HZMO: Mi nismo neman koja ždere vaše imovine
Radnici Zavoda revoltirani
www.liderpress.hr
Na konferenciji za medije u petak predstavnici sindikata Mirovinskog osiguranja oštro su reagirali na nedavne novinske natpise u kojima se prozivaju radnici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kao i sama ustanova, riječima: 'neman koja ždere vaše imovine'. Revoltirani iznijetim činjenicama u medijima, sindikati su progovorili o trenutačnoj situaciji u HZMO-u i pritiscima koji se vrše na zaposlene.
U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u područnoj službi u Zagrebu, ispred Radničkog sindikata Višnja Stanišić osudila je nedavne novinske natpise u Jutarnjem listu i Globusu koji o zaposlenicima HZMO govore kao kriminalcima koji 'upadaju u kompjutere i povećavaju mirovine svojim prijateljima i rodbini, masovno primaju mito za lažno umirovljenje' te istaknula kako i u Zavodu, kao i drugim institucijama, postoje pojedinci koji se bave nezakonitim radnjama i kao takvi moraju se procesuirati u skladu sa zakonom.
– Izjava da su zbog pojedinačnih kriminalnih radnji svi zaposlenici HZMO kriminalci, uvredljiva je za svakoga koji svoj posao obavlja svjesno i korektno, a takvih je u Zavodu većina – ogorčeno je izjavila Stanišić te dodala kako u objavljenim novinskim natpisima nema niti jedne riječi pohvale zaposlenicima, odnosno pozitivnih komentara pojedincima koji svoj posao obavljaju korektno.
Iz Sindikata navode kako za spornu 'palaču' od 13 tisuća četvornih metara (središnjicu Zavoda u Mihanovićevoj 3) u tekstovima nigdje ne stoji kako i nju koriste druge institucije (HZZO i Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju dr. Drago Čop). Stanišić poziva sve novinare da posjete kolege koji rade u odjelu za informiranje, a koji rade u spomenutoj palači, kao i područne službe u Zadru, Rijeci, Virovitici i Splitu, da provjere njihove radne uvjete.
– Jedini točan podatak je broj zaposlenih od 3193. Ono što nije izneseno je da je prosječna neto plaća radnika 5.572 kuna, u kojoj su i plaće položajnih radnih mjesta. O složenosti posla govori činjenica kako radnici Zavoda provode 33 Opća i posebna zakona o mirovinama, kako je samo Zakon o mirovinskom osiguranju imao 15 izmjena, a Zakon o pravima hrvatskih branitelja 8 izmjena, da se provodi primjena 26 međunarodnih ugovora te razne odluke dnevne politike koje Zavod mora doslovno preko noći provesti. A osim navedenog, radnici moraju znati i Zakon o općem upravnom postupku, porezni, obiteljski i ovršni zakon, te provedbene upute za svaki od navedenih zakona – kaže Stanišić.
Usluge Zavoda koristi oko 1,4 milijuna aktivnih osiguranika, a sve potvrde koje Zavod izdaje su besplatne, za razliku od nekih državnih institucija koje iste naplaćuju. Priznaje kako u ovom trenutku možda u Zavodu postoji višak radnika, ali isključivo na radnim mjestima savjetodavne prirode koju je kreirala dnevna politika.
Opravdava i troškove zaštitarske službe za koje se izdvaja oko četiri milijuna godišnje, zbog nekoliko pokušaja ubojstava radnika i svakodnevnih prijetnji. Berislav Škufca, tajnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u HZMO, izjavio je kako su zaposlenici stavljeni pred zid, da ih se linčuje i pita se hoće li se itko smatrati odgovornim ako dođe do krvoprolića zbog medijskih natpisa, te dodaje kako u svojem 38-godišnjem stažu u Zavodu nije doživio da se radnici Zavoda tako tretiraju.
Potpredsjednik Radničkog sindikata HZMO, Petar Jeknić, također je u kratko prokomentirao 'sporne' natpise i kazao kako se radnici svakodnevno bore za čuvanje digniteta institucije i njih samih, te kako rade u teškim uvjetima, a za svoj rad su potplaćeni. Sindikate je podržao i Krešimir Sever, predsjednik NHS, koji je najavio sastanak s ministrom Mrsićem o trenutnom stanju i uvjetima rada HZMO.
– Bijes javnosti, zbog čega nisu nešto dobili, često se izravno okomi na ljude koji rade na šalterima, jer su oni jedino dostupni. Nisu dostupni pojedinci koji kreiraju zakone i politička elita, već ljudi na šalterima koji rade u prilično neadekvatnim i teškim uvjetima. Prema temeljnom kolektivnom ugovoru predstavnici zaposlenih u Zavodu imaju pravo na jedno mjesto u Upravnom vijeću, ali za to se nisu uspjeli izboriti i uskraćeni su za to pravo – podsjetio je Sever.
Svi govornici složili su se kako je najveći problem mirovinskog osiguranja čitava šuma zakona, odnosno nepostojanje jednog zakona koji će regulirati mirovinsku problematiku. Pojednostavljenost mirovinskog sustava zajednički je cilj sindikata, radnika i nove vlade, koji će povećati razinu kvalitete i brzinu usluga te biti prihvatljiv svim hrvatskim građanima. Iz sindikata ističu kako je, za razliku od prijašnjih nekoliko mjeseci, samo 40 dana potrebno od predavanja zahtjeva za mirovinu do isplate, naravno ako su svi papiri uredni. Što će se dogoditi s najavljenom novom mirovinskom reformom i kako će biti regulirana mirovinska politika, ostaje za vidjeti. (Marina Kilić)
