Novosti

28. 04. 2020.

Dan zaštite na radu

NHS - Od 2003. godine Međunarodna organizacija rada 28. travnja obilježava Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu s naglaskom na sprječavanje bolesti i ozljeda na radu, a sindikalni pokret od 1996. godine taj dan obilježava komemoracijom za sve žrtve profesionalnih bolesti i ozljeda na radu, s porukom: Sjećamo se mrtvih, borimo se za žive.

Hrvatski je sabor 2007. godine, donio odluku o proglašenju 28. travnja Nacionalnim danom zaštite na radu.

 

Ove godine zaštitu na radu, pa tako i sam Dan zaštite na radu, obilježila je pandemija novog koronavirusa COVID -19. 

 

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje broj zaprimljenih Prijava o ozljedi na radu u 2019. godini je 18.452, od čega je do 31.03.2020. godine priznato 15.030. Broj zaprimljenih Prijava o profesionalnoj bolesti u 2019. godini je 173, od čega je do 31.03.2020. godine priznato 117.  

 

Broj zaprimljenih Prijava o ozljedi na radu u 2018. godini je 19.154, od čega je do 31.03.2019. godine priznato 15.704, a broj zaprimljenih Prijava o profesionalnoj bolesti u 2018. godini je 158, od čega je do 31.03.2019. godine priznato 123.

 

Iako je broj ozljeda na radu nešto manji u odnosu na 2018. godinu, on je još uvijek jako visok.  Tome se ne treba čuditi jer zaštita na radu već godinama ima loš status kod značajnog dijela poslodavaca, kojima predstavlja veliko opterećenje. Nažalost ni država sama ne pokazuje preveliki interes za ovo područje, tako je Hrvatska npr. jedina država članica EU koja nema strateški dokument o zaštiti na radu.

 

U ovih nekoliko mjeseci 2020. godine epidemija bolesti COVID-19 grubo nas je opomenula koliko su mjere zaštite na radu važne za očuvanje zdravlja ne samo radnika, već i drugih osoba. Postalo je jasnije, barem bi trebalo biti, da zaštita na radu služi zaštiti života i zdravlja radnika i drugih osoba i nije nepotrebni trošak poslodavaca niti njegovo opterećenje, administrativno niti bilo kakvo drugo. Postalo je jasno koliko su važni dostupnost i kvaliteta osobnih zaštitnih sredstava (maske, rukavice, sredstva za dezinfekciju i sl.) ne samo u zdravstvenom sustavu, nego i u svim ostalim djelatnostima[1]. Postalo je jasno koliko je važno ulaganje u javni zdravstveni sustav.

 

Potres u Zagrebu pokazao je kako za neke poslodavce zaštita na radu ne znači puno pa su tako u razmaku od tri tjedna dvojica radnika poginula zbog istog razloga – pada s krova. Ovi nemili događaji podsjećaju kako bilo kakva izvanredna situacija nije razlog za nepoštivanje zakonskih obveza poslodavaca vezano i za zaštitu na radu, već upravo suprotno, takve situacije traže posebnu pozornost i puno poštivanje najosnovnijih prava čovjeka/radnika na život, zdravlje i dostojanstvo. Ovim putem pozivamo Državni inspektorat na pojačani nadzor svih sanacijskih gradilišta te oštro kažnjavanje svih poslodavaca kako bi se spriječile daljnje smrti radnika.

 

Osim bioloških opasnosti (virusa), mehaničkih opasnosti (padovi) ova epidemija stavila je naglasak i na važnost mentalnog zdravlja. Izazvala je veliki poremećaj u životu svakoga od nas - izolaciju, rad od kuće gdje je to moguće, izolirani rad, nagle promjene u organizaciji rada, izloženost nezadovoljstvu klijenata, kupaca, pacijenata, strah od gubitka radnog mjesta, strah od gubitka cijelog ili dijela primanja, strah za zdravlje sebe i svojih najbližih, strah od smrti i sl. U istom prostoru obiteljskoga doma često roditelji rade od kuće, a djeca imaju nastavu na daljinu ili još nisu niti školske dobi pa traže posebnu skrb. Na takav suživot, u toliko dugom razdoblju tijekom dana i toliki broj dana, mnogi jednostavno nisu naučili, što može izazvati nervoze pa i sukobe u obitelji. Osim toga, izolacija takvog tipa i nedostatak društvenih kontakata mogu izazvati i povećano „otklizavanje“ u razne tipove ovisnosti. Sa svim tim društvo se mora suočiti i boriti ne samo kad ova kriza završi, nego i tijekom njenog trajanja.

