Pregled svih novosti

    • 06. 05. 2006.

      KARLOVAC: POČELA IZGRADNJA STANOVA ZA DRŽAVNE I LOKALNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

      KARLOVAC, 6. svibnja 2006. (Hina) - Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i karlovački gradonačelnik Miro Škrgatić danas su na gradilištu u karlovačkoj gradskoj četvrti Dubovcu otvorili radove na izgradnji zgrade s prvih dvadeset stanova Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.
      U organizaciji Sindikalne stambene zajednice u Karlovcu je počela izgradnja 22 zgrade s 280 stanova vrijednih 20 milijuna eura u četvrtima Dubovcu, Drežniku i Baniji.
      Predsjednik Sindikata Ivica Ihas najavio je da će se prvih dvadeset obitelji u stanove useliti krajem ove godine, a svih 280 stanova trebalo bi biti izgrađeno za tri godine.
      Potpredsjednica Kosor ocijenila je stanogradnju tog sindikata važnom i za populacijsku politiku i za razvoj gospodarstva u cjelini.
      Najavila je izradu novog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika kojim će se službenici pravednije nagrađivati, ponajprije oni koji kvalitetnim radom "vuku naprijed cijelu državnu upravu".
      Također se zauzela za "iskreno, otvoreno i učinkovito socijalno partnerstvo".
      Direktorica Sindikalno-stambene zadruge Ruža Kovačić rekla je da su po istom modelu udruživanja novca Sindikata, budućih vlasnika stanova te banaka u Zagrebu od godine 2002. do 2004. izgrađene i useljene tri zgrade (na Kajzerici). Dodala je da se pregovara o novim lokacijama u Zagrebu, Visu i Komiži, a u Puli se nakon dobivene lokacijske dozvole čeka građevna dozvola.

      Čitaj dalje

    • 05. 05. 2006.

      NHS: SINDIKALNA KOŠARICA U TRAVNJU 0,09 POSTO MANJA NEGO U OŽUJKU

      ZAGREB, 5. svibnja 2006. (Hina) - Sindikalna košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane hrvatske obitelji u travnju iznosili 6.449 kuna, što je za 0,09 posto manje nego u ožujku.
      Prosječna plaća isplaćena u veljači iznosila je 4.405 kuna i bila je dostatna za pokrivanje 68,31 posto troškova, što je za 0,76 posto manje nego prethodnog mjeseca.
      Uključe li se i troškovi koje imaju podstanari za iznajmljivanje stana, košarica iznosi 8.197 kuna, a pokrivenost prosječnom plaćom je svega 53,74 posto.
      Najveća pokrivenost potrošačke košarice zabilježena je u Varaždinu gdje je prosječna plaća bila dostatna za 75,81 posto troškova četveročlane obitelji, a najmanja u Puli gdje se plaćom moglo pokriti tek 60,14 posto troškova.
      Košarica s uključenim troškovima dvoje djece školske dobi koja pohađaju izvanškolske aktivnosti iznosila je 7.349 kuna, pa se prosječnom plaćom moglo pokriti 59,94 posto njezine vrijednosti.
      Košarica za kućanstvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosila je 3.369 kuna, a prosječnom mirovinom moglo se pokriti tek 55,46 posto troškova.

      Čitaj dalje

    • 04. 05. 2006.

      Na kraju veljače vanjski dug RH 26,22 milijarde eura

      U usporedbi s veljačom 2005. godine vanjski dug je veći za 3,55 milijardi eura što predstavlja godišnji rast od 15,6%
      Rast vanjskog duga nastavio se i tijekom veljače ove godine, kada je na kraju promatranog mjeseca ukupni vanjski dug Republike Hrvatske dosegnuo razinu od 26,22 milijarde eura što predstavlja 82,6% procijenjenog BDP-a.
      U usporedbi s veljačom 2005. godine vanjski dug je veći za 3,55 milijardi eura što predstavlja godišnji rast od 15,6%, čime je tijekom ovogodišnje veljače primjetno značajno ubrzavanje rasta vanjskog duga na godišnjoj razini.
      Tijekom ovogodišnje veljače država je smanjila svoja vanjska zaduženja na mjesečnoj i godišnjoj razini te je vanjski dug države na kraju mjeseca iznosio 6,88 milijardi eura. U odnosu na kraj siječnja država je smanjila svoje vanjsko zaduženje za preko 172 milijuna kuna, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine dug države manji za 346 milijuna eura odnosno za 4,8%.
      Tijekom veljače najznačajniji dio rasta vanjskog duga generirale su poslovne banke kada su povećale svoju zaduženost u inozemstvu za dodatnih 462 milijuna eura na ukupno 9,7 milijardi eura. Također i na godišnjoj razini banke se zabilježile najveće povećanje vanjskog duga među domaćim sektorima od čak 2,31 milijardu eura što predstavlja rast od skoro 31% na godišnjoj razini. Ostali domaći sektori odnosno pravne osobe sa sjedištem u Hrvatskoj na kraju veljače inozemstvu su dugovale 7,25 milijardi eura odnosno 141 milijun eura više nego na kraju siječnja. Na godišnjoj razini poduzeća su također zabilježile natprosječno visoki godišnji rast od 22% te su u odnosu na veljaču 2005. godine povećale svoje inozemne obveze za 1,28 milijardi eura. (Raiffeisenbank, Bankamagazin)

      Čitaj dalje

    • 03. 05. 2006.

