.
      Najnoviji primjer bankarskog DOP-a nedavna je i donacija 3 najveće hrvatske banke, Zagrebačke, Privredne i Splitske, CT-uređaja vrijednog pola milijuna eura KBC-u.
      Zagrebačka pivovara još je jedna od tvrtki koja društveno odgovorno ponašanje vidi kao sastavni dio svojeg poslovanja. Tako je pivovara uložila 2,5 milijuna eura na smanjenje buke i smrada iz svojeg pogona na zagrebačkom Črnomercu.
      Društveno odgovorno ponašanje došlo je u fokus europske strategije konkurentnosi u posljednjih desetak godina tako da je tek 2000. godine u Lisabonu napravljena agenda u kojoj se definiraju misije i ciljevi DOP-a.
      U konkretnom slučaju to znači da se Europu želi učiniti najkonkurentnijim i nadinamičnijim gospodarstvom na svijetu, zasnovanim na znanju i održivom ekonomskom razvoju s više kvalitetnijih radnih mjesta i boljom društvenom kohezijom i uključenošću.
      U svjetskim razmjerima gotovo sve najveće korporacije, kao i njihovi čelni ljudi, imaju vlastite zaklade, koje uglavnom odražavaju smjer njihove proizvodnje ili pak životnu filozofiju vlasnika. Najveća takva zaklada zasigurno je ona osnivača i vlasnika Microsofta Billa Gatesa i njegove supruge Melinde, vrijedna 34 milijarde američkih dolara.

      Čitaj dalje

    • 04. 08. 2006.

      Sindikati i Vlada o rastu plaća javnih i državnih službenika

      Radio 101- Plaće javnim i državnim službenicima od početka sljedeće godine realno bi trebale porasti za 5 posto. Ovaj prošlotjedni prijedlog ministra Šukera danas je, nakon sastanka sa sindikalcima i poslodavcima, potvrdio i premijer Sanader. Iako je Vlada spremna pregovarati o povećanju tog postotka, Ivo je naglasio da ta brojka nikako ne smije ići preko rasta BDP-a. "To je mjera koja je usuglašena među akademskom zajednicom i socijalnim partnerima još prije dvije godine i ja mislim da od toga ne treba odustajati".

      Čitaj dalje

    • 30. 07. 2006.

      SINDIKAT: PULSKI GRADONAČELNIK POVUKAO PRIJEDLOG O SMANJENJU PLAĆA GRADSKIH SLUŽBENIKA

      PULA, 29. srpnja 2006. (Hina) - Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske priopćio je danas da je pulski gradonačelnik Boris Miletić, nakon razgovora s predstavnicima sindikata, povukao prijedlog o smanjenju plaće gradskih služenika i namještenika za pet posto.
      Na jučerašnjem sastanku s predstavnicima sindikata Miletić je opravdavao taj prijedlog činjenicom nedovoljnog punjenja proračuna i moralnom obvezom da gradska uprava krene od sebe, ali je uvažio i postojanje Kolektivnog ugovora, te stajalište sindikalne podružnice da visina plaće, kao stečeno pravo, treba ostati na dosadašnjoj razini.
      Tajnik sindikata Siniša Kuhar istaknuo je kako je visina plaće gradskih službenika utvrđena u skladu s financijskim mogućnostima Pule i nije sporna, već je problem u isplati u punom iznosu zbog problema na prihodovnoj strani.
      Kuhar je pozdravio spremnost Gradskog poglavarstva da se taj problem premosti kako se plaće ne bi morale smanjivati, te ukazao na potrebu realnog planiranja gradskog proračuna.
      Dvije strane složile su se da pregovore o plaćama treba nastaviti tijekom izrade prijedloga proračuna za 2007. godinu i dogovorile novi krug razgovora u rujnu, kaže se u priopćenju.

      Čitaj dalje

    • 28. 07. 2006.

      PRORAČUN: PRIHODI POVEĆANI 11,1%, RASHODI 3%

      HRT 28. srpnja - Vlada bi idućeg tjedna socijalnim partnerima trebala ponuditi da se od sljedeće godine osnovica za obračun plaća poveća za oko 5 posto, a do kraja godine trebao bi biti dovršen i zakonski prijedlog kojim bi se kod plaća u državnoj upravi vratili platni razredi, saznaje se iz Ministarstva financija.
      U Ministarstvu su zadovoljni kretanjima u državnom proračunu - u prvih šest mjeseci ove godine proračunski su prihodi umjesto planiranih 7,9 posto povećani za 11,1 posto, dok je rast proračunskih rashoda bio znatno manjih - 3 posto - što je i omogućilo da se provede rebalans državnog proračuna.

      Čitaj dalje

    • 28. 07. 2006.

