Novosti

28. 11. 2006.

EBRD: Hrvatsku tek očekuju najteže reforme

EUROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ PREDSTAVILA TRANZICIJSKO IZVJEŠĆE ZA HRVATSKU ZA 2006.
Stopa inflacije od 3,4 posto u prvih deset mjeseci je pod kontrolom, no Vladina potrošnja je velika i tu svakako ima mjesta za poboljšanje, ističe Schweiger
(POSLOVNI DNEVNIK) Hrvatska se razvija sporije od zemalja srednje i istočne Europe, no u prosjeku zemalja jugoistočne Europe, iako je prema nekim kriterijima i vodeća u regiji. U posljednjih nekoliko godina tempo kojim se provode reforme je usporen ponajprije zbog činjenice da su “lakše” reforme već dovršene, odnosno one “teže” koje zahtijevaju više vremena Hrvatskoj tek predstoje. Zaključak je to koji je na predstavljanju Tranzicijskog izvješća Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za 2006. godinu jučer istaknula Helena Schweiger, glavna ekonomistica te banke, dodavši kako je ekonomski rast u posljednjih nekoliko godina potaknut privatnom potrošnjom.


Financijski sektor
Najbolje ocjene dobila je reforma financijskog sektora posebno nebankarskog segmenta, a očekuje se još veći razvoj tržišta kapitala nakon javnih ponuda dionica Ine i T-HT-a. Mjesta za razvoj još ima u poduzetničkom sektoru, te u stvaranju i poboljšanju kompetitivnog okruženja na tržištu. Financijski sektor raste, a ulazak stranih banaka, u čijem je vlasništvu 91,3 posto bankarskog sektora, pozitivno je utjecao na stabilizaciju bankarskog tržišta. U izvješću se navodi kako je rast BDP-a od oko 5 posto ispunio prognoze EBRD-a, prosječna stopa inflacije od 3,4 posto u prvih deset mjeseci ove godine je pod kontrolom, no Vladina potrošnja je velika i tu svakako ima mjesta za poboljšanje, ističe Schweiger. Stopa domaće potrošnje iz godine u godinu raste. Tako je 2000. godine 37 posto BDP-a činila domaća potrošnja da bi se 2005. taj postotak povećao na gotovo 60 posto. Važnost privatnih investicija posebice privatnih investicijskih fondova posebno je naglašena. EBRD primjećuje rast na ovom području iako još dominira bankarski sustav. Kao područja na kojima EBRD očekuje daljnji napredak izdvojena je privatizacija velikih državnih tvrtki, poboljšanje stanja zaštite tržišnog natjecanja i kompetitivnost unutar tržišta kao i nastavak restrukturiranja gospodarstva. Voditeljica ureda EBRD-a u Zagrebu Charlotte Ruhe ocijenila je kako je napredak u hrvatskom gospodarstvu očit, sve je više investitora zainteresirano za poslovanje u Hrvatskoj, a sve više hrvatskih tvrtki istražuje mogućnosti širenja na strana tržišta, no “u području reformi treba još raditi posebno na privatizaciji i restrukturiranju”, upozorava Ruhe.

Smanjenje deficita
Zdravko Marić, pomoćnik ministra financija, kazao je kako će država nastojati poboljšati situaciju smanjenjem fiskalnog deficita te zadužujući se na domaćem financijskom tržištu, a reforme zdravstva, obrazovnog sustava, nastavak privatizacije, restrukturiranje brodogradnje, te politike razvoja malog i srednjeg poduzetništva ostaju prioriteti. Krsto Cviić, viši politički savjetnik EBRD-a, istaknuo je kako su najvažnija pitanja koja vlada mora riješiti poticanje regionalnog razvitka i smanjenje neravnoteže između razvijenih i nerazvijenih područja, te reforma sudstva koja će dovesti do pravosuđa koje funkcionira jer je to jedini način za stjecanje povjerenja stranih investitora.

Olakšati pristup poduzetnika kreditima
I ove je godine zabilježen rast kredita u Hrvatskoj, međutim taj je rast generiran rastom potrošnje. Od ukupnog broja kredita u 2005. godini gotovo 60 posto čine krediti građana. Velik dio tvrtki iz sektora malog i srednjeg poduzetništva ne koriste se kreditima banaka za financiranje svog poslovanja. Nedostatak institucionalnih reformi na području prava koje imaju tvrtke o pitanju kreditiranja kao i problem kreditnog registra onemogućava razvoj kreditiranja poduzetništva. Praksa je pokazala da velike banke uglavnom kreditiraju građane i kućanstva, a male banke više su usmjerene na kredite za male i srednje poduzetnike. EBRD je protekli tjedan potpisao ugovor s Hrvatskom poštanskom bankom o 10 milijuna eura vrijednoj kreditnoj liniji čija će se sredstva koristiti isključivo za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, a ove je godine EBRD povećao kapital Privredne banke Zagreb čiji je dioničar kako bi PBZ mogao više sudjelovati u financiranju poduzetničkog sektora.

Preporuke EBRD-a za razvoj hrvatskog gospodarstva
- razvoj i zaštita tržišnog natjecanja
- nastavak privatizacije
- veće subvencioniranje malog i srednjeg poduzetništva
- razvoj privatnih investicija i tržišta kapitala
- reforma pravosuđa
- razvoj zapostavljenih regija