      NOVI ŠTRAJK U TVORNICI DALMATINKA NOVA

      Gianfranco Ladini, predstavnik tvrtke-kupca La Distributrice iz Italije

      SINJ, 3. svibnja 2006. (Hina) - Zbog neisplaćenih plaća za ožujak, jednom djelu radnika i za veljaču, jutros je u sinjskoj tvornici konca "Dalmatinka nova" počeo štrajk.
      U toj tvornici u vlasništvu talijanske tvrtke La Distributrice zaposleno je oko 400 radnika.
      Štrajk je organizirao Nezavisni sindikat, a predsjednica tvorničke podružnice Iva Radonja kaže kako poslodavac nije poštivao dogovor postignut 13. ožujka o isplati plaća, pa će štrajk trajati sve dok se taj ugovor ne ispoštuje.
      Radonja naglašava kako u štrajku sudjeluje 90 posto zaposlenih.
      U tvornicu novinarima ulaz nije dozvoljen.
      Zbog neisplaćenih plaća za veljaču, radnici su štrajkali i 19. travnja, a zbog lošeg odnosa poslodavaca prema pravima radnika i njihovim sindikalnim predstavnicima žalili su se krajem prošle godine talijanskom pemijeru Berlusconiju, a početkom ove Veleposlanstvu Republike Italije u Zagrebu.
      Tvrtka La Distribuce kupila je sinjsku tekstilnu tvrtku u stečaju 2002. uz preuzimanje obveza za redovitom isplatom plaća, zadržavanjem postojećeg broja zaposlenih najmanje pet godina i nova ulaganja u
      proizvodnju.

      Čitaj dalje

    • 01. 05. 2006.

      U Maksimiru sindikalci prosvjedno šutili

      Ni loše vrijeme uz obilje blata nije spriječilo da se na tradicionalnoj prvosvibanjskoj proslavi u Maksimiru okupi sasvim pristojan broj ljudi željnih 30 tisuća porcija graha.
      Gastronomski užitak ljudima je sasvim sigurno poboljšala i činjenica da su im taj grah dijelili predsjednik Stjepan Mesić, potpredsjednik Vlade Polančec i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uz čelnike šest sindikalnih središnjica.
      Kao što su i najavili, sindikalni čelnici nisu održali pozdravni govor već su se zadovoljili samo skupnom čestitkom.
      Predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever kasnije je rekao da je sindikalna šutnja sasvim jasna, posebice nakon prikupljenih 330 tisuća potpisa protiv mirovinske i zdravstvene reforme, a pogotovo nakon cijele benzinske afere.
      "Maksimir je u blatu i glibu, a u tome je i hrvatska država. Prema tome, ono što se dugi niz godina pretvaralo u blato i glib, sada je došlo i do izražaja. Sa te pozicije, mi smo vrlo jasno htjeli poslati poruku da na sve ono na što upozoravamo minulih godina, ovaj put želimo upozoriti šutnjom, jer smo sve zapravo govorili. To, naravno, ne znači da će sindikati šutjeti i ubuduće - to je znak da smo samo danas htjeli posebno skrenuti pozornost, jer nemamo ništa novo pridodati na ovaj dan, a što nismo govorili tijekom minulih mjeseci", kaže Sever.

      Čitaj dalje

    • 28. 04. 2006.

      Svim članovima Nezavisnih hrvatskih sindikata, kao i svima onima koji posjećuju našu stranicu, želimo sretan 1. svibnja - Međunarodni praznik rada!

      Čitaj dalje

    • 28. 04. 2006.

      ŠEST SINDIKALNIH SREDIŠNJICA ZAJEDNIČKI OBILJEŽAVA PRAZNIK RADA U MAKSIMIRU

      Sindikalne središnjice ovogodišnju prvosvibanjsku poruku izražavaju tišinom

      ZAGREB, 28. travnja 2006. (Hina) - Šest sindikalnih središnjica i ove godine će organizirati zajedničku proslavu Praznika rada, 1. svibnja, u zagrebačkom parku Maksimiru, na kojoj će biti podijeljeno oko 30.000 obroka graha, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare.
      Umjesto tradicionalnih govora, sindikalni čelnici će na veliku pozornicu na maksimirskoj livadi samo šutke izići, što će biti njihova ovogodišnja poruka, nakon prikupljenih 330.000 potpisa protiv mirovinske i zdravstvene reforme, te najnovijeg poskupljenja goriva, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
      Pozivu sindikata da se pridruže proslavi Praznika rada odazvat će se hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji bi se oko 11 sati trebali obratiti građanima, a potom će, zajedno sa sindikalnim čelnicima, dijeliti grah posjetiteljima.