      I TO SE DOGAĐA: Slovačka vlada odlučila obustaviti privatizaciju strateški važnih poduzeća

      (HINA, 27.7.2006.) Nova slovačka vlada premijera Roberta Fica odlučila je obustaviti privatizaciju strateških važnih poduzeća pa država neće prodavati svoje udjele u energetskim poduzećima ni u željezničkom logističkom distributeru Cargo Slovakia.
      "Neće biti donesene nikakve odluke koje bi se moglo smatrati klasičnim privatizacijama", kazao je premijer Fico nakon sastanka ministarskog vijeća.
      Među strateški važnim poduzećima koja bi trebala ostati u vlasništvu države između ostalih nalazi se i opskrbljivač plinom SPP kao i regionalna energetska poduzeća.
      Slovački premijer ponovio je i da vlada mora ojačati svoj utjecaj u poduzećima koja su već dijelom privatizirana. Pritom Fico ipak nije najavio odustajanje od prodaje udjela države u toplanama i poduzećima za autobusni prijevoz, koju je pokrenula prethodna slovačka vlada.

      Čitaj dalje

    • 27. 07. 2006.

      URSH i GLAS HR protiv Gabrijele Galić

      Gabrijela Galić čita govor Borisa Kunsta 1. svibnja 2004. u Maksimiru

      (NHS, 27. srpnja) Novi list danas je ustao u obranu svoje novinarke Gabrijele Galić koju su čelnici URSH-a i GLAS-a HR (ili obrnuto), Matice sindikata javnih i državnih službi i HUS-a Boris Kunst, Zdenka Gizdić i Ozren Matijašević proglasili nepoželjnom osobom na svojim tiskovnim konferencijama.
      Iako već samom činjenicom prenošenja sadržaja kolumne Branka Mijića "Das ist Kunst" i članka Zdenka Duke "Sindikati protiv neovisnosti novinara", kao i našom već ustaljenom praksom objavljivanja tekstova inkriminirane novinarke riskiramo da nas naši sindikalni kolege svrstaju u onaj dio javnosti koji zbog uređivačke politike Novog lista nije u mogućnosti sam donositi zaključke na temelju informacija, već to za nas čini Grabrijela Galić, činimo to jer imamo povjerenja u naše članove i javnost kojoj se obraćamo.
      NHS, naime, vjeruje kako naši sindikati i građani koji su u njih učlanjeni ne trebaju "autentično tumačenje" ili upute sindikalnih prvaka o tome što je novinar ili pjesnik htio reći, a njihovo eventualno nerazumijevanje nekih poteza sindikata više doživljavamo kao vlastitu slabost i nedorečenost negoli zluradost i zlonamjernost novinara.
      I upravo stoga na večeri s potpredsjednikom Vlade Polanćecom nije bilo predstavnika NHS-a. Naime, nama u NHS-u takvo je ponašanje jednostavno neprihvatljivo. Jasno nam je kako se socijalni dijalog ne odvija u kafićima, restoranima i drugim neformalnim mjestima. Formalni pregovori i dogovori socijalnih partnera ne mogu se odvijati u stankama između nekoliko slasnih zalogaja ili gutljaja dobrog vina. Takovo je ponašanje i dogovaranje svojstvenije poslovnim partnerima ili političarima. Večere, ručkovi i, općenito, obroci, prigode su u kojima se druže obitelji, prijatelji, ali i sklapaju poslovi i politički paktovi. No socijalni partneri nisu poslovni partneri niti politički suparnici ili suradnici pa je stoga i neprimjereno pregovore i dogovore oko bilo kakvih pitanja, a posebno ovako značajnih kakav je Zakon o privatizaciji, voditi neprotokolarno, neformalno i na za to neprimjerenim mjestima. No ispada žalosna činjenica da se u ovoj zemlji do dogovora socijalnih partnera lakše stiže za punim nego pregovaračkim stolom. Svjesni sindikalne zadaće i uloge koje sindikati imaju u ovoj zemlji, jednostavno si ne možemo dopustiti ponašanje poput čelnika političkih stranaka koji i ne tako rijetko zaborave kome i čijim interesima trebaju služiti pa ponajprije služe sebi i svojima kako bi što duže opstali. A ne možemo se ponašati ni poput moćnih čelnika tvrtki i dobro plaćenog menadžmenta jer nismo ni jedno ni drugo. Mi smo sindikati i nikad ne smijemo smetnuti s uma da nas plaća članstvo od dijela svojih mukom zarađenih plaća pa nemamo pravo na bahatosti i razmetanja jer si ni većina građana u ovoj zemlji to ne može priuštiti. Stoga je nedopustivo bilo kakvo elitističko ponašanje sindikalnih vođa.
      Zato Vam prepuštamo da sami pročitate što su napisali sindikalci i odgovorili novinari Novog lista, a ako nakon toga zatrebate tumačenje onoga što ste pročitali - dobro razmislite!

