Novosti

07. 07. 2006.

Jedinični trošak rada u Hrvatskoj najviši u regiji

Ukupni trošak rada u Hrvatskoj viši je nego u zemljama s kojima se možemo uspoređivati prema razini produktivnosti, kao što su Mađarska i Poljska - piše u srpanjskom broju mjesečnika Banka
Teret poreza i doprinosa u Hrvatskoj, koji je u posljednje tri godine oscilirao oko 39 %, ne izgleda posebno loše u usporedbi s razvijenim članicama EU. Ta je razina poreznog klina u 2005. godini bila za gotovo 3 postotna boda niža od prosjeka EU-15, a ako zemljama-članicama EU-15 dodamo četiri napredne tranzicijske zemlje-članice OECD-a, razlika se i nešto povećava, piše u srpanjskom broju mjesečnika Banka.

Relativno nizak udio poreza i doprinosa u trošku rada u Hrvatskoj, prema europskim i drugim tranzicijskim zemljama, posljedica je višegodišnje politike smanjivanja prosječnog opterećenja rada s visoke razine, koja je sredinom 1990-ih bila 48 %, praćene sve većim oslanjanjem na indirektne poreze.
Već 2000. godine nijedna od promatranih zemalja nije imala manji udjel izravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima.
No, prosječan porezni klin u Hrvatskoj viši je nego u većini zemalja-članica OECD-a kao i EU-a, poput Grčke i Portugala koje su pogodne za usporedbu s Hrvatskom, upozorava nova Banka. Ukupni trošak rada u Hrvatskoj viši je nego u zemljama s kojima se možemo uspoređivati prema razini produktivnosti, kao što su Mađarska i Poljska, tako da je jedinični trošak rada u Hrvatskoj još uvijek najviši među zemljama srednje i istočne Europe. Dobro ciljanim smanjivanjem izravnih poreza i doprinosa taj bi se konkurentski nedostatak mogao djelomično ublažiti, a time se ujedno može potaknuti oporavak zaposlenosti.
Budući da prosječni radnik u Hrvatskoj plati gotovo pet puta više doprinosa nego poreza (koje plaća po najnižoj stopi), čak i skromno smanjenje doprinosa nosi veće potencijalne uštede od značajnog smanjenja poreznih stopa, zaključuju analitičari Banke. (Bankamagazin)