      Čitaj dalje

    • 26. 04. 2006.

      NOVI LIST: Premijerova magla

      Prosječni troškovi života četveročlane obitelji, prema posljednjim sindikalnim izračunima, u ožujku su u odnosu na veljaču bili viši za 0,32 posto. Prosječnom mjesečnom neto plaćom tako se prošlog mjeseca pokrivalo 69,07 posto prosječne košarice ili 0,45 posto manje nego u veljači.
      Istina, veljača je od ožujka bila tri dana »kraća«, ali to nije ključni razlog rasta troškova življenja. U veljači je prema posljednjim podacima državne statistike isplaćena prosječna neto plaća nešto viša od 4,4 tisuće kuna, odnosno pedesetak kuna niža no u siječnju. No, na međugodišnjoj razini u veljači je isplaćena plaća za oko pet posto viša nego lanjske veljače. U toj istoj, ovogodišnjoj, veljači dugoj 28 dana prosječna je obitelj za pokrivanje osnovnih troškova života trebala 6.434 kune ili čak 1,87 posto više novaca nego u siječnju. Pa je prosječnom plaćom, prosječna obitelj pokrivala 3,22 posto manje košarice nego mjesec ranije.
      Maloprodajne potrošačke cijene na međugodišnjoj su razini porasle za tri posto. Taj prosjek državna statistika evidentirala je u siječnju, veljači, ali i ožujku. I tako, iako se javnost uvjerava u stabilnost cijena, a svi brojčani pokazatelji govore da smo u zoni niske inflacije, zapravo živimo sve lošije.
      Rast cijena energenata u zadnjih godinu dana nije izazvao vidljivije potrese za potrošački džep. Međutim, nema tog segmenta svakodnevnog života koji potiho nije poskupio ili će poskupjeti vrlo skoro. Kao, sve je stabilno, mirno, a onda shvatite da s plaćom možete pokriti sve manje redovitih mjesečnih troškova.

      Čitaj dalje

    • 25. 04. 2006.

      NHS OSUĐUJE POSKUPLJENJE GORIVA

      Teret cijena goriva građani sve teže podnose

      ZAGREB, 25. travnja 2006. (Hina) - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) oštro su danas osudili poskupljenje goriva, te zatražili od Vlade hitnu intervenciju protiv nadolazećeg cjenovnog udara na građane.
      Tvrdoglavo braneći proračunski prihod, koji je veći zbog povećanog poreznog prihoda, Vlada cijelu zemlju izlaže opasnosti od lančane reakcije poskupljenja, upozorava NHS u otvorenom pismu premijeru Ivi Sanaderu.
      Zbog poskupljenja svih vrsta goriva, a posebno dizela, treba očekivati poskupljenje prijevoza roba i putnika u cestovnom i željezničkom prometu, gradskoga prijevoza i hrane.
      Najavljeno poskupljenje plina svoj će pravi negativni efekt postići tek od jeseni, s početkom grijanja. Osim toga, logično je očekivati i poskupljenje struje.
      Vlada je obvezna hitno aktivirati neke modele vezane uz trošarine, naknade za ceste i autoceste, pa čak i poreze, te tako umanjiti cjenovni udar, smatra NHS.

      Čitaj dalje

    • 22. 04. 2006.

      GLAS ISTRE: Sindikati i Vlada »dogovorili dogovor«

      REDOVITI KVARTALNI SASTANAK SINDIKALNIH VOĐA S PREMIJEROM
      Sever je tom izjavom sugerirao da sastanci Sanadera sa sindikatima uglavnom protječu u dogovorima da će se nešto dogovoriti, ali je malo konkretnih rješenja
      ZAGREB - Dobro je da smo se dogovorili da ćemo se dogovoriti o nečem što smo već dogovorili, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, nakon jučerašnjeg redovitog kvartalnog sastanka predstavnika šest sindikalnih središnjica s premijerom Ivom Sanaderom, objašnjavajući pritom da sastanci Sanadera sa sindikatima uglavnom protječu u dogovorima da će se nešto dogovoriti, ali je malo konkretnih dogovora i rješenja. Ta je izjava uslijedila nakon što je premijer, a potom i sindikalna strana, dvadesetak minuta iznosila rezultate jučerašnjeg radnog sastanka socijalnih partnera.
      Dakle, sindikati i premijer dogovorili su osnivanje posebne radne skupine koja će predložiti mjere za obuzdavanje mogućeg utjecaja rasta cijena naftnih derivata na porast životnih troškova, a nositelj projekta je Ministarstvo gospodarstva. Istovjetan dogovor postignut je i nakon prošlogodišnje kolovoške naftne krize, a sastanak u resornom ministarstvu je održan 30. rujna 2005. godine. Iako su nakon tog sastanka uslijedile bombastične izjave, nikakve mjere za eventualno sprječavanje socijalnog udara zbog rasta cijene naftnih derivata do sada nisu donesene.

      Čitaj dalje

    • 21. 04. 2006.

