Novosti

27. 09. 2006.

HRVATSKA ZNAČAJNO POBOLJŠALA SVOJU GLOBALNU KONKURENTNOST

Na globalnoj ljestvici konkurentnosti Hrvatska skočila 13 mjesta, postavši 51. najkonkurentnije gospodarstvo na svijetu
Zagreb, 27. rujna 2006. - Nacionalno vijeće za konkurentnost kao partner Svjetskog gospodarskog foruma (World Economic Forum) predstavilo je danas rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2006.–2007.“ (The Global Competitivness Report 2006-2007). Izvješće obuhvaća 125 zemalja svijeta, a Hrvatska je uključena peti put za redom.
Prema globalnom indeksu konkurentnosti (Global Competitivness Index) Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu napravila značajan skok sa 64. mjesta na 51. mjesto (s jednakim prosjekom bodova od 4,3 kao i 50. Indonezija), što predstavlja napredak od 13 mjesta. Tim pomakom Hrvatska se posve približila naprednim tranzicijskim zemljama - Slovačkoj na 37., Mađarskoj na 41. i Poljskoj na 48. mjestu, dok su niže rangirani kandidati za ulazak u EU – Rumunjska (68) i Bugarska (72). Susjedne zemlje Makedonija, Srbija i Crna Gora, te Bosna i Hercegovina nalaze se iza 80. mjesta, dok je Slovenija ove godine niže rangirana za 3 mjesta. Najkonkurentnija zemlja svijeta ove godine je Švicarska.

Istodobno, prema indeksu poslovne konkurentnosti (Business Competitiveness Index), koji mjeri konkurentsku sposobnost kompanija, Hrvatska se s prošlogodišnjeg 65. mjesta popela na 56. mjesto od 121 zemlje, zabilježivši napredak od devet mjesta.
Ulazak Hrvatske na prag pedeset najkonkurentnijih gospodarstava svijeta rezultat je poboljšanja u cijelom nizu područja. Od 9 «stupova» konkurentnosti, Hrvatska je najbolje plasirana po kriteriju «Visoko obrazovanje i trening» (44. mjesto), «Inovacije (45.) i «Tehnološka spremnost» (47). Ispod prosjeka smo rangirani u područjima «Makroekonomija» (73.), «Efikasnost tržišta» (68.), «Zdravlje i primarno obrazovanje» (67.) te «Institucije» (66.)
Na detaljnoj usporednoj tablici konkurentskih prednosti i slabosti, među najboljim plasmanima ističu se 21. mjesto po štednji (postotak BDP-a), 31. mjesto po kvaliteti matematičkog i znanstvenog obrazovanja, 30. mjesto po broju telefonskih priključaka po stanovniku, 32. mjesto po iskorištenosti patenata te 37. mjesto po broju osobnih računala po stanovniku. Po najlošijoj poziciji ističu se subvencije za poljoprivredu (110. mjesto), proračunski deficit (103. mjesto) te povezanost stranih ulaganja i transfera tehnologije (106. mjesto).
Rezultati ankete provedene među vodećim gospodarstvenicima upućuju na slabosti kvalitete institucija kao jedne od vodećih ograničenja bržeg razvoja Hrvatske, pa tako među tri najveća problema menadžeri navode neefikasnost javne uprave, korupciju i visoka porezna opterećenja.
Vijeće smatra da je veliki skok ostvaren protekle godine rezultat koncentriranih napora Vlade i drugih relevantnih institucija usmjerenih na reformska područja, primjerice na obrazovanje. Također je vidljivo i poboljšanje kvalitete poslovnog okruženja, što se očituje u većoj dostupnosti poslovnih usluga kroz novo osnovane javne usluge te lakšu dostupnost i brže kolanje vlasničkih dokumenata. Sve to je Vijeće prepoznalo i identificiralo kao ključne čimbenike u dokumentu „55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske“ objavljenom 2003. godine.
«Provođenje reformi u okviru pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji ima pozitivnog odraza na područja obrazovanja, funkcioniranja pravne države, kvalitetu poslovnog okruženja i ulaganja u infrastrukturu, što je vidljivo i u ovogodišnjim iznimno pozitivnim rezultatima Izvješća o globalnoj konkurentnosti. Izražavamo svoje zadovoljstvo što je napredak postignut upravo u područjima za koja je Vijeće definiralo kao ključna za daljnji razvoj konkurentskih prednosti Hrvatske», istaknuo je na predstavljanju rezultata Darko Marinac, predsjednik Nacionalnoga vijeća za konkurentnost.
Nacionalno vijeće za konkurentnost izradit će iscrpniju analizu ovogodišnjih rezultata «Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2006.-2007.» i koristiti ih za svoje buduće stručne osvrte.