Novosti

19. 10. 2020.

Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu

NHS- Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu ove se godine održava od 19. do 23. listopada. Svaki Europski tjedan organizira Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU –OSHA) s partnerima. U središtu kampanje je tema kojom se pokušava dignuti svijest o važnosti aktivnog upravljanja sigurnošću i zdravljem na mjestu rada u kojem svi sudjeluju.

Na početku tjedna, 12. listopada EU – OSHA službeno pokreće kampanju čija tema je ove godine prevencija i upravljanje poremećajima mišićno – koštanog sustava povezanih s radom, a koji su najčešći zdravstveni problemi u Europi povezan s radom.

 

Poremećaji mišićno – koštanog sustava povezani s radom su oštećenja tjelesnih struktura kao što su mišići, zglobovi, tetive, ligamenti, živci, kosti i lokalizirani krvotok, koje uzrokuju ili pogoršavaju prvenstveno rad i učinci neposrednog okruženja u kojem se taj rad obavlja.  

Poremećaji mišićno – koštanog sustava obično utječu na leđa, vrat, ramena, gornje udove, ali mogu utjecati i na donje udove. Takvi poremećaju mogu uvelike smanjiti kvalitetu života i radnu sposobnost pojedinaca te su jedan od najčešćih uzroka invaliditeta, odlaska na bolovanje i prijevremenog umirovljenja.

 

Njihovoj pojavi mogu pridonijeti fizički, organizacijski, psihosocijalni i osobni čimbenici. Organizacijski čimbenik je način na koji je rad organiziran u smislu broja uzastopnih radnih sati, mogućnosti za uzimanje stanke, tempo rada i raznolikost radnih zadataka, a svi zajedno utječu na to koliki stupanj opterećenja predstavljaju fizički radni zadatci. Psihosocijalni čimbenici znače povećanje stupnja stresa u radnika zbog prekomjernog radnog opterećenja i visokog intenziteta rada, što može dovesti do povećanja mišićne napetosti i osjetljivosti na bol. Nadalje, manjak kontrole nad radnim zadatcima ili nad tempom radnih zadataka, kao i nedostatak potpore kolega ili rukovodstva, također mogu povećati rizik od nastanka mišićno koštanih poremećaja. To se događa kada radnici osjećaju preveliki pritisak na poslu, što ih sprječava da poduzmu odgovarajuće mjere opreza ili da zauzmu siguran položaj tijela i usvoje sigurne prakse rada, čime psihosocijalni čimbenici postaju čimbenici rizika od nastanka mišićno –koštanih poremećaja.

 

Prema podatcima Europskog istraživanja poduzeća o novim rizicima i onima u nastajanju 2019. godine ponavljanje istih pokreta šake ili ruke najčešći je čimbenik rizika u 27 država članica EU-a. Na razvoj poremećaja mišićno-koštanog sustava također utječu dugotrajno sjedenje (61 %) – koje se često smatra rizikom u nastajanju ili novim rizikom za razvoj poremećaja mišićno-koštanog sustava, podizanje ili nošenje ljudi ili teškog tereta (52 %), vremenski pritisak (45 %) te zamorni ili bolni položaji (31 %).

Premda se poremećaji mišićno-koštanog sustava mogu spriječiti, i dalje su najčešći zdravstveni problem povezan s radom u Europi. Oni su razlog za zabrinutost, ne samo zbog učinaka na zdravlje radnika kao pojedinaca, već i zbog njihova štetnog utjecaja na poduzeća i nacionalna gospodarstva.

 

Prema Registru profesionalnih bolesti za 2019. godinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Službe za medicinu[1] rada sindromi prenaprezanja su najčešće profesionalne bolesti koje nastaju preopterećenjem pojedinih segmenata koštano-zglobnog sustava i svake godine su u stalnom porastu. Iako se ove bolesti pojavljuju u različitim djelatnostima, najčešće su u prerađivačkoj industriji, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te u djelatnosti financija i osiguranja, odnosno u onim radnim procesima gdje postoji rad s računalom ili potreba za obavljanjem radnih zadataka koji uključuju ponavljajuće pokrete. Radi se o kroničnim bolestima koje dovode do trajnih oštećenja funkcije te uzrokuju privremenu i trajnu radnu nesposobnost. U 2019. godini su zbog ovih zdravstvenih problema radnici bili privremeno radno nesposobni 6073 dana, a prosječno trajanje privremene radne nesposobnosti je iznosilo oko 3,5 mjeseci.


Radi se o bolestima koje često zahtijevaju operativno liječenje i dugi rehabilitacijski postupak. Budući da je broj sindroma prenaprezanja iz godine u godinu sve veći, uz dugotrajno liječenje i dugu privremenu radnu nesposobnost, ova skupina profesionalnih bolesti sigurno zahtjeva veću pozornost i primjenu učinkovitijih preventivnih mjera.

 

Više o kampanji: https://healthy-workplaces.eu/hr

 

Letak kampanje