      Prosječna neto plaća za veljaču 4.405 kuna

      U odnosu na plaću za veljaču prošle godine, prosječna je neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za isti mjesec ove godine bila veća za 212 kuna ili za 5 posto
      Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 4.405 kuna, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
      U odnosu na prosječnu neto plaću za siječanj prosječna je isplaćena neto plaća za veljaču manja za 53 kune ili za 1,2 posto.
      U odnosu pak na plaću za veljaču prošle godine, prosječna je neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za isti mjesec ove godine bila veća za 212 kuna ili za 5 posto.
      Po prvim podacima Zavoda, prosječna je mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču 2006. iznosila 6.326 kuna.
      To je pak za 60 kuna ili za 0,9 posto manje od iznosa prosječne bruto plaće za ovogodišnji siječanj. (Hina, Bankamagazin)

      Čitaj dalje

    • 21. 04. 2006.

      SASTANAK SANADERA I SINDIKALACA O DOGOVORIMA...

      Krešimir Sever ponovno je narušio kooperativnost koja vlada na sastancima sa Sanaderom. Kao i kad je jedini od sindikalnih čelnika odbio dati glas za zabranu okupljanja na Markovom trgu.

      (Otvoreni radio, 21.4.2006 13:53:15) I današnji redovni tromjesečni sastanak premijera Ive Sanadera i čelnika šest sindikalnih središnjica obilježili su dogovori. Tako su sindikalci s Vladom dogovorili da će ministar gospodarstva Branko Vukelić sazvati radnu skupinu koja će predložiti mjere da rast cijena naftnih derivata ne bi utjecao na rast troškova života. Sanader je naglasio da će Vlada s pozornošću pratiti razvoj situacije na naftnom tržištu, te će zajedno sa socijalnim partnerima donijeti mjere s kojima će upoznati javnost kad za to dođe vrijeme. Vlada i sindikati dogovorili su putem raznih povjerenstva i skupina razmotriti mirovinsku i zdravstvenu reformu, rad trgovina nedjeljom, te izraditi strateški dokument za razvoj. Sve bi bilo idilično da se za riječ nije javio predsjednik NHS-a Krešimir Sever koji je ocijenio da sastanci Sanadera i sindikalaca uglavnom protječu u dogovorima da će se nešto tek dogovoriti, te da naprosto nema vremena za prave konkretne teme.

      Čitaj dalje

    • 21. 04. 2006.

      ZAVRŠEN ŠTRAJK U DALMATINKI NOVA

      (NHS, 21. travnja) Isplatom plaća radnicima koji ih još nisu dobili završen je štrajk u tvornici DALMATINKA NOVA.
      Radnici su tako dobili ono što ih pripada, a ni proizvodnja nije previše pretrpila, jer je obustava rada kratko trajala.
      Tako je ovo jedna od priča sa sretnim završetkom. Barem do novog štrajka...

      Čitaj dalje

    • 20. 04. 2006.

      NHS TRAŽI OD VLADE ZAŠTITU CIJENA GORIVA I PLINA

      Ako Vlada nastavi braniti jedino cijenu Super 95 goriva, Hrvatska bi mogla postati jedina zemlja na svijetu u kojoj je to najjeftiniji benzin

      ZAGREB, 20. travnja 2006. (Hina) - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u današnjem su otvorenom pismu premijeru Ivi Sanaderu, iznenađeni i ogorčeni vijestima o cijenama nafte i naftnih derivata, zatražili Vladine poteze za stabiliziranje cijena i očuvanje standarda, te zaštitu cijena goriva i plina.
      U ovim trenucima, kada cijene nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu rastu, građani od predsjednika svoje Vlade očekuju aktiviranje najavljivanih zaštitnih mjera i druge poteze koji bi stabilizirali cijene i time umanjili udar na njihov standard, ističe NHS.
      NHS podsjeća Sanadera na obećanje da će Vlada učiniti sve kako bi ublažila mogući cjenovni udar zbog povećanja cijena nafte i naftnih derivata.
      Vlada je granicu za svoju intervenciju odredila na razini cijene od 8 kuna po litri goriva Super 95 što je svojevrsna akrobacija, jer pri tome cijene svih drugih vrsta goriva neprekidno rastu, a posebno nafte.
      Iz današnjih je izjava premijera vidljivo da će Vlada nastaviti s tim selektivnim povećanjem cijena nafte i naftnih derivata te čuvati danu riječ na isti čudan način, kaže sindikat.
      Za cijene goriva i njihovu zaštitu nužno je, uz smanjenje Inine dobiti, povući poteze i na smanjenju trošarina i naknada za ceste i autoceste.
      I u cijenama plina treba pronaći odgovarajući mehanizam zaštite, jer se građane neprekidno dugi niz godina potiče na prelazak na plin kao jeftiniji energent, naglašava NHS.

      Čitaj dalje

    • 19. 04. 2006.

