Hrvatski sindikalisti i ekonomisti predlažu rješenje za ogroman porast cijena hrane i goriva: ‘Kad država hoće, onda i može reagirati. Slična priča bila je i 2012. godine...‘; Evo o čemu se radi

– Koliko je Vladi uistinu stalo do socijalnog dijaloga, najbolje pokazuje činjenica da smo zahtjev za sazivanjem sjednice GSV-a poslali još 16. rujna, da bismo termin dobili tek sada – kaže nam Krešimir Sever, prvi čovjek Nezavisnih hrvatskih sindikata.

U međuvremenu, cijene su podivljale, prvo goriva, a potom i hrane. U utorak smo svjedočili novom poskupljenju i dizela i benzina. Vozači koji, kao u onom vicu, uvijek toče sto kuna, jedva da mogu koji kilometar prijeći.

– Ministar Zdravko Marić kaže kako je on svjestan poskupljenja jer i sam ide po trgovinama, i ja mu vjerujem, ali zato sit gladnome ne vjeruje, jer on sebi i dalje sve može priuštiti, dok mu je većina stanovništva došla na rub siromaštva ili je taj rub već prešla – govori Sever.

Koga će sve od svojih ministara premijer Andrej Plenković poslati na današnji sastanak, u trenutku pisanja ovog teksta nije bilo poznato, no očekuje se da će se na njemu, uz Zdravka Marića, pojaviti i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, onaj koji je nekidan izjavio da je Hrvatska fenomenalno mjesto za život, te ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, koji je u ponedjeljak kazao kako smanjenje trošarina na gorivo nije opcija.

– Teško je imati ikakva očekivanja od sastanka s takvim sugovornicima, a pogotovo velika, no dat ćemo im do znanja kako je krajnji trenutak da se nešto poduzme – najavljuje Sever, dodajući kako bi, koliko čuje, sjednici GSV-a mogao nazočiti i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Tri sindikalne središnjice iznijet će zajednički prijedlog da se prije svega smanje državne trošarine, koje čine 60 posto ukupne cijene u litri goriva.

– Kad država hoće, onda i može reagirati. Slična priča bila je i 2012. godine. Cijene nafte bile su na razinama kao sadašnjim, a Vlada je smanjila trošarine i tako pomogla ne samo građanima, nego i gospodarstvu. Dakle, nije pitanje može li Vlada nešto poduzeti, nego hoće li – tvrdi Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Svjestan je, kaže, da je Vlada imala velike troškove kako bi ublažila posljedice pandemije, ali imale su ga, dodaje, i druge zemlje pa Hrvatska i dalje plaća najskuplje gorivo u Europskoj uniji kad se u obzir uzmu prosječne plaće.

– Vlada prije svega mora zadovoljiti socijalnu komponentu, zato valjda i postoji, a to znači da mora naći način kako zaustaviti udar na standard građana jer ne zaboravimo da su enormno poskupjele i neke druge robe, recimo građevinski materijal – zaključuje Novosel.

I smije se. Gorko. Jer, prije samo godinu dana cijene goriva bile su na povijesno niskim razinama, a građani, naravno, to nisu osjetili. Nikome nije padalo na pamet spuštati cijene.

Krešimir Sever citira uzrečicu svoje majke:

– Ona je uvijek govorila da odgovoran roditelj počinje spravljati ručak prije nego djeca počnu plakati da su gladna.

A gladnih je, veli, more. Zemlja smo siromašnih. I rijetkih bogatih. Bez srednjega sloja. Nestao je u bespućima hrvatske kapitalističke zbiljnosti.

Danas se bez odricanja ne može živjeti od prosječnih plaća i mirovina. Podaci pokazuju kako prosječnom građaninu svaki mjesec nedostaje jedna četvrtina od redovitih primanja kako bi mogao krpati kraj s krajem. I to bez izvanrednih troškova, poput sahrana, svadbi, krštenja ili većih kućnih popravaka – iznosi Sever.

Ima kod njega još podataka. Recimo da oko 750.000 građana Hrvatske ima plaću koja ne prelazi 6000 kuna. A u to nisu uračunati krediti koje od tih plaća valja vraćati.

