Novosti

28. 06. 2018.

Hoće li nova porezna reforma povećati plaće i rasteretiti poslodavce?

OČEKIVANJA OD NOVIH MJERA

Paket mjera porezne reforme trebao bi sadržavati smanjenje PDV-a i nameta na plaće

(GLAS SLAVONIJE) Ministar financija Zdravko Marić još nije u potpunosti otkrio kakav paket mjera porezne reforme priprema. Poznato je samo kako se priprema smanjenje PDV-a i nameta na plaće, a sve bi trebalo biti spremno za sjednicu Vlade i upućivanje u Sabor u prvoj polovini rujna kako bi nove mjere stupile na snagu 1. siječnja 2019. godine.

 

Riječ je o svojevrsnom kompromisu između vladajućih koalicijskih partnera. Još je nejasno hoće li među tim mjerama biti i ukidanje doprinosa za ozljede na radu i zapošljavanje, što se pak ne bi svidjelo sindikatima, a prema Marićevim riječima, o tome se još razmišlja. Osnovna je namjera porezne reforme rasterećenje troškova poslodavaca, što bi onda trebalo imati pozitivne efekte na zaposlenost i plaće. Sve zajedno trebalo bi biti predstavljeno javnosti već ovih dana.

 

Ekonomski stručnjaci s kojima smo razgovarali ipak ne dijele optimizam vladajućih spram onoga što bi te mjere trebale donijeti zaposlenima u Hrvatskoj. Tako ekonomski analitičar Ljubo Jurčić smatra kako u tome nema neke velike reforme, nego je to, kaže, više politika kako bi se moglo u javnosti reći da se nešto čini. Sukladno tome ne vidi ni velike efekte koje bi pojedinac u Hrvatskoj mogao od toga osjetiti.

 

 

Utjecaj na cijene

 

- Ako se PDV spusti za jedan postotni poen to uopće neće utjecati na cijene, taj jedan posto izgubit će država, a rasporedit će se na tisuće poduzetnika. No, to nikome neće biti dovoljno da podigne svoju gopodarsku aktivnost i razvoj, nego tu dolazi do preraspodjele već postojeće dodane vrijednosti. No, neće ju povećati, što je temelj BDP-a. Ono što Hrvatskoj treba jest povećanje porezne osnovice ili BDP-a, a ova mjera to nije. Što se tiče poreza, oni su pak dosta dobro izbalansirani, jer su određeni javnom potrošnjom. Doprinose na plaće ipak je bolje smanjiti nego PDV, jer to može ići u povećanje plaće. No, u svemu ukupno nema neke velike koristi. Ova preraspodjela u poreznim teretima u jednom koraku čini se pozitivna, a u konačnici je i negativna. Jer ako smanjite doprinose iz plaće vi povećavate ljudima taj iznos za 50 ili 100 kuna, no javnim službama, poput zdravstva, školstva i sličnog, gdje ti doprinosi idu, povećava se deficit. I kad se oni nagomilaju za dvije, tri godine morat će se opet od naroda tražiti taj novac natrag. Proizlazi da je to samo zavaravanje. Vrtimo se u krug i stalno raspodjeljujemo isti dohodak. Sada iz lijevog džepa stavljamo u desni, pa kasnije iz desnog s kamatama vraćamo u lijevi - upozorava Jurčić.

 

Ekonomski analitičar i konzultant Velimir Srića smatra kako je jasno da su u Hrvatskoj plaće prejako oporezivane i da bi sukladno tome smanjivanje poreza na plaće daleko bolje djelovalo nego smanjenje PDV-a, koji je "de facto neutralan porez na suštinske stvari i ne bi tu bitno utjecao". Prema njegovim riječima, PDV je porez koji je manje-više namijenjen da se ravnomjerno oporezuju svi, bogati i siromašni, sve djelatnosti, tako da nema takav strateški značaj kao što ima porez na plaće.