      ŠTRAJK RADNIKA DALMATINKE NOVE

      SINJ, 19. travnja 2006. (Hina) - Radnici sinjske Tvornice konca "Dalmatinka Nova", koje je vlasnik tvrtka La Distribuce iz Trsta, danas su u organizaciji Nezavisnog sindikata stupili u štrajk zbog kašnjenja u isplati plaća.
      Predsjednica Nezavisnog sindikata tvornice Iva Radonja kazala je kako su vlasnici "Dalmatinke Nove" izigrali dogovor postignut polovicom ožujka da će se plaće za veljaču isplatiti do 15. travnja.
      Sindikat je stoga opravdano pozvao radnike da stupe u štrajk kojemu su osim članova Nezavisnog sindikata pristupili i drugi radnici, dodala je.
      Vlasnici tvornice izjavili su pak kako plaće nisu mogle biti isplaćene zbog toga što kupci Dalmatinkinih proizvoda nisu na vrijeme izvršili plaćanje, a što sindikat nije uvažio.

      Čitaj dalje

    • 14. 04. 2006.

      Uskrsna čestitka predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata

      Poštovani,

      i ove godine Uskrs će u Hrvatskoj različito pohoditi njene građane. I dok manjina ne mora promišljati koliko si može priuštiti potrošiti za obilje svog blagdanskog stola ili gdje će ih u Hrvatskoj ili izvan nje Uskrs zateći, velika većina građana ipak će Uskrs obilježiti skromno. Najveći dio zbog toga što za puno više od skromnoga zapravo ni nemaju, ali i zbog samog značaja toga blagdana.
      Uskrs je svima pa je ovo prigoda da se i u našem okruženju sjetimo onih koji nemaju, koji su u potrebi. Neki od tih možda su potrebni samo naše blizine, malo našega vremena, našega društva, nas samih, tek toliko da osjete kako nisu sami i kako je bar nekome stalo. Možemo li i želimo li ih prepoznati i pohoditi? Možemo li i njihove stolove učiniti blagdanskima doprinoseći i darom u naravi, ali darivajući ih i sobom samima tako da uistinu i njima bude blagdan? Ima li za našim blagdanskim stolom bar jedno mjesto za njih? Ima li u nama bar jedno mjesto za njih? Za one druge, koji su nagrađeni obiteljskim zajedništvom, ali ne i materijalnim obiljem ili makar dostatnošću, izdvojimo bar nešto, ako već ne i od vlastitoga stola, onda barem od svojega suviška. Dopustimo sebi neka nas takove Uskrs pohodi.
      Svima Vama, članovima sindikata udruženih u Nezavisne hrvatske sindikate, i Vašim cijenjenim obiteljima, svim prijateljima NHS-a, ali i svima koji pohode našu web stranicu želim sretan i blagoslovljen Uskrs i obilje zdravlja i radosti.

      Krešimir Sever
      predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata

      Čitaj dalje

    • 11. 04. 2006.

      SINDIKATI NA JAVNOJ TRIBINI O REFORMI ZDRAVSTVA

      Sindikati i građani traže da zadravlje ne bude privilegija bogatih

      OTVORENI RADIO (11.4.2006 14:19:12) 4 sindikalne središnjice: NHS, SSSH, HUS i UNI-CRO održali su javnu tribinu na glavnom zagrebačkom trgu na kojoj su ponovili kritike prijedloga zdravstvene reforme. Pridružili su im se i sindikati koji nisu članovi ovih središnjica, a podršku im je pružio i manji broj građana. Želimo zdravstvo koje će biti jednako za sve, poručio je predsjednik NHS-a Krešimir Sever. Zdravlje i umirovljenicima i radnicima i nezaposlenima i siromašnima i bogatima, svima isto pravo na pristup zdravlju, rekao je Sever. Dodao je da je to poruka koju je prepoznalo preko 330 tisuća građana koji su potpisali poruku prema hrvatskom saboru i hrvatskoj vladi. Rekao je i da su Sindikati jučer dobili podršku velikog broja saborskih zastupnika čime su oni pokazali da znaju slušati glas naroda. Poručio im je da ne smiju nikad zaboravljati da postoji i gore i dolje, te da se vrlo lako odozgo pada, a da ljudi koji su dolje daju svoj glas da bi oni mogli sjediti tamo gore. Sindikalci su poručili i da neće posustati i da će ovakve javne tribine biti održane i u drugim gradovima.

      Čitaj dalje

    • 11. 04. 2006.

