Novosti

12. 09. 2020.

Korona udar na građane: Mnogi već sada kupuju samo hranu i lijekove

KORONAKRIZA

Adriano Milovan

(INDEX.HR) KORONA udar na potrošnju hrvatskih kućanstava već sada je velik, a u nastavku godine potrošnja kućanstava mogla bi se dodatno smanjiti.

I sada je, naime, primjetno da hrvatska kućanstva više novca izdvajaju za kupnju osnovnih živežnih namirnica poput hrane. Uz to, pandemija koronavirusa donijela je i neke nove, većini ljudi donedavno nezamislive troškove, poput kupnje maski i dezinficijensa te veće potrošnje za lijekove.

 

S druge strane, u slobodnom je padu kupnja svega onoga što ne spada u kategoriju nužnog.

 

 

Ljudi u krizi manje troše i više stavljaju na stranu

 

"Uobičajeni je obrazac ponašanja potrošača u krizi da ljudi postaju oprezniji u potrošnji te da potrošnju prilagođavaju trenutnoj situaciji, ali i očekivanjima. U vrijeme krize ljudi su novac skloniji staviti na stranu, odnosno uštedjeti, jer ne znaju što im nosi sutra. Kupuju se osnovne stvari, poput hrane i lijekova, dok se znatno manje troši na luksuzna dobra, poput automobila i namještaja", objašnjava za Index makroekonomistica Raiffeisena Zrinka Živković Matijević.

Zrinka Živković MatijevićZrinka Živković Matijević

I dosad objavljeni podaci o potrošnji kućanstava u ovoj godini pokazuju da su hrvatska kućanstva u prvoj polovici godine znatno manje trošila nego ranije. Prema podacima državne statistike, potrošnja kućanstava u prvom je ovogodišnjem tromjesečju porasla zanemarivo malih 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u drugom kvartalu potonula čak 14 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine.

 

Sunovrat osobne potrošnje u drugom je tromjesečju ponajprije posljedicalockdowna, za vrijeme kojeg potrošači uglavnom nisu imali gdje potrošiti novac, no dijelom se, kažu ekonomisti, može pripisati i početku rezanja plaća u privatnom sektoru te otkazima, što je sve smanjilo raspoloživi dohodak kućanstava.

 

 

Čeka nas "odmrzavanje" ovrha

 

Iako smo iz karantene izašli prije otprilike četiri mjeseca, oprez kod potrošnje je ostao. Krnja turistička sezona svakako je potakla potrošnju građana, no u nastavku godine potrošnja će ovisitio brojnim faktorima, od kojih će najvažniji biti razina plaća i sigurnost radnih mjesta, kao i očekivanja o daljnjem razvoju situacije s koronavirusom te "odmrzavanje"ovrha.

 

"Mislim da ćemo u narednom razdoblju moći zaboraviti na kupnju takozvanih luksuznih proizvoda i usluga, poput kućanskih aparata, namještaja ili putovanja. Ljudi su jako oprezni, postoji strah oko toga hoće li sačuvati radno mjesto i plaću. I stanje na tržištu rada, na kojem raste nezaposlenost, iako to zasad još nije dramatično, ljude tjera na promjene u potrošnji", ističe za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Predrag BejakovićPredrag Bejaković

Problem je i velika neizvjesnost. Nitko, naime, u ovom trenutku još ne može reći koliko će dugo koronakriza trajati, ni kada će točno krenuti oporavak te kojom dinamikom ćemo se vraćati na pretkrizne razine. Većina analitičara očekuje oporavak u sljedećoj godini, no naši sugovornici kažu da, ako on i krene u 2021., ne treba očekivati onako velik rast potrošnje i gospodarske aktivnosti kakav se ranije najavljivao.Stoga su i u svojim prognozama oprezni te ističu da su one sklone promjenama.

