Novosti

09. 02. 2015.

Kašnjenje plaće duže od 30 dana – automatski stečaj

Kako netko može ne isplaćivati plaću i egzistirati na tržištu? * Foto: V. KARUZA

NOVI ZAKON: VLADA ODLUČNA STATI NA KRAJ NEISPLATI PLAĆA PA UVODI STEČAJ PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

Time bi se problem počeo rješavati u ranoj fazi dok se vjerovnici još od čega imaju naplatiti i ne bi se više dopuštale situacije da netko dolazi na posao mjesecima, pa i godinu dana, a da za svoj rad nije plaćen

Gabrijela GALIĆ

(NOVI LIST) ZAGREB » Neisplaćena plaća ubuduće će biti razlog za pokretanje stečaja po službenoj dužnosti. Kako neslužbeno doznajemo, pokretanje stečaja po službenoj dužnosti bit će ugrađeno u novi stečajni zakon.

 

Prijedlog tog zakona, kojim se regulira pitanje pokretanja predstečajne nagodbe kao i stečaja, prošao je prvo saborsko čitanje, a do drugog čitanja zakon će se još doraditi. Upravo je pokretanje stečaja po službenoj dužnosti zbog neisplate plaća jedna od novina koja bi trebala biti snažan alat u ranom rješavanju problema u poduzećima, kao i iskorjenjivanju prakse neisplate plaća.

 

Bez suglasnosti

 

Kako doznajemo, Porezna uprava će po službenoj dužnosti pokretati stečaj ako poslodavac više od 30 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru, odnosno prema drugom aktu koji uređuje obaveze poslodavaca prema radniku. Preduvjet za preuzimanje tog posla je potpuno elektronsko »povezivanje« JOPPD obrasca – izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima – sa sustavom Porezne uprave.

Kašnjenje s isplatom plaće duže od 30 dana jedan je od razloga za pokretanje predstečajne nagodbe ili stečaja koji se novim Zakonom o stečaju opet vraća na scenu. No, i u slučaju predstečajne nagodbe kao i stečaja potrebna je suglasnost dužnika, dok se u slučaju pokretanja stečaja po službenoj dužnosti zbog neisplate plaća dužnika, odnosno poslodavca, neće tražiti suglasnost.

Prema zadnjim podacima Porezne uprave nešto više od 9,3 tisuće poslodavaca koji zapošljavaju više od 37 tisuća radnika nisu isplatili plaću tri mjeseca uzastopce ili tri mjeseca unutar polugodišnjeg razdoblja. Taj podatak ne daje cjelovitu sliku stanja između ostalog i jer ne obuhvaća neisplaćene plaće prije početka prošle godine kada je uveden novi način izvještavanja Porezne uprave putem JOPPD obrazca, a osim toga svi poslodavci ne dostavljaju to izvješće.

 

Objava liste

 

No, i krnji podaci o neisplatama plaće dovoljno govore o tom problemu koji godinama izaziva čuđenje kako u međunarodnim sindikalnim krugovima tako i u poslovnom svijetu. Sređena društva s pravom ne razumiju kako netko može ne isplaćivati plaću i egzistirati na tržištu. U Hrvatskoj je to moguće, ali vjerojatno ne još zadugo.

Ma koliko se objava liste poslodavaca koji ne isplaćuju plaće činila populističkom mjerom, činjenica je da je ona dio poslodavaca ustrašila. Sama najava pokretanja stečaja po službenoj dužnosti mogla bi biti dodatan alat u uvođenju financijske discipline. Time bi se problem poduzeća počeo rješavati u ranoj fazi dok se vjerovnici još od čega imaju naplatiti i ne bi se više dopuštale situacije da netko dolazi na posao mjesecima, pa i godinu dana, a da za svoj rad nije plaćen.

 

Iracionalni strah

 

U godinama iza nas radnici su nerado posezali za stečajem poslodavca, kao i što nerado posežu za ovrhom plaće kada im nije isplaćena, u iracionalnom strahu od gubitka radnog mjesta. A kada bi već došlo do otvaranja stečajnog postupka iz devastirane firme sva svoja zaostala potraživaja ne bi mogli naplatiti.