      Sindikalna peticija usporila zdravstvenu reformu

      SABORSKI KLUBOVI ZASTUPNIKA, OSIM HDZ-a, UVAŽILI NESLAGANJE 330 TISUĆA GRAĐANA S VLADINIM PRIJEDLOZIMA
      Akcija četiriju sindikata pridonijela je da Sabor zakonski paket o strategiji razvoja zdravstva do 2011. godine razmatra u prethodnoj raspravi, a ne prvom čitanju, kako je predložila Vlada i što je jedino podržao HDZ
      (GLAS ISTRE) ZAGREB - Čelnici četiriju sindikata, koji su prikupili više od 330 tisuća potpisa protiv reforme zdravstva, kojom bi se izgubila socijalna pravednost sustava, predali su jučer predsjedniku Sabora Vladimiru Šeksu peticiju, tražeći da se iz procedure povuče reformski paket zakona i strategija razvoja zdravstva do 2011. godine.
      Reforma zdravstva, kojom se prema zakonskim prijedlozima ništa ne mijenja, prema Vladinim planovima treba startati s prvim danom lipnja. No, iako zakonski paket ne donosi neke velike novosti, sindikati upozoravaju da se zamka krije u cijelom nizu podzakonskih akata koji će se donijeti naknadno i koji će zapravo definirati reformu.
      Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Hrvatske udruge sindikata i Sindikata usluga Uni-Cro Šeksu su donijeli kartonske kutije s ukupno 333.768 potpisa građana koji traže socijalno pravednu reformu zdravstvenog sustava, ali i novu mirovinsku reformu.

      Čitaj dalje

    • 10. 04. 2006.

      SINDIKATI URUČILI ŠEKSU VIŠE OD 330.000 POTPISA PROTIV ZDRAVSTVENE REFORME

      Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks ljubazno je primio i trpeljivo saslušao predsjednike sindikalnih središnjica

      ZAGREB, 10. travnja (Hina) - Predstavnici četiriju sindikalnih središnjica danas su predsjedniku Hrvatskog sabora Vladimiru Šeksu uručili peticiju s više od 330.000 potpisa građana koji se protive Vladinom reformskom paketu zdravstvenih zakona te Strategiji razvoja zdravstva od 2006. do 2011., o kojima bi Sabor danas trebao započeti raspravu.
      Čelnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Hrvatske udruge sindikata i Sindikata usluga Uni-Cro Šeksu su donijeli kartonske kutije s ukupno 333.768 potpisa temeljem kojih traže da Vlada i Sabor te zakone i Strategiju povuku iz procedure.
      Uz potpise, sindikalci su Šeksu poručili da Strategiji nedostaju jasno određeni strateški ciljevi, mjere, vremenski okvir, nositelji, kriteriji za praćenje i ocjenu uspješnosti predviđenih mjera, te da se ne vidi što se time želi dobiti.
      Sindikalci tvrde da su predložena Strategija i zakonski paket usmjereni prvenstveno na smanjivanje prava osiguranika i štednju novca na njihov račun. Protive se smanjenju udjela javne potrošnje za zdravstvo na račun privatne potrošnje, sve dok u Hrvatskoj ima 314.000 nezaposlenih, 19 posto građana je ugroženo siromaštvom, a prosječna je plaća tek 4.500 kuna.
      Čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever novinarima je rekao da su sindikalci saborskim zastupnicima htjeli poručiti da nisu samo zastupnici svojih stranaka, već prvenstveno građana kojih je više od 330.000 reklo "ne" Vladinoj zdravstvenoj reformi.
      Sever ističe da Vladinu Strategiju i zakone, osim sindikata kao socijalnih partnera, nisu podržale ni struka (Hrvatska liječnička komora) niti udruge pacijenata.
      "Ne možete podržati ovakve zakone, tu vam poruku šalje više od 300.000 građana", poručio je Sever saborskim zastupnicima.
      Predsjednik Sabora Vladimir Šeks izjavio je da su predložena Strategija i prateći zakoni već uvršteni u dnevni red saborske sjednice, te da će o njihovoj sudbini odlučiti Sabor.

      Čitaj dalje

    • 07. 04. 2006.

      SINDIKATI PRIKUPILI VIŠE OD 300.000 POTPISA PROTIV PREDLOŽENE REFORME ZDRAVSTVA

      ZAGREB, 7. travnja 2006. (Hina) - Četiri sindikalne središnjice u proteklih su mjesec dana prikupile više od 300.000 potpisa na peticiju kojom se protive predloženoj zdravstvenoj reformi i traže novu zdravstvenu i mirovinsku reformu, potvrđeno je iz sindikalnih izvora.
      Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), Hrvatska udruga sindikata (HUS) i Sindikat usluga UNI-CRO smatraju da predložena zdravstvena reforma ne jamči jednako zdravlje svima, a mirovinska reforma je rezultirala sve nižim mirovinama.
      Sindikalni čelnici u ponedjeljak će pred Hrvatskim saborom dijeliti letke u kojima pozivaju zastupnike da odbiju raspravu o Vladinim prijedlozima Nacionalne strategije zdravstva 2006. - 2011. i paketu zdravstvenih zakona.
      Sindikalci ističu kako ti prijedlozi nisu usuglašeni sa sindikatima, te da će omogućiti veća prava na zdravstvenu zaštitu onima koji to mogu kupiti.
      Vladin model je u interesu privatnog zdravstva, pogotovo farmaceutskih kuća i osiguravajućih društava, a za većinu korisnika znači sniženje razine zdravstvenih usluga.
      Prije promjene zakona kojima se sužavaju prava osiguranika nužno je urediti sustav - uvesti kategorizaciju bolnica i sustav praćenja učinkovitosti zdravstvenih ustanova, elektroničku zdravstvenu karticu pacijenta itd.
      Osim toga, ponuđena strategija predviđa smanjenje udjela javne potrošnje za zdravstvo na račun privatne potrošnje, što sindikati ocjenjuju neprimjerenim sve dok je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj među najvišima u Europi, a radničke plaće i mirovine na sadašnjoj razini.
      Prijedlozi strategije i paketa zakona u ponedjeljak idu u prvo čitanje u Saboru, no premijer Ivo Sanader i ministra zdravstva Neven Ljubičić obećali su sindikalcima da će ići i u drugo čitanje, kako bi se u međuvremenu obavila kvalitetna rasprava o ponuđenim rješenjima.
      Sindikati su peticijom zatražili i novu mirovinsku reformu upozorivši da sadašnji sustav proizvodi bijedu radnika nakon 35 ili 40 godina staža, a prosječna starosna mirovina lani je iznosila svega 1.240 kuna.
      Traže ukidanje povlaštenih mirovina zastupnicima i dužnosnicima, izjednačavanja mirovina "starih" i "novih" umirovljenika, povećanje mirovina povećanjem aktualne vrijednosti mirovine, te određivanje najniže mirovine za 30 godina staža na najmanje 40 posto prosječne plaće.

