Novosti

14. 10. 2017.

EKONOMSKI ANALITIČARI O UVOĐENJU EURA 'Kamate će se sniziti, a pogurat će se i rast hrvatskog turizma'

EUROZONA

Autor: Aneli Dragojević Mijatović ,Biljana Savić

Za Hrvatsku je dobro da uvede euro da bi se makla s periferije. Sve treba promatrati i u političkom kontekstu, kaže Zdeslav Šantić. Guste Santini ističe da je više razloga za nego protiv. Turistički djelatnici ističu da je najvažnije ostaviti dovoljno vremena kako bi se svi mogli pripremiti

(Novilist.hr) Rasprava o uvođenju eura tek se zahuktava, o svemu će još govoriti i struka i politika, a zasad analitičari koje smo kontaktirali kažu da je više razloga »za« nego »protiv«, jer bi euro trebao utjecati na rast kreditnog rejtinga, jeftinije refinanciranje dugova, otvorenost privrede te financijsku, ali i – političku stabilnost.

 

Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić smatra da euro treba uvesti jer je već sada korist od monetarne politike ograničena, zbog visokog stupnja euroiziranosti i visoke zaduženosti svih sektora.

 

– Iskustvo članica EU-a koje su ušle u eurozonu, usporedivih s Hrvatskom, pokazuje da su se odlučile za brži ulazak, bez odgađanja, jer su shvatile koliko je važna monetarna stabilnost za dugoročni rast gospodarstva. Tu je i uklanjanje valutnog rizika koji je sada prisutan, što bi se sigurno pozitivno odrazilo na percepciju investitora i kreditni rejting zemlje te omogućilo jeftinije zaduživanje.

 

 

Slučaj Agrokor

 

Nadalje, uvođenje eura sigurno bi dalo dodatni poticaj izvozu te pridonijelo dodatnoj integraciji hrvatskoga gospodarstva u EU-u. I ono što je za nas posebno važno, svakako bi pridonijelo dodatnom rastu prometa u turizmu, nabraja Šantić ekonomske razloge koji idu u prilog što bržoj zamjeni kune eurom. Posebno, međutim, apostrofira političke razloge uslijed kojih Hrvatska ne bi trebala oklijevati.

 

– Eurozona se treba reformirati, govori se stalno o Europi dviju brzina, te je za Hrvatsku dobro da uvede euro da bi se makla s periferije. Stoga raspravu u uvođenju eura apsolutno treba promatrati i u tom političkom kontekstu – naglašava Šantić. Dodaje da je upravo »brexit« potaknuo europske institucije na razmišljanje o potrebi dodatne integracije, no pitanje je, zaključuje, kako će sve to ići u uvjetima rastućeg euroskepticizma.

 

Ekonomski stručnjak Guste Santini kaže da je pitanje uvođenja eura jako složeno. U dilemi zadržati fiksni tečaj kune ili uvesti euro, bolje je, kaže, uvesti euro.

 

– Drugo je pitanje je li moguće varijabilizirati tečaj kune. Odgovor je – nije. A zašto? Jer je tečaj temelj financijske stabilnosti Hrvatske. Ako Hrvatska želi smanjiti kamate, onda mora pokazati da ima stabilan financijski sustav. Upravo je slučaj Agrokora pokazao da gospodarstvo ima lošu financijsku sliku, dok podaci Fine pokazuju da domaće gospodarstvo u biti nema kreditnog kapaciteta. Kamatne stope su visoke, ne naročito, ali ipak više no u usporedivim zemljama, dijelom zato što imamo oligopolni financijski sustav, no i realno smo rizični. Da bi se dakle smanjio taj rizik i omogućilo jeftinije zaduživanje, euro predstavlja dobar dio te priče – tumači Santini, dodajući da moramo stvoriti i poticajno okruženje da druge banke dolaze na naše tržište i ruše cijene domaćim bankama. Svakako, kaže, moramo i dramatično smanjiti poreznu presiju, pa porezna reforma koju provode u Vladi ima dobar smjer, ali opet nedovoljan intenzitet. Više je dakle razloga za uvođenje nego protiv, ali nužan je uvjet restrukturiranje države i promjena odnosa lokalne i centralne vlasti, uz bitno smanjenje porezne presije, zaključuje Santini.

