Novosti

25. 03. 2017.

KOLUMNA Uniji trebaju veće plaće i investicije

IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA

Autor: Branko Podgornik

Europska središnja banka dvije godine masovno tiska novac kako bi ubrzala gospodarstvo. Euro je devalvirao, što je potaknulo izvoz. Kamate su pale gotovo na nulu, što je ublažilo problem dugova, a cijene nafte su se prepolovile.

(NOVI LIST) Dok europski vođe pripremaju proslavu 60. obljetnice Rimskih ugovora i dok se raduju što populistički političari nisu dobili izbore u Austriji i Nizozemskoj, Institut Europske unije sindikata (ETUI) poručio im je kako je gospodarstvo EU-a i dalje ranjivo te da u današnjem nepredvidivom svijetu može pasti u nove nevolje.

 

Upozorio je da su Europi »očajno potrebne nove mjere« kojima bi se obnovio »održivi gospodarski rast«, a zaposlenost vratila na razinu prije krize.

 

Naime, mnogi europski političari, zajedno s hrvatskima, poraze populista shvaćaju kao ohrabrenje kako bi mogli nastaviti staru politiku, odnosno napraviti neke male promjene kako bi sve ostalo isto. Pritom, uspavljuje ih i činjenica da se Unija od 2015. blago oporavlja od recesije. Ali istini treba pogledati u oči. Uniji je sve išlo na ruku. Europska središnja banka dvije godine masovno tiska novac kako bi ubrzala gospodarstvo. Euro je devalvirao, što je potaknulo izvoz. Kamate su pale gotovo na nulu, što je ublažilo problem dugova, a cijene nafte su se prepolovile. Usprkos tim gotovo idealnim uvjetima za izvlačenje iz krize, gospodarstvo EU-a postiže slabokrvni rast od jedva 1,5 do 2 posto, upola slabiji od svjetskog prosjeka.

 

Ako je sada tako, što će biti kad se povoljno okružje za Uniju pokvari, pita se ETUI, upozoravajući da SAD i druge države pripremaju protekcionističke mjere koje će pogoditi europski izvoz. Uniji očajno nedostaje domaća potražnja, što znači da treba povećavati javnu potrošnju, investicije i plaće zaposlenih, opravdano upozoravaju sindikati. No, glavna prepreka tome je stroga proračunska štednja, koju nalaže Europska komisija. Iako je Komisija priznala da je stezanje remena imalo loših učinaka, nije pokazala jasnu namjeru da pogrešnu politiku promijeni. Štoviše, mjere za povećanje investicija u EU za 300 milijardi eura, putem Junckerova plana, »dosad nisu imale vidljivog učinka«, jer se ni razina javnih ulaganja u Uniji ne povećava. »Umjesto da obnovi rast diljem EU-a, Junckerov plan je Komisiji postao izgovor da poduzima akcije, dok u stvarnosti ništa ne mijenja«, uočavaju sindikati.

 

Vladajući političari ne bi se trebali zavaravati. Porazi populista su privremeni. Prema analizi koju je objavio zabrinuti američki milijarder Ray Dalio, prenesenoj na Bloombergu, populizam u SAD-u i Europi u naglom je zamahu, nezapamćenom od 1930-ih godina, kada je u Njemačkoj na vlast došao Hitler, a u SAD-u ojačao državni kapitalizam. Dalio vjeruje da će idućih godina »uloga populizma u oblikovanju ekonomskih uvjeta zasigurno biti snažnija od klasične monetarne ili fiskalne politike«.

 

Razvoj događaja ovisi o tome hoće li tradicionalne stranke izvesti promjene kako bi gospodarstvo, koje je sada namješteno za potrebe kapitala i manjine, počelo služiti svim ljudima, poglavito većini koja osjeća da je zakinuta i da su je političari napustili. Sudeći prema stanju duhova, europska i hrvatska politička vrhuška još ne vidi razloga za zaokret. Slave poraze populista i zvižde u mračnoj šumi.