      Čitaj dalje

    • 06. 04. 2006.

      Održana konferencija pod nazivom „Kolektivno pregovaranje u Hrvatskoj“

      U organizaciji Međunarodne organizacije rada, Regionalnog ureda iz Budimpešte i Ureda za socijalno partnerstvo u Zagrebu je u prostorijama Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva održana konferencija pod nazivom „Kolektivno pregovaranje u Hrvatskoj“.
      Konferencija je bila namijenjena predstavnicima sindikata, poslodavaca i Vlade, a cilj je bio razmotriti aktualno stanje po pitanju kolektivnog pregovaranja, utvrditi probleme kako iz pozicije sindikata, tako i iz pozicije poslodavaca te predložiti moguća poboljšanja sa svrhom podizanja razine kvalitete kolektivnih pregovora. Izlagači na konferenciji bili su Jasna Kulušić i Marina Kasunić, članice tripartitne radne grupe za sastavljanje Izvješća o kolektivnom pregovaranju u Hrvatskoj, Vitomir Begović, predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo te Marija Zuber, savjetnica-urednica časopisa Računovodstvo i financije, dok su izlagači iz inozemstva bili Maria Lado, direktorica odjela europskih integracija i međunarodnih odnosa u Ministarstvu rada i zapošljavanja Mađarske te Yuocef Ghellab, viši stručnjak za socijalni dijalog u Regionalnom uredu Međunarodne organizacije rada u Budimpešti.

      Čitaj dalje

    • 06. 04. 2006.

      Strane investicije u Hrvatsku lani iznosile 1,3 mlrd eura

      U 2004. godini izravna ulaganja su bila manja od milijardu eura
      Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prošloj su godini iznosila ukupno 1,327 milijardi eura dok godinu dana ranije ona iznosila 989,2 milijuna eura. Najviše je ulaganja došlo iz Austrije (28,6 posto), slijedi Mađarska (20,9 posto), a na trećem je mjestu Italija (9,6 posto), objavila je Hrvatska narodna banka. Rekordna je godina i dalje, prema objavljenim podacima, 2003. kada je u Hrvatsku stiglo 1,768 milijardi eura, dok je visina izravnih inozemnih ulaganja u razdoblju od 1993. do 2005. dosegnula ukupno 11,287 milijardi eura. I prema udjelu u ukupnim izravnim inozemnim ulaganjima, Autrija je na prvom mjestu. Iz Austrije je, naime, u razdoblju od 1993.-2005. u Hrvatsku uloženo 28,3 posto ukupnih ulaganja, a na drugom je mjestu Njemačka s 16,6 posto ukupnih izravnih ulaganja.
      U 2005. godini najviše se (51,09 posto) ulagalo u novčarsko posredovanje, a gotovo 10 posto ulaganja odnosi se na vađenje sirove nafte i zemnoga plina. I u razdoblju od 1993. do kraja prošle godine najviše se ulaganja odnosi na novčarsko poslovanje na koje otpada 27,92 posto svih ulaganja. Slijede telekomunikacije u koje je uloženo 16,32 posto, te proizvodnja farmeceutskih pripravaka na koje se odnosi 12,57 posto.
      Hrvatska je, s druge strane, u prošloj godini u inozemstvo uložila 142,7 milijuna eura, dok je u 2004. uloženo dvostruko više, odnosno 280,2 milijuna eura. Najviše je ulagano u Bosnu i Hercegovinu (14,34 posto), dok je na drugom mjestu Nizozemska s 13,22 posto, a slijedi Srbija i Crna Gora s 11,81 postom, te Bahami s 11,16 posto svih hrvatskih ulaganja.
      U razdoblju od 1993.-2005. od ukupno investiranih 1,65 mlrd eura čak je 39,23 posto hrvatskih ulaganja u inozemstvo otišlo u Švicarsku, a slijede BiH i SiCG. Po djelatnostima, iz Hrvatske se najviše ulagalo u pomorski i obalni prijevoz (15,06 posto), te u upravljanje djelatnošću holding društava (12,77 posto) i proizvodnju farmaceutskih pripravaka (12,54 posto). (Bankamagazin)

      Čitaj dalje

    • 06. 04. 2006.