      Čitaj dalje

    • 26. 07. 2006.

      NOVI LIST: Suptilni radni logori

      Europska komisija namjerava predstaviti prijedlog zakona kojim bi se uskladile kazne za zapošljavanje na crno. Te bi se kazne, kako je nedavno najavljeno, određivale kompanijama koje izrabljuju ilegalne radnike iz trećih, ali i zemalja u okviru Europske unije. Borba protiv crnog tržišta spada među vodeće paketa propisa, a cilja na suzbijanje nezakonitog doseljavanja. Europska komisija najavljuje i mogućnost predstavljanja posebnog europskog instrumenta za kažnjavanje onih poslodavaca koji prihvaćaju, ohrabruju ili aktivno podupiru rad na crno. Neke članice Unije već su uvele kazne za one poslodavce koji takav rad podupiru, a raspon kazni je od sastavljanja crnih lista poslodavaca i njihova isključivanja iz ugovora o javnoj nabavi do sankcija predviđenih za kazneno djelo i obveze plaćanja troškova povratka nezakonito zaposlenih ilegalnih doseljenika. Sada se planira usvajanje sličnih mjera koje bi se primjenjivale na cijelom teritoriju EU, pri čemu Bruxelles namjerava provesti i istragu o gospodarskim posljedicama zapošljavanja na crno i raširenosti te pojave u Europi.

      Čitaj dalje

    • 25. 07. 2006.

      Sindikat: Država mora u nagodbu za božićnice

      (Večernji list, 25. srpnja) U sporovima zbog neisplaćenih božićnica, država bi se sa svojim činovnicima trebala nagoditi, tvrdi Siniša Kuhar, tajnik Sindikata državnih službenika i namještenika.
      Taj sindikat vodi sporove za oko 15.000 članova, kojima je bivša vlada prestala isplaćivati božićnice za 2000.
      Oko 2000 sporova završilo je na sudištu u Strasbourgu jer se smatra da je riječ o diskriminaciji na regionalnoj osnovi. Naime, dok su neki županijski sudovi presuđivali u korist državnih službenika koji su tužili državu zbog neisplate božićnica, drugi su za iste slučajeve presuđivali protiv radnika.
      „Za svaki takav spor tražimo po 10.000 kuna po zaposlenom, a zajedno s ostalima koji su dobili presude u svoju korist, obaveze države zbog božićnica i darova za djecu dostižu preko sto milijuna kuna. Odugovlačenjem s nagodbama, država si uvećava troškove“, kaže Kuhar. (D. K.)

      Čitaj dalje

    • 24. 07. 2006.

      EU: Hrvatskoj ostalo još 12 screeninga

      (T-Portal) Ovoga tjedna je Europska unija Hrvatskoj odredila još dva mjerila ('benchmarks'), a ona se odnose na poglavlje pravda, slobode i sigurnost te za područje socijalne politike i zapošljavanje. Hrvatska je do sada završila 55 screeninga i do kraja procesa u listopadu ostalo je još 12
      U srijedu je Europska komisija predstavila na eksplanatornom screeningu predstavnicima Hrvatske i Turske europsku pravnu stečevinu u poglavlju Sloboda kretanja radnika. Poglavlje Sloboda kretanja radnika ubraja se u takozvane četiri slobode na kojma se temelji unutarnje tržište Europske unije, a to je sloboda kretanja, roba usluga i kapitala.

      Čitaj dalje

    • 24. 07. 2006.

      NEZAVISNI SINDIKAT DJELATNIKA MUP-a O SUDSKIM SPOROVIMA POLICAJACA

      (NHS, 24. srpnja) Danas se javnosti obratio Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a povodom članka u Večernjem listu o dugu države po sudskim sporovima policijskih, ali i ostalih državnih službenika.
      Predsjednik NSDMUP-a Zdravko Lončar u priopćenju demantira navode kako državnom proračunu prijeti financijski udar, obrazlažući to činjenicom kako je većina sudskih presuda već postala ovršna, tj. naplaćena je od države.
      Istovremeno, Lončar ukazuje na aktivnosti drugog po veličini sindikata u MUP-u, koje su i dovele do toga da je samo pitanje dana kada će NSDMUP postati vodeći sindikat ovog ministarstva.
      Jedan od razloga jačanja NSDMUP-a nalazi se u činjenici da, za razliku od medijski agresivnog, ali i sindikalno ne baš dosljednog Sindikata policije Hrvatske, pruža doista besplatnu pravnu pomoć članovima svog sindikata.
      Priopćenje prenosimo u cijelosti pod opširnije...

      Čitaj dalje

    • 24. 07. 2006.

