Novosti

30. 12. 2017.

Državni službenici u 2018. godini žele pravedni zakon o plaćama

Autor: Lider/Hina

Državni službenici u 2018. godini priželjkuju donošenje pravednog zakona o plaćama, kojim se zaposlenike s nižom stručnom spremom i dobrim ili iznadprosječnim učinkom neće “nagraditi” rastom plaće koji je manji od sadašnjih 0,5 posto po godini staža, što im trenutno osigurava dostizanje plaće od 4000 kuna pred mirovinu, priopćio je u petak Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske.

 

Službenici se boje da će kvota ocjena namijenjenih nagrađivanju iznadprosječnih službenika biti rezervirana za rukovodeće službenike i one s visokom stručnom spremom, koji su vrijedniji u očima poslodavca, kaže se u priopćenju.

 

Prvi nacrti zakona o plaćama takav strah nisu otklonili, posebice raspon koeficijenta koji u prvom razredu prosječnima garantira petogodišnji rast plaće od jedan do dva posto, dok onima u 12-tom razredu nudi osam do devet posto.

 

Službenici sa SSS koji postižu iznadprosječne rezultate, pod uvjetom da ih dopadne koja ocjena rezervirana za osam posto najučinkovitijih, mogu očekivati rast plaće od jedan do dva posto nakon dvije godine, a oni s VSS i do devet posto.

 

Nelogičnost postojećeg platnog sustava, po kojem je plaća rasla svima za 0,5 posto godišnje neovisno o rezultatima rada, novi zakon rješava diferenciranim rastom plaće, koji službenicima s višom stručnom spremom i višim koeficijentima nudi i viši rast plaće, također neovisno o rezultatima rada, upozorava sindikat.

 

 

Namještenici traže pravo rada u državnoj službi

 

Državni namještenici, koji u državnim tijelima obavljaju pomoćno-tehničke poslove i za to su plaćeni na razini zakonom zagarantirane minimalne plaće, od Vlade očekuju da im izmjenom zabrane o zapošljavanju omogući pravo rada u državnoj službi.

 

Naime, za namještenike, za razliku od službenika, ne vrijedi klauzula “2 za 1”, odnosno na dva otišla namještenika ne može se zaposliti jedan novi, a upražnjena radna mjesta popunjavaju se angažiranjem vanjskih servisa. Tek ako to nije moguće, uz prethodnu suglasnost ministra uprave, moguće je zaposliti novog namještenika.

 

Takvim programiranim gušenjem mogućnosti zapošljavanja novih namještenika Vlada proširuje krug hrvatskih građana koji ne mogu očekivati trajno zaposlenje i stalna novčana primanja, ma koliko mala bila, ističe sindikat.

 

Zatvaranje radnog mjesta čistačice suda, ispostave Porezne uprave ili matičnog ureda u Slavoniji i angažiranje privatnog servisa, u kojem radnice imaju ugovore o radu na 15 ili 20 sati tjedno, same si plaćaju prijevoz na posao i kupuju borosane i metle, izravan je doprinos Vlade depopulaciji Hrvatske i odlasku građana u inozemstvo trbuhom za kruhom.

 

Sindikat stoga traži da namještenici ponovno postanu zaposlenici državnih tijela, umjesto da ih Vlada gura u ruke privatnicima.