Novosti

08. 10. 2019.

Dan neovisnosti? Dan državnosti? Dan čega ono? Narod ne slavi blagdane koje ni država ne poštuje

MNOGI ZBUNJENI

Autor: Tihomir Ponoš

Na Dan neovisnosti američki gradovi organiziraju koncerte, a međusobno se natječu tko će privući atraktivniju zvijezdu. Primjerice u Philadelphiji se na središnjoj proslavi okupilo dvjestotinjak tisuća ljudi. No, za razliku od Hrvata, Amerikanci znaju što kojega datuma slave, a bit će da znaju i zašto

(Novilist.hr) Dan državnosti? Dan neovisnosti? Dan čega ono?

 

Takva se pitanja mogu postaviti uoči nadolazećeg praznika 8. listopada, a to je, da ne uskratimo odgovor onima koji su nesigurni ili onima koji ga ne znaju, Dan neovisnosti. Dramatične ratne okolnosti 8. listopada 1991. godine ćemo ovom prilikom ostaviti po strani, o tome se dosta pisalo, tek ćemo podsjetiti da je toga dana Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

 

Time se zapravo aktivirane odluke o samostalnosti koje je Sabor usvojio 25. lipnja, a koje su u srpnju privremeno zamrznute na tri mjeseca. Taj je događaj u hrvatski blagdanski kalendar uvršten izmjenama zakona 2001. godine.

 

 

Višak datuma

 

Kao i mnogi drugi praznici, posebno oni koji se odnose na zbivanja iz nedavne prošlosti, i on zbunjuje, mnogi ne znaju što se slavi (ili s obzirom na razinu proslava što bi se trebalo slaviti), nekako se zna da se 8. listopada ne bi trebalo raditi (ali i to je upitno), ali se baš i ne zna zašto.

 

Nema ništa čudno u tome što mnogi građani ne znaju što se to obilježava i zašto 8. listopada svake godine. Ne znaju pouzdano ni oni koji su u tim događajima 1991. godine sudjelovali kao protagonisti. Prije nešto više od četiri godine HAZU je organizirala znanstveni skup nazvan »Dan kada je nastala država Hrvatska 1991.«. I na skupu nije razriješeno kojega je točno datuma nastala neovisna Republika Hrvatska, a samim tim ni kojega bi se datuma trebala slaviti neovisnost. Dvojba je slaviti 25. lipnja ili 8. listopada. Na tom je skupu akademik Davorin Rudolf, u vrijeme donošenja saborskih odluka od 25. lipnja 1991. godine ministar vanjskih poslova, konstatirao da je Hrvatska postala neovisnom tog datuma jer je Sabor usvojio temeljne pravne, konstitucijske akte. To što su Brijunskom deklaracijom od 7. srpnja iste godine ti akti stavljeni u mirovanje na tri mjeseca za Rudolfa nije bitno jer za vrijeme moratorija nisu stavljeni van snage, a o Brijunskoj deklaraciji nisu raspravljali ni Sabor ni Vlada. Odluka od 8. listopada za Rudolfa nije konstitucijski akt o nastanku države, a i ta odluka polazi od odluka usvojenih 25. lipnja.

 

Vladimir Šeks,potpredsjednik Sabora 1991. godine, čovjek koji je napisao i pročitao Odluku od 8. listopada tada je kazao da je moderna hrvatska država nastala 25. lipnja kada su usvojena četiri akta nakon kojih je Hrvatska ima sve konstitutivne elemente države, ali je kazao i da je 8. listopada datum stjecanja pune nezavisnosti, ne i datum nastanka države. Šeks je tada kazao da »imamo presedan, tragičnu situaciju u kojoj građani ne znaju što kojeg datuma treba obilježavati«. O tome kada je Hrvatska postala neovisna izjasnila se i tadašnja predsjednica Ustavnog sudaJasna Omejec. Interesantno je da je Ustavni sud o tome raspravljao u kontekstu suđenja za ratne zločine i presudeBranimiru Glavašu. Za Ustavni sud Hrvatska je postala neovisnom 8. listopada, a odluka od 25. lipnja nije proglašena, nije stupila na snagu, a bila je i suspendirana na tri mjeseca. Uskoro bi 25. lipnja mogao doživjeti i zakonodavni poraz. Naime, parlamentarna većina namjerava promijeniti Zakon o blagdanima i odrediti da Dan državnosti, koji se od 2001. obilježava 25. lipnja, ponovno bude 30. svibnja.