– Naš prijedlog na sastanku GSV-a bit će hitno smanjenje trošarina na gorivo te smanjenje PDV-a na hranu – otkriva Sever.

Nije to, napominje, javna demagogija, nego realna mogućnost jedinog spasa za građane. Poglavito jer se divljanju cijena ne vidi kraja.

– Kad vam kažu da država ne može, lažu. Ako već zbog slobodnog tržišta ne može zaustaviti rast cijena, onda može, na primjer, nagraditi trgovca ili proizvođača koji ne diže cijene, dok onoga koji to radi može kazniti. Kako? Može mu stalno slati inspekcije na vrata, eto kako – predlaže Sever.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata upozorava i na pandemijski paradoks o kojemu se malo u javnosti govori.

– Mnoge tvrtke su od Vlade dobile znatne potpore, i neka su, bez njih bi neke teško preživjele, ali mnoge od njih su na koncu prošle godine iskazale veću dobit nego pretpandemijske 2019. godine, a sve su to građani platili – kaže Sever.

Ekonomist Velimir Šonje dijelom se slaže sa sindikalistima. Prijedlog o smanjenju PDV-a odbacuje kao teško ostvariv, dok je onaj o trošarinama čak i konkretizirao.

– Realno, Vlada ima samo jedan mehanizam pomoći građanima u ovoj situaciji, a to je smanjenje trošarina. Najbolje bi bilo uvesti "plutajuće" trošarine, odnosno trošarine koje bi bile vezane uz cijenu goriva. Kad cijena goriva raste, one bi automatski padale, a kad cijena pada, one bi rasle – objašnjava Šonje.

Zvuči jednostavno. Ionako cijene goriva određuje svjetsko tržište.

– Tako bismo pod kontrolom barem dijelom mogli imati i cijene hrane, koje također ovise o cijenama naftnih derivata – dodaje Šonje.

Njegova ideja dobro zvuči i Borisu Lalovcu, nekadašnjemu ministru financija.

– S obzirom da smo trenutačno suočeni s uvezenom inflacijom, ruke su nam poprilično vezane. S PDV-om na hranu je već bilo sličnih pokušaja pa se ništa nije dogodilo, cijene nisu pale. Ali, ovo s "plutajućom" trošarinom čini mi se kao neloše rješenje – potvrđuje Lalovac.

Na ideju kažnjavanja tvrtki koje dižu cijene hrane, samo je odmahnuo rukom, nije vrijedna spomena. A na spomen djelovanja ministra Zdravka Marića odmah se uozbiljio, ni riječi kritike kolegi iz suprotnog političkog tabora nije uputio. Dapače.

– Čini mi se da ministar razmatra sve opcije i da situaciju drži pod kontrolom. Svega je on svjestan te sam uvjeren da će reagirati kad za to dođe vrijeme – smatra SDP-ovac.

Lalovac upozorava kako ni manje trošarine ništa ne moraju značiti jer nitko ne može jamčiti da dobavljači goriva takvu situaciju ne bi iskoristili da podignu vlastite marže.

– Nije to tako jednostavno kako se nekima čini – poručuje Lalovac.

Pitali smo ga i što kaže na šutnju oporbe, zapravo na činjenicu da oporbe uopće nema, što vladajućima uvelike olakšava nošenje s inflacijskom krizom, na što nam je kratko rekao da to ne bi komentirao.

Dobra je vijest, ako dobrih vijesti za građane koji čekaju akciju da bi kupili litru ulja uopće ima, što svi naši sugovornici uvjeravaju kako najavljeno uvođenje eura neće donijeti i novi rast cijena, odnosno kako ovo sadašnje poskupljenje nikakve veze nema s mogućim hvatanjem pozicija pred skoro gašenje kune. Takva su, tvrde svi, bila i svjetska iskustva.

Loša je vijest što euro neće biti moguće uvesti dokle god cijene divljaju, a inflacija izmiče kontroli. I što se cijene u trgovinama, čak i kad cijena goriva padne, nikad više neće vratiti na staro.