Novosti

09. 11. 2019.

Država od iduće godine radniku prilikom stečaja osigurava pet umjesto tri minimalne plaće

Gabrijela Galić

(FAKTOGRAF) Agencija za osiguranje radničkih tražbina (AORT) od početka godine do kraja listopada isplatila je preko 18,2 milijuna kuna za 1,7 tisuća radnika koji su u postupku stečaja poslodavca potraživali svoje neisplaćene plaće, kao i naknade za bolovanje, naknade za neiskorišteni godišnji odmor, otpremnine, naknade štete zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

 

Prema Zakonu o osiguranju radničkih tražbina država nadoknađuje dio neisplaćenih radničkih primanja onim radnicima kojima je radni odnos prestao šest mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka. Zaštićeno razdoblje za koje radnik može dobiti naknadu neisplaćenih plaća i drugih materijalnih davanja, predstavlja period od posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečajnog postupka, odnosno posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa (ako je on prestao unutar šest mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka).

 

U praksi to znači da država radniku u slučaju stečaja poslodavca nadoknađuje tri neisplaćene plaće, ali ne pune već tri minimalne plaće. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava smatra da materijalno pravna zaštita radnika, prema važećim zakonskim odredbama, nije dovoljna čemu pridonosi i dugotrajni stečajni postupak te neuspjeli postupci predstečajne nagodbe. Stoga Vlada RH za iduću godinu, u kojoj bi se trebali održati parlamentarni izbori, priprema izmjene zakona temeljem kojih će svim radnicima suočenima sa stečajem poslodavca umjesto tri zaštićene minimalne plaće isplatiti pet minimalnih plaća. Istodobno će se proširiti i obuhvat radnika kojima se pruža materijalno pravna pomoć zbog stečaja poslodavca. Tako će zakonskom zaštitom obuhvatiti radnici kojima je radni odnos prestao 10 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka, a ne šest mjeseci kako je sada regulirano.

 

Te novine proizlaze iz obrasca prethodne procjene izmjena i dopuna Zakona o osiguravanju radničkih tražbina koji se nalazi u postupku javnog savjetovanja. Zakonske novine, proizlazi iz tog dokumenta, trebale bi biti donesene do kraja lipnja iduće godine.

 

 

Zatvaraju se rupe u zakonu

 

Kako se u tom dokumentu navodi, podaci AORT-a ukazuju da od trenutka podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka do njegovog samog otvaranja značajan broj radnika ne stekne uvjete za ostvarivanje prava jer im je radni odnos prestao izvan šest mjeseci od otvaranja stečaja. Zbog stečaja poslodavca, pritom, radnici najčešće plaću ne primaju pet mjeseci.

 

„Materijalno pravna zaštita temeljem ovog Zakona u pravilu je i jedina zaštita koju radnici ostvare zbog stečaj poslodavca, s obzirom da je naplata ostatka radničkih potraživanja u stečajnom postupku izuzetno mala, tek oko 22 posto“, obrazlaže se u obrascu koji najavljuje zakonsko jačanje one minimalne zaštite na koju radnik može računati.

 

Osim proširenja zaštitnog razdoblja s tri na pet mjeseci, zakonskim izmjenama trebalo bi i ubrzati isplatu minimalnih primanja na koje radnik ima pravo. Prema aktualnom zakonu AORT može iznimno, kada je stečajni dužnik izgubio svojstvo pravne osobe, obaviti izravnu isplatu tražbina radniku uz obračun obaveznih doprinosa i poreza. No, tu su mogućnost, kako se objašnjava, stečajni upravitelji koristili tako da bi čekali brisanje poduzeća iz sudskog registra iako su imali obavezu otvoriti poseban namjenski račun stečajnog dužnika za prihvat tražbina radnika.

 

„Ovakvim postupanjem dodatno se produžuje rok isplate naknada radnicima“, navodi se uz napomenu da to dodatno opterećuje AORT, koji samo za jednog radnika treba ispuniti 22 obrasca. Kao bi se dosadašnja zloupotreba spriječila, zakonskom izmjenom stečajni upravitelji bit će obavezni otvoriti poseban račun za radničke tražbine u svim slučajevima u kojima se stečajni postupak neće provoditi.