 

 

Država ne poštuje zakon

 

Kad takvo nesuglasje vlada među protagonistima i onima koji su zaduženi za ustavna tumačenja, ne čudi što su obični građani zbunjeni pa ne čudi što se u Hrvatskoj, ne samo na 8. listopada, blagdani koji su datumski vezani na nedavnu prošlost takorekuć i ne slave (donekle je iznimka 5. kolovoza). Nema nikakve praznične atmosfere, a svemu tome doprinosi i činjenica da na praznike (baš kao i nedjeljom) rade mnogi koji prirodom svog posla u te dane ne bi trebali raditi.

 

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever u svemu tome vidi nepoštovanje zakona, ali i međudržavnih ugovora koji su u hijerarhiji pravnih normi iznad zakona. Podsjetio je da je Ugovorom o pravnim pitanjima između Hrvatske i Svete Stolice određeno da su neradni dani nedjelje te Nova godina, Sveta tri kralja, Vazmeni ponedjeljak, Velika Gospa, Svi sveti, Božić, Sveti Stjepan.

 

- Već to se ne poštuje, radi se na razne blagdane koji su navedeni u tom ugovoru, kazao nam je Sever. Tom popisu treba pridodati popis državnih blagdana iz Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima i podsjetiti da u prvom članku tog Zakona piše »U dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi se«. Sever problem vidi u Zakonu o trgovini koji trgovcima ostavlja na volju hoće li u te dane raditi ili neće, a oni »mogu raditi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, toliko im je otvoren prostor i oni odlučuju što će i kako će raditi«.

 

- Ne poštuje se međudržavni ugovor, ne poštuje se ni naš zakon jer je drugim zakonom drugačije uređeno, a znatan dio trgovina koje su otvorene na blagdane u vlasništvu su stranih trgovačkih lanaca koji u svojim matičnim zemljama ne rade nedjeljom, blagdanom, državnim praznikom, kazao je Sever. No, problem je zapravo u državi jer Zakon o trgovini ide ispod razine Zakona o blagdanima i međudržavnih ugovora, a time je država pokazala da ne poštuje vlastite zakone i međunarodne obveze koje je preuzela međunarodnim ugovorima, tvrdi Sever.

 

 

Amerikanci slave

 

- U Hrvatskoj su svi praznici obesmišljeni, a država je na tom primjeru pokazala koliko je slaba, navodi Sever. Rad nedjeljom i blagdanima rauba zaposlene prije svega u trgovini, a podaci o fiskalizaciji pokazuju, upozorava Sever, da je nedjelja za trgovce najslabiji dan.

 

Time što mnogo toga radi na dan kada ne bi trebalo raditi važnost tih dana sve se više obezvređuje, a kada se pokuša nešto napraviti onda se jave dežurni koji to obezvređuju. Prisjetio se Sever i svog iskustva s druge strane Atlantskog ocena, potpuno drugačijeg nego što je iskustvo u Hrvatskoj. Pitanje nacionalnih blagdana u zemljama poput SAD-a ili Francuske se ne postavlja. Svojedobno je bio u SAD-u u sindikalnoj školi i to za vrijeme američkog Praznika rada (obilježava se prvog ponedjeljka u rujnu, a većina praznika u SAD-u obilježava se ponedjeljkom kako bi zaposleni imali produženi vikend, mogli se malo više odmoriti ili nekamo otputovati).

- Na svakom koraku su bile istaknute američke zastave, automobili su bili okićeni zastavama, atmosfera je bila i svečana i praznična, prisjeća se Sever svog američkog prazničnog iskustva, praznika kojega Amerikanci obilježavaju tradicionalnim mimohodom i opuštanjem uz roštilj. Uspoređujući Hrvatsku sa SAD-om, barem kada je riječ o načinu slavljenja praznika, Sever zaključuje da smo »mi i na kulturološkom polju počeli gasiti važnost blagdana«.

 

I potpisnik ovih redaka ima američko blagdansko iskustvo i to iz Philadelphije 2006. godine baš na Dan nezavisnosti, 4. srpnja, najveći američki blagdan. Te godine obilježavana je 230. obljetnica Deklaracije nezavisnosti, a upravo je Philadelphija rodno mjesto te Deklaracije, pa i Sjedinjenih Američkih Država. Na Dan neovisnosti američki gradovi organiziraju koncerte, a međusobno se natječu tko će privući veću i atraktivniju zvijezdu. U Philadelphiji su bili silno ponosni što je baš u njihovu gradu te godine nastupao Lionel Richie koji je te godine osvojio nekoliko Grammyja. Grad je bio urešen američkim zastavama, na središnjoj proslavi okupilo se dvjestotinjak tisuća ljudi, nije im smetala grozna oceanska klima i kiša koje je u nekoliko sati padala nekoliko puta, trgovci suvenirima na štandovima i ugostitelji dobro znaju zašto na taj dan rade, a drugi naprosto ne rade. No, za razliku od Hrvata, Amerikanci znaju što kojega datuma slave, a bit će da znaju i zašto.