 

 

Oporavak u sljedećoj godini je izgledan, ali bit će sporiji od ranijih očekivanja

 

Tako, primjerice, Živković Matijević zasad očekuje da će potrošnja kućanstava u Hrvatskoj u ovoj godini pasti 8,5 posto, dok bi u sljedećoj godini trebala porasti 4,5 posto. No, napominje naša sugovornica, sve je puno neizvjesnosti i ovisit će o epidemiološkoj situaciji, odnosno o tome hoće li se i kada naći cjepivo i lijek za koronavirus, ili ćemo se morati naviknuti na život s covidom.

 

Iako za to još nema konkretnih podataka, iz dosadašnjeg obrasca ponašanja hrvatskih potrošača izgledno je da će koronakriza promijeniti i strukturu potrošnje naših kućanstava. I to, nažalost, u krivom smjeru. Mnogi su već sveli potrošnju na, kako se to kaže,kupnju "kruha i mlijeka", a neizvjesnost koju nam nose jesen i zima je velika, što znači da je još puno kandidata za svođenje potrošnje samo na ono najosnovnije.

 

Već sada se stoga može reći kako će posljedica koronakrize biti dodatni rast udjela hrane u potrošačkoj košarici hrvatskih kućanstava. Naime, umjesto da se udio hrane u potrošnji kućanstava smanjuje, kod nas će on, po svemu sudeći, porasti. Slično stoje stvari, upozoravaju ekonomisti, i s troškovima za zdravstvo. S druge strane, može se očekivati pad ostalih stavki u potrošnji kućanstava, što će strukturu osobne potrošnje u Hrvatskoj "zacementirati"kao potrošnju karakterističnu za nerazvijene zemlje.

 

 

Po potrošnji smo sve sličniji zemljama Trećeg svijeta

 

"Što je ekonomija razvijenija, to je u potrošnji kućanstava manji udio hrane, i obratno", poručuje Živković Matijević.

 

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2017. godinu pokazuju da hrvatska kućanstva gotovo 30 posto novca troše na kupnju hrane i bezalkoholnih pića. U razvijenim zemljama EU udio hrane u potrošačkoj košarici kućanstava znatno je manji. Primjerice, u Austriji i Njemačkoj, prema podacima Eurostata, kućanstva na hranu troše manje od 10 posto svog budžeta, dok prosječno kućanstvo u EU za hranu troši 11 posto svog dohotka.

 

Usporedbama koje nam ne idu u prilog tu nije kraj. Hrvatska kućanstva, proizlazi iz podataka koje povremeno objavljuju eurostatističari, manje od prosječnog domaćinstva u EU troše na odjeću i obuću, stanovanje, namještaj i bijelu tehniku, restorane i kupnju vozila te osiguranja. S druge strane, osim po potrošnji za hranu, iznad prosjeka Unije smo i po izdacima za alkohol i duhanske proizvode, komunikacije i hotelske usluge.Ukratko, već sada imamo potrošnju koja je primjerenija nerazvijenim nego razvijenim državama, a u budućnosti ćemozbog koronakrize po tome još i više sličiti zemljama u razvoju.

Pozitivna stvar u cijeloj priči je što se ipak očekuje da će koronakriza biti razmjerno kratka, svakako znatno kraća od posljednje recesije u kojoj smo proveli punih šest godina. To znači, ističu stručnjaci, da će se postupno i potrošnja kućanstava vratiti na pretkrizne razine. Ipak, nitko od naših sugovornika u ovom trenutku se ne usuđuje prognozirati kada bi se to moglo dogoditi.

 

 

Potrebno je smanjiti troškove koji nisu neophodni, ali ovisno o individualnom stanju

 

Financijski savjetnik Vjeko Peretić upozorava da zbog straha i opreza u ovakvim situacijama i građani koji nisu pogođeni valom otpuštanja i nesigurnošću oprezno počinju promišljatio svakoj potrošenoj ili uloženoj kuni.

Vjeko PeretićVjeko Peretić

"Radi opreza, mudro je smanjiti troškove koji nisu neophodni i pokušati iskoristiti priliku za još veću kontrolu nad osobnim financijama, ali svatko unutar individualnih okvira. Građani koji si to mogu priuštiti trebali bi nastaviti živjeti normalno, a poduzetnici upravo sada stvarati i gurati jer time pomažu bržem oporavku", zaključuje Peretić.