Novosti

19. 07. 2006.

I SINDIKATI I POSLODAVCI NEZADOVOLJNI PRIJEDLOGOM ZAKONA O PRIVATIZACIJI

Darko Tipurić, dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

Tipurić: Hrvatska još nije spremna za radničko dioničarstvo
Sindikati će početkom kolovoza ponovno doći pred Sanadera i odlučiti hoće li uopće biti novog zakona
POSLOVNI DNEVNIK - Otvaranje rasprave o novom zakonu o privatizaciji u Hrvatskom saboru postaje sve neizvijesnije. Još i prije nego je materijal došao na dnevni red Vlade upitno je hoće li on postati Vladin prijedlog.
Materijal koji je izradila skupina ekonomista na čelu s Darkom Tipurićem, od jeseni dekanom Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i jednim od hrvatskih stručnjaka koji je najviše upućen u tematiku radničkog dioničarstva, izazvao je izuzetno negativne reakcije sindikalnih središnjica.

Mediji su izvijestili kako su sindikalne središnjice Vladin prijedlog odbile, no pojedini sudionici dan nakon sastanka ublažavaju takve informacije tvrdeći kako to nije službeni stav, te kako su sindikati još otvoreni za pregovore s Vladom, odnosno s premijerom Ivom Sanaderom, s kojim će se sindikalne središnjice susresti prvih dana kolovoza. Sindikalci, pak, ne skrivaju kako računaju na poznatu Sanaderovu popustljivost, odnosno prihvaćanje njihovih argumenata koji u sadašnjem zakonskom materijalu, tvrde, nisu prihvaćeni. Prije svega, spornim drže temeljni kapital koji bi bio zastupljen u programima radničkog dioničarstva, a koji je po Vladinu prijedlogu ograničen do 25 posto, dok sindikati traže i mogućnost preuzimanja većinskog dioničkog paketa. Nadalje, sindikati su nezadovoljni što nije predviđena opcija dugogodišnje otplate dionica, kakva je bila na početku privatizacije devedesetih godina, pa traže da se u zakon unese rok od primjerice 20 godina. I popusti, osim onih koji su predviđeni, a vezani su uz godine staža u poduzeću koje se privatizira po tom modelu, traže i dodatne popuste, kao i mogućnost direktnog ugovaranja uvjeta za ESOP s Hrvatskim fondom za privatizaciju. Spornom drže i diskrecijsko pravo koje prijedlog zakona daje HFP-u da ne odobri provođenje modela radničkog dioničarstva u nekom od poduzeća iz portfelja. Korekcije bi, po stajalištima pojedinih sindikalaca, trebale obuhvatiti i odredbe kojima se definira imovinu kojom se osigurava kredit za kupnju dionica tvrtke.
Autori zakonskog prijedloga prilično su zatečeni reakcijama i stavovima radničkih predstavnika. Čak toliko da neki spominju i odustajanje, odnosno povlačenje prijedloga iz daljnje procedure. Sam Tipurić nije sklon tolikom dramatiziranju, pogotovu prije nego što sindikati zauzmu i konačno stajalište o prijedlogu. Ipak, iz njegovih riječi jasno je da ga sindikalno negodovanje razočaralo.
"Ako sindikati i poslodavci ne budu imali zajedničko gledište i ne podupiru taj model, onda nije pametno ići u to i ne treba forsirati zakon jer onda očito još Hrvatska nije spremna za radničko dioničarstvo", kaže Tipurić konstatirajući kako bi zbog razvoja ekonomske demokracije šteta bilo ne uvesti ga u Hrvatsku. Napominje i kako je u prijedlog ugrađena najbolja svjetska praksa radničkog dioničarstva, te iskustva europskih zemalja. Tako gledajući moglo bi se zaključiti da sindikati zapravo nisu razumjeli što je ESOP. Iz sindikalnih redova, međutim, Vladi zamjeraju i što se u zakonski prijedlog unijelo samo jedan od niza mogućih modela radničkog dioničarstva. Odbacuju kao argument da se išlo samo na ESOP kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje radnika zbog zakonske obveze objavljivanja javne ponude. To se, kažu, jednostavno moglo izbjeći da postoji dobra politička volja. Inzistiranje sindikata na modelu radničkog dioničarstva koje će radnicima dati mogućnost potpunog preuzimanja tvrtki nije simpatično ni poslodavačkoj strani. Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač kaže kako ni u kom slučaju ne bi bila dobrodošla nova "eksperimentiranja s nekim specifilčnostima" aludirajući na socijalističko samoupravljanje. Upozorava i na pomalo iskrivljeno poimanje vlasništva u tom kontekstu.
"Vlasništvo podrazumijeva i obvezu, a ne samo konzumiranje prava iz te pozicije", kaže Popijač naglašavajući kako radnici kroz taj model dioničarstva ne ulaze u svijet upravljanja, nego u svijet poduzetništva sa svim njegovim rizicima, kojih moraju biti svjesni. Što se tiče samog zakonskog prijedloga, Popijač ga, međutim, nije mogao komentirati. HUP ga, naime, do jučer nije dobio, a kako kaže Popijač, njegovi predstavnici zapravo nisu sudjelovali ni u jednoj fazi njegove izrade. Sindikalne će središnjice u idućih desetak dana, kako najavljuju iz njihovih redova, ponovno sjesti za stol i usuglasiti stajališta i sve primjedbe na spomenuti zakon staviti na papir s kojim će doći u kolovozu pred Sanadera, a na kojemu će tada biti odluka hoće li uopće biti novog zakona o privatizaciji ili ne.