Novosti

18. 07. 2013.

Dan bez neisplaćene plaće – štrajk legalan

IZMJENE ZAKONA O RADU U KORIST OBESPRAVLJENIH

Autor: Gabrijela Galić

Sindikati sada radnike u štrajk mogli pozvati tek kada prođe 30 dana od dana dospjeća plaće. Sada više ne moraju čekati, nego je štrajk »čist« već sljedeći dan

(Novilist.hr) ZAGREB Sindikati i radnici u poduzećima u kojima se plaće ne isplaćuju na vrijeme ubuduće će puno lakše moći organizirati štrajk protiv poslodavca koji ne ispunjava svoje obveze.

 

Posve »čist«štrajk zbog neisplaćene plaće bit će onaj u koji radnici stupe ako im plaća, dio plaće, odnosno naknada plaće nije isplaćena do dana dospijeća. To je, naime, prijedlog izmjene odredbi Zakona o radu (ZOR) u dijelu kojim se regulira štrajk i štrajk solidarnosti.

 

Drugim riječima, ako je rok za dospijeće plaće do 10-og dana u mjesecu, radnici već dan poslije mogu najaviti štrajk. Sadašnje zakonsko rješenje kazuje kako sindikati u slučaju neisplate plaće ili naknade plaće radnike u štrajk mogu pozvati »protekom roka od trideset dana od dana dospijeća« plaće. Novo rješenje, koje predlaže vlada, ide na ruku radnika koji se suočavaju s problemom neisplate ili kašnjenja plaća.

 

 

Poštivanje procedure

 

Naravno, i u budućnosti će za zakonitost štrajka biti važno poštivanje procedure, a to znači da se u štrajk ne može krenuti prije okončanja postupka mirenja. Predloženim izmjenama ZOR-a, koje su podložne promjeni jer će o njima pregovarati predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca, nestaje dosadašnja formulacija o mogućnosti organiziranja štrajka sa svrhom promicanja i zaštite gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova.

 

Primjerice, sindikati su sada radi promicanja i zaštite gospodarskih interesa radnika, mogli organizirati industrijsku akciju ne samo zbog neisplate plaće ili spora vezanog uz kolektivni ugovor. Pod tim obrazloženjem mogla je proći i sindikalna akcija pokrenuta zbog nekog poslovnog poteza poduzeća koji bi se u određenom periodu mogao odraziti na radnike.

 

Izmjenama ZOR-a na neki se način pokušavaju ispraviti i loša rješenja do kojih je doveo Zakon o reprezentativnosti sindikata, koji je također na stolu, odnosno razgovara se o njegovim izmjenama. Produžena primjena kolektivnih ugovora, rješenje iz ZOR-a, derogirano je Zakonom o reprezentativnosti. No, sada će se pitanje produžene primjene ponovo vratiti u u Zakon o radu i prema sadašnjim pozicijama vjerojatno će se ponovo dopustiti produžena primjena pravnih pravila do sklapanja novog kolektivnog ugovora, umjesto sadašnja tri mjeseca.

 

 

Shvatili propust

 

No, zakon o reprezentativnosti na neki je način dijelu sindikata onemogućio organizaciju sindikalnih akcija, odnosno to je pravo onemogućio onim sindikatima koji ne ispune uvjete za reprezentativnost.

 

Pravo na štrajk ustavno je pravo, radnicima zajamčeno i konvencijama Međunarodne organizacije rada. U resornom ministarstvu su očito shvatili propust i upravo je zbog toga došlo do prijedloga preinake odredbi ZOR-a o štrajku.

 

Mogućnost organiziranja štrajka ako plaća, njen dio ili naknada plaće nije isplaćena do dana dospijeća, unesena je kako bi se i sindikatima koji nisu reprezentativni omogućio njihov rad. Posebnom se odredbom, dodatno, regulira pravo reprezentativnih sindikata koji ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga u slučaju spora s poslodavcem ili udrugom poslodavaca o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ili drugog sličnog spora koji može dovesti do štrajka.

 

Djelomično će se mijenjati i odredbe kojima se reguliraju pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. I u budućnosti će se, ako kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sindikata i poslodavca nisu utvrđena pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, a sam poslodavac ih nije predložio do okončanja postupka mirenja, moći štrajkati bez ograničenja.