 

Zdravlju radnika sigurno neće pridonijeti i nedostatak godišnjeg odmora, kojeg su morali koristiti po nalogu poslodavca za vrijeme epidemije, a po „blagoslovu“ Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Ne shvaća se temeljna bit radnikovog godišnjeg odmora – tjelesni i mentalni odmor i obnova za daljnje radne aktivnosti, što život u vrijeme koronavirusa sigurno nije. Odmor je ključan za radnu proizvodnost i zdravlje.

 

Sve navedeno su stresori, koji će, ako poslodavac ne poduzme odgovarajuće mjere za ublažavanje stresa, na poduzimanje kojih ga Zakon o zaštiti na radu obvezuje, gotovo sigurno utjecati na zdravlje ljudi te u budućnosti uzrokovati razne pobole i dugotrajna bolovanja radnika, što će imati financijski učinak kako za radnika i njegovu obitelj, tako i za poslodavca, ali i cijelo društvo.

 

Sve navedeno pokazuje kako je ulaganje u zaštitu zdravlja i sigurnost na radu ključno ako se želi zaštititi radnikovo zdravlje i osigurati poslovna aktivnost.

 

Podsjećamo svake godine, pa i ove, pravo na siguran i zdrav radni okoliš, pravo na dostojanstvo čovjeka ljudska su prava koja imaju prvenstvo u zaštiti, osobito u izvanrednim situacijama. Niti jedna situacija ne smije biti dozvola poslodavcima za zanemarivanje zaštite zdravlja i sigurnost na radu, pa ni ova. Još jednom naglašavamo kako je poslodavac uvijek obvezan štititi život i zdravlje svojih radnika i drugih osoba koje se zateknu u radnom prostoru od svih rizika na radu i povezanih s radom, tako da, osim epidemioloških mjera (koje su ujedno i dio mjera zaštite na radu), i dalje mora provoditi sve ostale mjere sprječavanja ozljeda, obolijevanja i zaštite na radu.

 

Prava na život, zdravlje i dostojanstvo ne prestaju odlaskom na radno mjesto.

 

Pljesak svim radnicima u prvim redovima borbe protiv bolesti COVID-19 lijepa je društvena gesta, ali taj pljesak sasvim sigurno ne može od ugroze zaštititi te iste ljude i one za čije zdravlje i živote skrbe na različite načine. Nužno je značajno ulaganje u sprječavanje ozljeda i pobolijevanja, ulaganje u sigurnost radnih mjesta i zaštitu svakog radnika, bez obzira na vrstu poslova koji se na tim radnim mjestima obavljaju. I to je jedan od načina koji doprinose zdravlju nacije.

 

U zaštiti na radu još neki činitelji igraju značajnu ulogu, iako ih se u pravilu tu ne svrstava. A to su sigurnost zaposlenja, dostojna plaća i materijalna prava te „krov nad glavom“. Radnik koji ima i te „sigurnosne uvjete“ kvalitetnije živi što doprinosi i njegovom predanijem obavljanju radnih zadataka što sasvim sigurno utječe na proizvodnost rada, veću usredotočenost na sam posao, a time i zaštitu na radu. Radnik koji je zabrinut za svoju budućnost, a time i budućnost svoje obitelji, koji muku muči sa preživljavanjem te brige ne može „ostaviti kod kuće“, već ih donosi sa sobom na radno mjesto, a što može doprinijeti i manjoj posvećenosti posu koji obavlja te tako i ozljedama na radu.

 

 

[1] diljem svijeta su zabilježeni prosvjedi zbog nedostatka osobnih zaštitnih sredstava, tako npr. radnici Amazona su prosvjedovali zbog nedovoljne zaštite https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/amazon-i-instacart-strajkaju-za-bolju-zastitu-od-koronavirusa-postupajte-s-radnicima-kao-s-kupcima-20200331