Novosti

30. 05. 2018.

ISELILI SE ZBOG RADA Stigli novi podaci! Evo koliko hrvatskih radnika živi izvan Hrvatske

Hrvati na trećem mjestu u EU po udjelu radnika koji žive izvan zemlje, oni sa srednjom i osnovnom školom mobilniji od građana s fakultetima.

AUTOR Ljubica Gatarić

(VEČERNJI LIST) Rumunjski radnici koji žive izvan matične države čine petinu svojih sunarodnjaka, dok su Hrvati na toj ljestvici lani bili na trećem mjestu, iza Litve, s udjelom od 14 posto.

 

U deset godina udio hrvatskih radnika u dobi od 20 do 64 koji žive u nekoj članici EU povećao se s 12,2 na 14 postomatične populacije. Najmanje se sele Nijemci, samo 1 posto, zatim Britanci. 1,1%. te Šveđani i Francuzi – 1,3 posto. Hrvatska je u deset godina povećala udio radnih migranata s 12,2 na 14 posto za 1,8 postotnih poena, dok se udio Rumunja izvan matične države više nego udvostručio. Obrazovaniji su u pravilu i mobilniji, pa tako na razini EU trećina preseljenih ima fakultet, dok je udio fakultetski obrazovanih u ukupnoj populaciji 30 posto.

 

Diplomu imaju dvije trećine preseljenih Francuza ili 55 posto migranata iz Njemačke. Hrvatska s udjelom fakultetski obrazovanih u populaciji od 22 posto odskače u lošem smjeru, a manje obrazovanih od nas imaju samo Rumunjska, Malta i Italija. Udio fakultetski obrazovanih među hrvatskim migrantima niži je od prosjeka EU i iznosi 17 posto, tako da većinu hrvatskih radnih migranata predstavljaju ljudi s osnovnom i srednjom školom. Slično je i u Bugarskoj, Portugalu i baltičkim zemljama.

 

Sloboda kretanja radnika temeljno je načelo Ugovora o funkcioniranju Europske unije po kojemu građani EU imaju pravo tražiti posao u drugoj zemlji članici i uživati jednako postupanje u pristupu zapošljavanju i radnim uvjetima. Stope zaposlenosti mobilnih građana u pravilu su veće od stopa zaposlenosti njihovih sunarodnjaka koji su ostali kod kuće. Zaposleno je tako 80 posto preseljenih Hrvata u radnoj dobi, za razliku od 63 posto zaposlenih kod kuće.