 

- Kod nas većina poslodavaca, ako se drže zakona, plaćaju dvije plaće, jednu državi, a drugu radniku. Mislim da tu nema nikakve nedoumice osim generalnog političkog stava kome ćemo se zamjeriti i što ćemo zapravo raditi. Kako je Hrvatska ispremrežena tim interesnim skupinama koje ne gledaju suštinu interesa građana nego interese pojedinih skupina, onda tu i nastaju takve nedoumice koje su zapravo lažne. Kombinacija smanjenja tih poreza bila bi u redu, jer svi porezi u Hrvatskoj su previsoki. Kada gledamo porezno opterećenje i konkurentnost Hrvatske sukladno godišnjem istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti gospodarstva, onda je Hrvatska uvijek između 61. mjesta, kada smo bili najbolji, i 70 i nekog mjesta, a kada gledamo porezno opterećenje onda je tek iza 120. mjesta. Svugdje gdje država ima svoje prste mi smo između 100. i 140. mjesta, tako da je očito gdje su problemi Hrvatske. To je nedostatak reformi, neefikasna uprava, previsoki porezi, zanemarivanje poduzetništva i manjak vizije i strategije. Dakle, gdjegod država ima prste to u Hrvatskoj ne valja - ističe Srića.

 

 

Reforma uprave

 

Na pitanje kolika je opasnost da poslodavci ne reagiraju automatski i povećanjem plaća, kaže da je to prilično realno s obzirom na to da su radnici kod nas nezaštićena kategorija, a sindikati se bore za radnike u javnom sektoru, dok one u privatnom sektoru gotovo nitko ne štiti. A sami to, kaže, nisu u stanju, i taj će problem svakako biti izražen.

 

- Ovo će sigurno biti određeni pomak, ali pravi pomak došao bi s reformom javne uprave, jer primjerice jedna Estonija ima 250 zaposlenih u poreznoj upravi, a Hrvatska 200 puta više. To bi značilo i 70 do 80 posto manje troškove nekih djelatnosti, a efikasnost nekoliko puta veću. No, interesne grupe to će kod nas usporiti. Ovako "tržišna Hrvatska" stalno živi pod čizmom "proračunske Hrvatske". A dokle god je to tako - nema razvoja. Pravi pristup bio bi kako olakšati onima koji stvaraju, a ne onima koji troše. Kada nemate neku viziju, onda vučete političke poteze. Sada se državni proračun napunio i razmišlja se kako dijelom zamazati oči javnosti nekakvim pomacima koji jesu dobri, ali su nedovoljni i nisu kombinirani s onim što je suštinski problem Hrvatske, a to su dubinske reforme. Jer se istovremeno u mirovinskom sustavu vraćamo dva koraka natrag, a u zdravstvenom smo otišli tri koraka natrag. Prava se gube, usluge erodiraju, a reforme se ne rade, smatra Srića.Igor Bošnjak

 

 

NHS PROTIV UKIDANJA DOPRINOSA

 

Nezavisni hrvatski sindikati podržali su prije nekoliko dana izmjene u poreznom sustavu koje će onima s najnižim prihodima povećati netoplaću, no protive se mogućnosti ukidanja doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti te zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. "To ukidanje, osim što će smanjiti trošak plaće za poslodavca (bruto II), neće automatski imati nikakav utjecaj na netoplaće. Još nam je svježe u sjećanju kako je završio pokus od prije nekoliko godina, kada je tadašnji ministar financija smanjio stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 13 posto s ciljem smanjenja troška rada, a što je trebalo rezultirati povećanjem zapošljavanja. Mjera se pokazala neuspješnom, o čemu dovoljno govori i činjenica da je nakon manje od dvije godine stopa vraćena na 15 posto, jer su poslodavci sredstva ušteđena smanjenjem stope zadržali za sebe i nisu ih pretočili ni u novo zapošljavanje ni u povećanje plaća radnicima (svaka čast izuzecima, no bilo ih je malo)", istaknuli su iz NHS-a.

 

 

Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar:

 

"TO SU SAMO FINANCIJSKO-NOVČANE ILUZIJE"

 

Naš osnovni problem je što i dalje nemamo politiku za dizanje porezne osnovice, tj. BDP-a. Ovakve pretumbacije s porezima u zadnjih deset godina vidjeli smo već desetak puta i očito nema nekog efekta. No politika to želi, jer smo imali takvo predizborno obećanje vladajućih, bez obzira na to što nema pravog ekonomskog efekta, da mogu reći da su vjerodostojni, smatra Jurčić koji ističe kako u Hrvatskoj nedostaje glavna gospodarska politika, a to je industrijska politika. "Nema sustavnog pristupa povećanju proizvodnje, odnosno izgradnji novih proizvodnji s novim radnim mjestima. To je temeljni problem u Hrvatskoj, a to nitko ne dira. A ovo su sve financijsko-novčane iluzije", ističe Ljubo Jurčić.