 

 

Nominalni tečaj

 

U kontekstu pak koji je Šantić spomenuo, a riječ je o simboličkom i stvarnom napuštanju europske periferije, što je epitet koji nas prati kad god se govori o ekonomskim performansama rubnih zemalja Unije, novih članica itd., treba podsjetiti i na nedavni govor predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera u kojem se, govoreći o ulasku u Shengen, dotaknuo i uvođenja eura. »EU mora biti Unija jednakosti, u njoj ne smije biti građana drugog reda. Vrijeme je da Rumunjska i Bugarska uđu u Schengen, a za njima i Hrvatska, čim se ispune kriteriji«, kazao je, dodavši da će euro biti zajednička valuta, a »zemljama zapadnog Balkana trebaju se pružiti uvjerljivi izgledi da postanu članice«.

 

Na uvođenje eura blagonaklono gledaju i turistički djelatnici. Najvažnije je ostaviti dovoljno vremena kako bi se svi mogli pripremiti, smatra predsjednik Uprave crikveničkog hotelskog poduzeća Dino Manestar.

 

– Činjenica je da većina štediša već štedi u eurima te da se okvir hrvatske monetarne politike koju provodi HNB temelji na stabilnosti nominalnog tečaja kune. Ukidanje valutne klauzule te povećanje kreditnog rejtinga dovodi do smanjenja kamata, a to bi se pozitivno odražavalo na investicije. Danas se u hotelijerstvu većina transakcija provodi bezgotovinski, primjerice u Jadranu Crikvenica d.d. je tek 20 posto gotovinskih transakcija s trendom daljnjeg smanjenja – kaže Manestar i pojašnjava da se transakcije od same rezervacije, koja se sve češće odvija putem interneta, pa do plaćanja raznih računa smještaja, hrane i pića te drugih usluga odvija kartično, te da su banke već prilagodile svoje usluge na način automatske konverzije valute i prikaza iznosa u valuti države iz koje gost dolazi.

 

 

Devizna plaćanja

 

– Gost danas gotovinu većinom troši u manjim iznosima, poput kupnje suvenira, ulaznica, izleta i slično, i tu vidim prostor za povećanje prometa, dok će, s druge strane, velik broj mjenjačnica izgubiti smisao i zatvoriti svoja vrata. Turizam je izvozna grana, oko 90 posto plaćanja je devizno, pa bi uvođenje eura donekle olakšalo posao prodaje jer bi se ugovori s partnerima iz zemalja eurozone lakše konzumirali, ne bi bilo tečajnih razlika. U svakom slučaju smatram da je samo pitanje vremena kad će Hrvatska uvesti euro, odnosno pristupiti eurozoni, jer joj je to i obveza, a mora ispuniti i tri uvjeta od kojih, koliko mi je poznato, Hrvatska ispunjava dva, a to su da je inflacija ispod dva posto i da je deficit ispod tri posto BDP-a. Međutim, javni dug je i dalje iznad 80 posto BDP-a, a uvjet je da dođe ispod 60 posto BDP-a.

 

Damir Balenović, direktor prodaje i marketinga u Jadran hotelima d.d. Rijeka ne vidi neku značajnu promjenu u slučaju uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.

 

– Čak 70 posto naših gostiju su inozemni gosti, a naplata u eurima je 40 posto. Mi kao tvrtka nismo pretjerano izloženi tečajnim rizicima, jer je pokrivenost naših obveza u eurima vrlo dobra u odnosu na priljeve. Ne vjerujem da će se naše izlazne, odnosno prodajne cijene moći značajnije mijenjati prelaskom na euro, a nisam siguran da će ulazne cijene, odnosno troškovi na koje ne možemo utjecati, ostati na istoj razini – kaže Balenović.

 

Predsjednik Turističkoga poslovnog vijeća pri HGK-u, bivši predsjednik uprave Valamar rivijere, koji je tu funkciju obavljao čak 25 godina i trenutno je predsjednik NO-a Liburnia Riviera Hotela, Franco Palma, za euro u hotelijerskoj branši kaže – da!

