Novosti

19. 01. 2020.

Državni zavod za statistiku odbio Ministarstvo financija – neporezna davanja neće ući u prosječnu plaću

Gabrijela Galić

Državni zavod za statistiku (DZS) krajem ožujka, kada se objavljuju podaci za siječanj, po prvi puta će u statistici plaća dati i podatak o prosječnom iznosu neoporezivih davanja koja su radnicima isplaćena uz plaću.

 

Međutim, kako doznajemo, DZS nije prihvatio zahtjev Ministarstva financija, odnosno Porezne uprave, da se neoporeziva davanja uključe u podatak o prosječnoj bruto i neto plaći u zemlji, već će se neoporeziva primanja prikazivati zasebno.

 

 

Sporni zapisnik

 

Da Ministarstvo financija od DZS-a traži uključivanje neoporezivih primitaka u izračun prosječne neto i bruto plaće, kako smo pisali, otkrio je zapisnik sa sjednice Statističkog savjeta iz listopada prošle godine.

 

Ravnateljica DZS-a Lidija Brković tada je članovima Statističkog savjeta najavila da se „sprema revizija podataka o stopi nezaposlenosti i sadržaju JOPPD obrasca iz razloga što je Ministarstvo financija tražilo korekcije vezano uz kategoriju neporeznih primitaka koji nisu bili uključeni u izračun prosječne neto i bruto plaće zbog čega se, nakon revizije, očekuju odstupanja u podacima“.

 

Uključivanje neporeznih primitaka u statističke podatke o plaćama promijenilo bi sliku o njihovim kretanjima te ti novi podaci o plaćama ne bi bili usporedivi s ranijim statistikama. Osim toga, uključivanje neporeznih primitaka u statistiku zasigurno bi rezultiralo rastom prosječne plaće.

 

No, DZS je odbio poslušati Ministarstvo financija, odnosno Poreznu upravu koja je, kako se neslužbeno doznaje, pritiskala da se neporezna davanja uključe u statistiku plaća. DZS će te podatke pratiti i objavljivati u zasebnoj tablici. Kako se doznaje, neporezni primitci objavljivat će se i po djelatnostima pa će se moći pratiti prosječne plaće po djelatnostima, odnosno – s uključenim neoporezivim primitcima – ukupna primanja na razini djelatnosti.

 

 

Poslodavac može godišnje isplatiti neporeznih 15,5 tisuća kuna

 

Od ove godine, poslodavac radniku na godišnjoj razini može isplatiti ukupno 15,5 tisuća kuna neoporezivih prigodnih nagrada i naknada. Prigodna nagrada od 2,5 tisuća kuna (koja se koristi za isplatu regresa i božićnice) povećana je na tri tisuće kuna. Osim toga, godišnje poslodavac radnika može nagraditi s pet tisuća neoporezivih kuna, dodatnih pet tisuća kuna može mu isplatiti na ime toplog obroka te može isplatiti do 2,5 tisuća kuna naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih naknada.

 

Mnogi poslodavci već su lani neporezne primitke počeli koristiti, pritom se hvaleći kako su povećali plaće radnika iako to nije točno. Neporeznim davanjima povećava se ukupno primanje radnika, ali ne sama plaća – prihod na koji se plaćaju porezi i doprinosi. Radnici u praksi na ruke dobiju više novaca, ali su njihove uplate u obavezna osiguranja u mnogim slučajevima smanjena. Dugoročno je to loše za mirovinski i zdravstveni fond, a i za same radnike, buduće umirovljenike čija su se primanja kratkoročno povećala, ali je pitanje kakvu će mirovinu zaraditi i kakvu će im skrb zdravstveni sustav moći pružiti. No, ta politika odrazit će se i na sadašnje umirovljenike čije se mirovine usklađuju s kretanjem plaća i troškova života.

 

Da je DZS poslušao Ministarstvo financija, odnosno Poreznu upravu i uključio neporezna davanja u prosjek plaća i to bi se odrazilo na postojeće umirovljenike, jer bi vjerojatno zbog rasta plaća imali povoljnije usklađivanje mirovina.

 

Proučavajući JOPPD obrazac, u DZS-u su otkrili da postoji 70-tak različitih neporeznih davanja. No, u praćenje plaća trebali bi ih uključiti desetak koja su direktno povezana uz radnička primanja. Metodologija se još dogovara, ali je jasno da će u neporeznim primanjima biti naknade za topli obrok, godišnje nagrade te prigodne nagrade.