      POPTISANI KOLEKTIVNI UGOVORI ZA HNK I DJEČJE KAZALIŠTE OSIJEK

      Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi potpisao je 21. srpnja 2006. u Osijeku kolektivne ugovore za zaposlene u Hrvatskom narodnom kazalištu i Dječjem kazalištu Osijek.
      Ugovore su u ime kazališta potpisali intendant HNK Vlaho Ljutić, a u ime Dječjeg kazališta ravnateljica Jasminka Mesić, u ime Županije koja financira 50 posto HNK župan Krešimir Bubalo, te u ime Grada Osijeka gradonačelnik Anto Đapić.
      Plaće su tako od 1. siječnja 2006. povećane za 8,4 posto.
      Kako je zaostatak u obračunskoj osnovici zaposlenika u kazalištima u odnosu na upravu Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka čak 37 posto, ugovoreno je postupno povećanje obračunske osnovice u razdoblju od četiri godine, nakon kojega bi plaće osječkih kulturnjaka trebale biti izjednačene s plaćama upravnih radnika.
      Kolektivnim ugovorima izjednačena su i sva ostala materijalna prava kulturnih i upravnih djelatnika, a važno je napomenuti da će po prvi puta ove godine biti isplaćene jubilarne nagrade.

      Čitaj dalje

    • 22. 07. 2006.

      GLAS ISTRE: Gastro diplomacijom do radničkog dioničarstva

      Gastro diplomacija na (d)jelu

      SINDIKALNI ČELNICI S POTPREDSJEDNIKOM VLADE POLANČECOM NA TAJNOJ VEČERI
      Razgovaralo se o Zakonu o privatizaciji i, kako saznajemo, radnicima se otvorila mogućnost da povoljnije kupe više od 25 posto vlasničkog udjela u poduzeću
      ZAGREB - Prvi Zakon o radu, donesen 1995. godine, sindikati su s predstavnicima Vlade dogovorili u opuštenom restoranskom okruženju večerajući teleću koljenicu. U zagrebačkim restoranima, što ribljim, a što mesnim, dogovarani su i mnogi kolektivni ugovori, a onda je stigao red i na novi Zakon o privatizaciji. Njegovo usuglašavanje zapelo je na pitanju radničkog dioničarstva. No, nakon što je jedan od najpoznatijih zagrebačkih restorana u četvrtak predvečer ugostio dio sindikalnih čelnika i Damira Polančeca, potpredsjednika Vlade, svi su prijepori oko privatizacijskog zakona, čini se, nestali.
      Kao i u dosadašnjoj restoranskoj praksi dogovaranja važnih zakona, društvo se ugodno smjestilo u mesni dio restorana.

      Čitaj dalje

    • 21. 07. 2006.

      Nastavlja se snažan rast kredita

      BankaMagazine - Nastavlja se snažan rasta kreditne aktivnosti banaka u Hrvatskoj - ukupni krediti nebankarskom sektoru na kraju svibnja su iznosili 170,8 milijardi kuna, što je 3,2 milijarde kuna više nego u mjesecu prije, a pri čemu se stanovništvo zadužilo za novih 2,2 milijarde kuna. Na godišnjoj razini pak, u odnosu na svibanj 2005., ukupni krediti su povećani za 31,8 milijardi kuna ili za 22,8 posto. Po podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu na kraju svibnja iznosili su gotovo 85 milijardi kuna, a u prvih su pet mjeseci ove godine povećani za 6,4 milijarde kuna.

      Čitaj dalje

    • 21. 07. 2006.

      DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU: Prosječna plaća za svibanj 4.686 kuna

      Prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2006. iznosila je 4.686 kuna.
      Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2006. iznosila je 6.780 kuna.

      Čitaj dalje

    • 21. 07. 2006.

      POSLOVNI DNEVNIK: EK najavljuje borbu protiv crnog tržišta rada

      Tijekom ljetnih mjeseci i mnogi muzičari rade na crno

      ZAGREB - Europska komisija planira predstaviti prijedlog zakona kojim bi se uskladile kazne za zapošljavanje na crno, prenose europski mediji najavu iz Bruxellesa. Te bi se kazne određivale kompanijama koje izrabljuju ilegalne radnike iz trećih, ali i zemalja u okviru Europske unije, a Bruxelles time želi spriječiti nastajanje logora za robovsku radnu snagu kakav je nedavno otkriven u Italiji, pri čemu je uloga roblja pripala poljskim radnicima.
      Borba protiv crnog tržišta rada među glavnim je prioritetima paketa propisa koji je u srijedu usvojen u Bruxellesu a cilja na suzbijanje nezakonitog doseljavanja. Franco Frattini, potpredsjednik EK, nadležan za pravosuđe, najavio je da će istražiti mogućnost predstavljanja posebnog europskog instrumenta za "kažnjavanje onih biznismena koji prihvaćaju, ohrabruju ili aktivno podupiru rad na crno".

      Čitaj dalje