 

– Čak 95 gostiju u hrvatske hotele dolazi iz euro destinacija. Tvrdim da godinama trpimo veću vrijednost kune nego što ona zapravo vrijedi, kuna je suportirana od strane HNB-a pa hotelijeri godinama dobivaju manje novca no što bi trebali. Sa šire ekonomske strane mislim da hrvatsko gospodarstvo nije spremno za euro, a hotelijerstvo jest, i da bi hotelijeri, koji su spremni, trebali čekati da se u Hrvatskoj steknu uvjeti za uvođenje eura – ocjenjuje Palma.

 

 

Davor Majetić (HUP): Moramo tek analizirati argumente za i protiv

 

Hrvatska udruga poslodavaca zasad nema definitivno stajalište o tome treba li Hrvatska žuriti s prihvaćanjem eura, ili ne treba. »Te su nas inicijative malo iznenadile, jer smo vjerovali da ta tema neće doći na dnevni red još desetak godina«, kaže nam glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

 

– Smatramo da prije donošenja bilo kakve odluke treba pažljivo odvagati sve argumente »za« i »protiv« eura. HUP još nije napravio analize o tome kakve bi posljedice euro, odnosno sam postupak njegova uvođenja, ostavio na gospodarstvo, na izvoznike i ostale dijelove. To je dalekosežna odluka i potrebna nam je argumentirana rasprava u kojoj bi morali sudjelovati ponajprije stručnjaci – izjavio je Majetić. (B. PO.)

 

 

Sindikati oprečno o ulasku u eurozonu

 

Hrvatsko pristupanje eurozoni nije upitno s obzirom da smo visokoeurizirana zemlja, međutim za preuzimanje jedinstvene valute država treba biti pripremljena kako ne bi došlo do »potresa«, smatraju u sindikatima. No, s druge strane ima i razmišljanja prema kojima je ulazak u eurozonu »sumanut potez« dok god se sam EU ne redefinira.

 

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever podsjeća kako su oduvijek podupirali da se što prije uđe u eurozonu, ali pod uvjetom da je zemlja zrela za takav iskorak.

 

»Nije Grčka, pa i neke druge zemlje, u probleme došla zbog eura, već zbog činjenice da njihovo gospodarstvo nije bilo spremno za to. I ne bih volio da mi napravimo face lifting gospodarstva samo kako bi preuzeli zajedničku valutu«, veli Sever. Drugim riječima, uz smanjenje deficita potrebno je osigurati gospodarsku stabilnost.

 

Sindikati su svjesni da je za mnoge uvođenje eura značilo i rast cijena, što je dijelom i posljedica nepripremljenosti tržišta za jedinstvenu valutu. Stoga ne čudi ocjena Mladena Novosela, predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) kako se iz iskustva drugih zemalja na jedinstvenu valutu može gledati i pozitivno i negativno, pa tako Grčku navodi kao negativan primjer, a Irsku kao pozitivan. No, ono što je karakteristično za sve zemlje, veli Novosel, rast je cijena.

 

»Svima bi nam bilo jednostavnije da imamo jedinstvenu valutu. To je pozitivna strana. No, jedinstvena valuta nosi potencijalni rizik rasta cijena, a to nije dobro«, veli Novosel.

 

Jedna od važnih stvari, smatra Sever, je da se u trenutku kada za to budemo spremni, u eurozonu uđe sa stabilnim tečajem. Samo preuzimanje jedinstvene valute u konačnici bi trebalo biti dobro i za gospodarstvo i za građane. Naime, kako podsjeća, Hrvatska je visokoeurizirana zemlja, a preuzimanje eura sasvim sigurno bi dovelo do pojeftinjenja kredita, ne samo za gospodarstvo, već i građane. Posljedično, to će, ističe Sever, dovesti i do rasta potrošnje.

 

Da euro kao zajednička valuta ima prednosti jer daje određenu stabilnost slaže se i Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata. Međutim, ulazak u eurozonu bez redefiniranja EU-a i uvođenja makroekonoskih stabilizacijskih mehanizama, za njega predstavlja »neodgovorno srljanje golom stražnjicom u trnje«.

 

»Kapitalizam sa sobom nosi cikličke krize, a za izlazak iz krize nužna je nacionalna valuta. Ako si taj instrument oduzmeš, ostaje ti provođenje politike štednje, rezanja plaća...«, veli Ribić, objašnjavajući kako se tako postaje potpuno ovisan o drugima. (G. GA.)