Novosti

17. 09. 2019.

Izaslani radnici izašli iz sjene i ušli u evidentiranu zaposlenost

Gabrijela Galić

(FAKTOGRAF) Boj izaslanih radnika, odnosno radnika koji su osigurani u Hrvatskoj, ali ih je poslodavac uputio u neku drugu članicu Europske unije (EU) na rad, porastao je 35,1 posto od siječnja 2016. godine do srpnja ove godine. Poslodavci su u srpnju ove godine, prema podacima koje nam je dostavio Državni zavod za statistiku (DZS), na rad izvan zemlje uputili 10.838 radnika, za razliku od 8.022 u siječnju 2016. godine.

 

Podaci o izaslanim radnicima poznati su nakon što je DZS prošli tjedan objavio revidirane podatke o broju zaposlenih od siječnja 2016. godine do srpnja ove. U administrativno praćenje zaposlenosti tako su uključeni kako izaslani radnici tako i mladi do 30 godina života koji se zapošljavaju prvi put te su poslodavci na pet godina oslobođeni plaćanja doprinosa na njihove plaće. Ta je fiskana olakšica uvedena 2015. godine, a prema podacima s kraja srpnja zaposlila je preko 121,8 tisuća mladih.

 

I izaslani radnici, kao i mladi za koje poslodavci koriste olakšicu, do sada se nisu vodili u administrativnoj evidenciji zaposlenih, ali njih je kao osiguranike vodio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Uključivanjem te dvije kategorije radnika u evidentiranu zaposlenost smanjen je jaz između podataka o broju osiguranika i podataka o broju zaposlenih. Razlike će, međutim, i dalje postojati jer, primjerice, u statistiku osiguranika ulaze osobe s produženim osiguranjem, mladi na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, ali oni ne ulaze u statistiku zaposlenih.

 

 

Izaslani radnici postojali i prije 2016., ali u mjesečnoj anketi podaci se nisu prikupljali

 

Domaći poslodavci radnike su upućivali u druge zemlje EU i prije 2016. godine, pa je pitanje zbog čega se podaci o zaposlenosti nisu revidirali u dužem periodu. U DZS-u navode kako nije moguće za razdoblja prije 2016. godine prikupiti podatke o broju izaslanih radnika jer su se do 2016. kada je uveden JOPPD obrazac (izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima) podaci o zaposlenima prikupljali izravno mjesečno od poduzeća pomoću istraživanja RAD1.

 

„JOPPD obrazac omogućuje prikupljanje i obradu podataka za protekla razdoblja točnije. Osim toga, ulaskom Hrvatske u EU 2013. godine otvorilo se tržište rada i sve su se više počeli pojavljivati različiti oblici zapošljavanja kao što su i izaslani radnici, a koji evidentiraju trend rasta. Iz tih razloga DZS se morao prilagoditi novim trendovima tržišta rada i unatoč ranijoj metodologiji, koja ih je isključivala, naknadno ih uključiti jer je za očekivati da će broj izaslanih radnika s vremenom sve više rasti“, odgovorili su iz DZS-a na naš upit.

 

I dok su izaslani radnici za domaću statistiku do 2016. godine bili nepoznanica, podaci o njima mogu se naći u dokumentima Europske komisije. Tako se u izvješću o izaslanim radnicima iz 2016. godine, na osnovu potvrde A1 za izaslane radnike (strana 19 dokumenta Posting of workers – Report on A1 portable documents issued in 2016), prikazuju podaci o kretanju radnika koji su izaslani iz Hrvatske od 2012. godine do 2016. godine. Ti podaci kazuju kako je u 2013. godini Hrvatska izvan zemlje upućivala 10.227 radnika, 2014. godine 27.556, da bi u 2015. taj broj skočio na 38.998, a u 2016. godini 42.602 radnika.

 

Prema podacima DZS-a u siječnju 2016. godine iz Hrvatske je izvan zemlje na rad bilo upućeno 8.022 radnika, što je u odnosu na podatke Komisije ogromna razlika. Ona najvjerojatnije proizlazi iz činjenice da je, što Komisija u svom dokumentu objašnjava, obrazac A1 jedini usporedivi izvor informacija o izaslanim radnicima na razini EU, ali se može koristiti samo kao procjena jer se jednom radniku, primjerice, tijekom godine može izdati više A1 obrazaca, a moguće je i njihovo retroaktivno izdavanje. Radnik može tijekom godine biti upućen dva, tri ili više puta na rad izvan zemlje pa će na jednog radnika biti izdana dva, tri ili više A1 obrazaca.

 

 

Rast administrativne zaposlenosti za domaće potrebe

 

Uključivanjem izaslanih radnika i mladih za koje poslodavci ne plaćaju doprinose povećan je ukupan broj zaposlenih, povećano je aktivno stanovništvo te je smanjena stopa registrirane nezaposlenosti što je DZS objasnio u prezentaciji. Te promjene, međutim, neće utjecati na poziciju DZS u odnosu na Eurostat, Europski statistički ured. Aktualne promjene u prikupljanju podataka o zaposlenosti administrativne su prirode i koriste se za nacionalne potrebe, dok se u prikupljanju podataka za Eurostat koriste međunarodno usporedivi podaci. U slučaju zaposlenosti to je Anketa o radnoj snazi.

 

Izaslani radnici tek su sada ušli u statistiku zaposlenih u Hrvatskoj, a za pretpostaviti je da nisu bili evidentirani ni u zemljama u kojima su radili.

 

„Kako se ovdje radi o administrativnim podacima koji su uobičajeno vezani za nacionalna zakonodavstva, koja se razlikuju od zemlje do zemlje, teško je jednoznačno odrediti na koji način ostale zemlje vode svoje administrativne podatke. Za pretpostaviti je da ti radnici zapravo nigdje nisu bili evidentirani“, navode iz DZS-a. Oni su revizijom podataka o zaposlenima izostavili strane radnike koji su upućeni na rad u Hrvatsku „kako bi se izbjeglo dupliciranje jer te fizičke osobe nisu hrvatski, već inozemni radnici pa je za pretpostaviti da ih inozemni poslodavac evidentira“.