      Inozemni dug Hrvatske 84,7 posto BDP-a

      (HINA, 5. travnja) Ukupni bruto inozemni dug Hrvatske na kraju prošle godine iznosio je 25,5 milijardi eura, što je za 12 posto ili za 2,7 milijardi eura više nego na kraju 2004. godine, podaci su koje je objavila Hrvatska narodna banka
      Iako se stopa rasta duga tijekom 2005. usporila, procjenjuje se da je udjel vanjskog duga u procjenjenom bruto domaćem proizvodu (BDP) povećan na 84,7 posto ili za 2,2 postotna boda u odnosu na godinu prije.
      Glavni doprinos povećanju ukupnog inozemnog duga u 2005. godini dalo je sve intenzivnije zaduživanje ostalih domaćih sektora, odnosno poduzeća, sa rastom od 22,5 posto, te banaka, za 16,7 posto, dok je istodobno orijentacija na zaduživanje na domaćem tržištu novca i kapitala dovela do smanjenja inozemnog duga države, za 2,6 posto.
      Po podacima iz najnovijeg Biltena HNB-a, inozemno zaduživanje poduzeća i banaka u 2005. povećano je za po 1,3 milijarde eura, dok je država tijekom prošle godine snizila svoj inozemni dug za 190 milijuna eura.
      Stoga je udio inozemnog duga države, koji ukupno iznosi nešto više od sedam milijardi eura, u ukupnom hrvatskom vanjskog dugu smanjen sa 31,8 posto na kraju 2004. na 27,7 posto na kraju prošle godine.
      Na prvom su mjestu po visini ino zaduženja banke, sa 8,99 milijardi eura, a one su svoj udjel u ukupnom dugu na godišnjoj razini povećale sa 33,8 posto na 35,2 posto.
      Ostali sektori odnosno poduzeća imaju ukupni dug od 7,1 milijarde eura, te su svoj udio povećala sa 25,5 posto na 27,9 posto.
      Na izravna ulaganja otpada 2,3 milijarde eura ino duga, što čini udio od 9,2 posto prema 8,8 posto na kraju 2004.

      Čitaj dalje

    • 05. 04. 2006.

      POTROŠAČKA KOŠARICA U OŽUJKU ZA 0,32 POSTO VEĆA NEGO U VELJAČI

      ZAGREB, 5. travnja 2006. (Hina) - Potrošačka košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane hrvatske obitelji u ožujku iznosili 6.455 kuna, što je za 0,32 posto više nego u veljači.
      Prosječna plaća isplaćena u veljači iznosila je 4.458 kuna i bila je dostatna za pokrivanje 69,07 posto troškova, što je za 0,45 posto manje nego prethodnog mjeseca.
      Uključe li se i troškovi koje snose podstanari za iznajmljivanje stana, košarica iznosi 8.216 kuna, a pokrivenost prosječnom plaćom je svega 54,26 posto.
      Najveća pokrivenost potrošačke košarice zabilježena je u Varaždinu gdje je prosječna plaća bila dostatna za 77,42 posto troškova četveročlane obitelji, a najmanja u Puli gdje se plaćom moglo pokriti tek 60,99 posto troškova.
      Košarica s uključenim troškovima dvoje djece školske dobi koja pohađaju izvanškolske aktivnosti iznosila je 7.354 kuna, pa se prosječnom plaćom moglo pokriti 60,61 posto njezine vrijednosti.
      Košarica za kućanstvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosila je 3.398 kuna, a prosječnom mirovinom moglo se pokriti tek 54,29 posto troškova.

      Čitaj dalje

    • 05. 04. 2006.

      SINDIKAT S MINISTRICOM LOVRIN O POLOŽAJU SLUŽBENIKA U PRAVOSUDNOM I ZATVORSKOM SUSTAVU

      ZAGREB, 5. travnja 2006. (Hina) - Predstavnici Sindikata državnih službenika i namještenika Hrvatske razgovarali su s ministricom pravosuđa Anom Lovrin o statusu državnih službenika i namještenika u pravosudnom i zatvorskom sustavu, koji obuhvaća oko 12.000 zaposlenih, priopćeno je danas iz tog sindikata.
      Predsjednik sindikata Ivica Ihas od ministrice je zatražio poboljšanje njihova položaja istaknuvši da je prethodna ministrica stala na povećanju plaća ovlaštenim zemljišno-knjižnim referentima, uzrokujući time nove nelogičnosti u hijerarhiji i nezadovoljstvo ostalih sudskih službenika.
      Službenici na sudovima često su izloženi šikaniranju, mobingu, verbalnim i fizičkim prijetnjama, ne plaćaju im se prekovremeni sati i pasivna dežurstva, niti primaju dodatak na uvjete rada, rekao je Ihas.

      Čitaj dalje