Novosti

30. 04. 2019.

Istražili smo: Koje zemlje EU-a šalju ljude u mirovinu sa 67 godina?

ANALIZA TPORTALA

Autor: Zoran Korda

U subotu je počelo prikupljanje potpisa za referendum protiv zakona o odlasku u starosnu mirovinu sa 67 godina i oštrijeg kažnjavanja prijevremenog umirovljenja. I dok se između Vlade i sindikata lome koplja o opravdanosti restriktivnih rješenja, provjerili smo kako su druge europske zemlje regulirale granicu životne dobi za umirovljenje

(Tportal.hr) U posljednjih desetak godina većina europskih zemalja pokrenula je mirovinske reforme koje uključuju različite mjere za poboljšanje održivosti mirovinskih sustava. U okviru reformskih poteza predviđeno je produljenje radnog vijeka u idućih dvadesetak godina.

 

Kada je riječ o Hrvatskoj, i raniji zakon je predviđao produljenje radnog vijeka na 67 godina, ali od 2038. godine. Novim rješenjem, koje je na snazi od početka ove godine, granica je pomaknuta na 2033. godinu, što znači duži radni vijek za sve one rođene 1966. godine i kasnije ako prije 67. godine ne napune 41 godinu radnog staža.

 

Kada brani produljenje radnog vijeka, ministar Pavić često se poziva na praksu drugih europskih zemalja. Međutim, zadnjeizvješće Europske unije o primjerenosti mirovinaiz 2018. godine pokazuje da je Hrvatska jedina tranzicijska zemlja koja je granicu životne dobi za starosnu mirovinu podigla na 67 godina.

 

Većina novih članica EU-a drži se granice od 65 godina, pri čemu neke tu granicu tek trebaju doseći nakon 2033., kada u Hrvatskoj već nastupe novi uvjeti. Primjerice, u Bugarskoj i Češkoj tek 2037. stupa na snagu produljenje radnog vijeka na 65 godina.

 

Podizanje dobi na 67 i više godina propisale su stare članice EU-a, u kojima su životni vijek duži i uvjeti rada znatno povoljniji. Pritom zakonodavci u pravilu nisu postavili fiksnu granicu, kao što je to učinila hrvatska Vlada, već su eventualnu promjenu uvjeta umirovljenja vezali uz stanje na tržištu rada, kretanje očekivanog životnog vijeka i druge promjenljive parametre.

Izvor: Europska komisija / Autor: Neven Bučević/tportal.hrIzvor: Europska komisija / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Primjerice, Finska od 2027. predviđa pomicanje granice za starosnu mirovinu na 70 godina, ali će konačno rješenje ovisiti o kretanju životnog vijeka, prosječnoj dobi izlaska s tržišta rada i dostupnoj razini mirovina. Zemlje koje su uvele fleksibilne uvjete svjesne su problema koji postoje na tržištu rada, a koji čine ozbiljnu prepreku za produljenje radnog vijeka. Glavni problem je to što tržište rada u pravilu ne funkcionira dobro za radnike starije od 55 godina.

 

Zasad se radni vijek produljuje uglavnom radom kod istog poslodavca. Međutim, ako radnici stariji od 55 godina koji ostanu bez posla vrlo teško pronalaze novi, izgledi za produljenje radnog vijeka ponovnim zapošljavanjem iznimno su mali.

S druge strane, hrvatska Vlada u kreiranju mirovinske reforme pošla je od pretpostavke da će stanje na tržištu rada biti idealno te da će se životni vijek Hrvata približavati prosjeku Europske unije. Međutim, postojeći trendovi teško mogu opravdati optimizam Vlade. Što se tiče očekivanog životnog vijeka, Hrvatska zaostaje za prosjekom Europske unije za tri godine, a niži očekivani životni vijek muškaraca imaju samo baltičke zemlje (Estonija, Litva, Latvija) i Bugarska.

 

Prema posljednjim podacima DZS-a, očekivano trajanje života za muškarce u Hrvatskoj iznosi 74,9 godina, a za žene 80,9 godina. Pritom treba voditi računa o tome da se navedeni statistički podaci odnose na generaciju rođenu 2017. godine, onu koja će u starosnu mirovinu ići daleke 2084. godine.

 

Kada je riječ o radnoj aktivnosti u starijoj dobi, stanje je daleko od idealnog. Naime, zastupljenost radnika u dobnoj skupini 55 plus izrazito je mala. Prema podacima Eurostata, stopa zaposlenosti u toj kategoriji tek je 40,3 posto, što znači da su od pet radno sposobnih osoba zaposlene samo dvije.