Novosti

15. 11. 2019.

Konferencija EGSO-a u Zagrebu: Rješavanje demografskog pitanja ključno je za opstanak Unije

(eesc.europa.eu)
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) -savjetodavno tijelo Europske unije koje zastupa civilne udruge, sindikate i udruženja poslodavaca - jučer je u Zagrebu održao konferenciju posvećenu demografskim izazovima u Europskoj uniji koji će, kako je najavila hrvatska vlada, biti jedna od glavnih tema skorašnjeg hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.

 

Otvarajući konferenciju, predsjednik EGSO-aLuca Jahierosvrnuo se na alarmantne pokazatelje prema kojima broj stanovnika EU-a rapidno pada te će do kraja stoljeća njihov udio u ukupnom broju svjetskog stanovništva iznositi tek skromnih 4.1%. Gotovo pola država članica ima negativan prirodni prirast, dok očekivana životna dob raste što nužno dovodi do starenja stanovništva i smanjena udjela onih radne i reproduktivne dobi tako da ćemo do 2060. godine imati dva zaposlena na jednog umirovljenika, umjesto sadašnjih četiri.

 

"To će promijeniti položaj Europske unije na globalnom gospodarskom i geopolitičkom planu i odraziti se na njezinu utjecajnost u svijetu. Želi li EU zadržati ulogu 'globalnog igrača', morat će se hitno uhvatiti ukoštac s ovim izazovima. Stoga smatram veoma važnim to što će se ovo pitanje naći visoko na dnevnom redu hrvatskog predsjedništva u Vijeću EU-a," rekao jeJahier,ocijenivši pozitivnim činjenicu da je Komisija prvi puta uvrstila demografske izazove među prioritete sljedećeg petogodišnjeg mandata i da će imati potpredsjednicu zaduženu za pitanja demografije, a za koju je imenovana Dubravka Šuica.

 

U ime hrvatske vlade uvodnu je riječ održala ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politikuVesna Bedeković.

 

"U cilju očuvanja razvoja svih država članica, demografiju je nužno staviti u fokus politike EU-a. Danas je prosjek stope nataliteta tek 1.59, a gotovo polovica djece rođene u EU-u prvorođeno su dijete u svojoj obitelji. Stoga je u Hrvatskoj demografska revitalizacija prepoznata kao ključno pitanje njezinog daljnjeg razvoja," rekla jeBedeković, dodavši kako Ministarstvo upravo završava strateški dokument koji će donijeti niz mjera čiji je cilj upravo demografska revitalizacija.

 

Neke od tih mjera već se provode. Povećan je iznos rodiljnih naknada za drugih šest mjeseci rodiljnog dopusta i očekuje se daljnje povećanje prema kojemu će više od 60% roditelja zadržati punu plaću do prve godine rođenja djeteta. Također, donesena je i mjera prema kojima se svim roditeljima produljuje radni staž za šest mjeseci za svako rođeno ili usvojeno dijete za koje su koristili rodiljni dopust, što će rezultirati povećanjem njihove mirovine za 2%.

 

Donošenje učinkovitih obiteljskih i pronatalitetnih mjera, uz prepoznavanje potencijala migracije za popunjavanje manjka radne snage na europskim tržištima jedno je od mogućih odgovora na demografske izazove, istaknuo je predsjednik EGSO-a. Poticanje međugeneracijske solidarnosti uz suzbijanje diskriminacije starijih radnika na tržištu rada te iskorištavanje njihovog potencijala za doprinošenje poticanja gospodarskog rasta Europe također je jedno od rješenja.

 

Osim s negativnim prirodnim prirastom i starenjem stanovništva, zemlje središnje, južne i istočne Europe suočavaju se i s povećanim iseljavanjem ljudi, naročito mladih i obrazovnih, u bogatije države članice. Iako bi slobodno kretanja radnika unutar EU-a, koje predstavlja jedno od temeljnih načela Unije i jedno od njezinih najvažnijih postignuća, u idealnom scenariju zapravo trebalo potaknuti "razmjenu mozgova" između država članica, zbog njihovih gospodarskih i društvenih razlika stvarnost je bitno drugačija.

 

Prema podacima iznesenima na konferenciji, 17 milijuna radnika 2017. godine radilo je u nekoj drugoj državi članici, od kojih je većina posao potražila u Ujedinjenoj Kraljevini, Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji i Francuskoj, dok ih je najviše otišlo iz Poljske, Rumunjske, Bugarske i Portugala. Problem odlaska radnika gorući je problem i u Hrvatskoj.

 

Iz Hrvatske se u posljednjih pet godina iselilo 175 135 ljudi, uselilo ih se 79 753, dok je od 2011. umrlo 105 103 osoba više nego što ih se rodilo, a svake godine imamo i sve manje učenika u osnovnim i srednjim školama, na konferenciji je izjavio hrvatski demografStjepan Šterc.

 

"Hrvatska danas nema niti jedan jedini pozitivni demografski pokazatelj. Mi demografski nestajemo, a nemamo strategiju nacionalnog razvoja," rekao jeŠterc.

 

"Kad se ovako velik broj ljudi iseljava, zemlja postaje egzistencijalno ugrožena. To je univerzalni problem istočnoeuropskih zemalja," rekao je član EGSO-a i predsjednik Matice hrvatskih sindikata i Velikog vijeća NSZVO-aVilim Ribić, dodavši kako se u Hrvatskoj ne provode aktivne ekonomske mjere kojima se može odgovoriti na ovaj problem. "Mjerama kojima se uvode naknade za pronatalitetnu politiku možda povećamo broj djece, a onda će ta djeca otići nakon što u njih uložimo, na korist najbogatijih zemlja a nauštrb najsiromašnijih. Mora se djelovati hitro i snažno da se ovo riješi. Bez aktivne vladine ekonomske politike nema ništa."

 

Agnieszka Chłoń-Domińczak, izvanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu u Varšavi rekla je kako se prema statistikama do 2080. godine najveći pad broja stanovnika očekuje upravo u zemljama središnje, južne i istočne Europe.

 

Predsjednik EGSO-a istaknuo je nužnost smanjivanja ekonomskih razlika među zemljama EU-a kao preduvjet političke održivosti europskog projekta i svih njegovih postignuća. No poručio je i kako demografski izazov može biti i prilika za povećanje konkurentnosti europskog gospodarstva.

 

Marina Škrabalo, članica EGSO-a i upraviteljica Solidarne, rekla je kako su demografski izazovi prilika da se stvori društvo koje počiva na demokratskim vrijednostima i pravima ugrađenima u same temelje vizije europskog projekta, kao što su vrijednosti slobode, sigurnosti, mira i održivog razvoja.

 

"Kako ćemo stvoriti sredinu u kojoj ljudi žele živjeti i odgajati svoju djecu?," upitala jeŠkrabalo,istaknuvši važnost UN-ovih ciljeva održivog razvoja 2030., pitanja rodne ravnopravnosti i proaktivnih mjera proimigracijske politike kao i europskog stupa socijalnih prava kojima se građanima osiguravaju neka ključna prava i socijalna zaštita.

 

"Možemo graditi društva u kojima je čovjek na prvom mjestu, a upravne strukture su te koje za nas stvaraju razvojne uvjete. Demografski izazovi prilika su da potvrdimo naš demokratski model," zaključila jeŠkrabalo.

 

Na zahtjev hrvatskog predsjedništva Vijeća EU-a, EGSO će izraditi mišljenje "Demografski izazovi u EU-u s obzirom na gospodarske i razvojne nejednakosti" čiji će izvjestitelj bitiStéphane Buffetautkoji je također bio jedan od govornika na