Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Ljudska prava žena i djevojčica su neotuđiv, integralni i nedjeljivi dio univerzalnih ljudskih prava.
NHS - Opća skupština Ujedinjenih naroda je usvajanjem Rezolucije 54/134 službeno odredila 25. studenoga kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Aktivisti za ženska prava su već od 1981. godine 25. studenog smatrali kao dan borbe protiv rodno utemeljenog nasilja. Ovaj dan je izabran kao odavanje počasti sestrama Mirabel, političkim aktivistkinjama iz Dominikanske republike koje su brutalno ubijene 1960. godine po naredbi Rafaela Trujilla.
20. prosinca 1993. godine, Opća skupština UN-a usvojila je Deklaraciju o eliminaciji nasilja nad ženama kroz rezoluciju 48/104, utirući put prema iskorjenjivanju nasilja nad ženama i djevojčicama širom svijeta.
25. studenoga započinje i kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno utemeljenog nasilja (25.studenoga do 10. prosinca), ove godine pod temom „Orange the World: End Violence against Women Now!“
Ova kampanja, koju od 2008. vode glavni tajnik UN-a i UN Women, ima za cilj spriječiti i eliminirati nasilje nad ženama i djevojkama diljem svijeta, pozivajući na globalno djelovanje za povećanje svijesti, promicanje zagovaranja i stvaranje prilika za raspravu o izazovima i rješenjima.
Kao početak obilježavanja, UN Women izdao je Izvješće o utjecaju pandemije COVID-19 na sigurnost žena kod kuće i na javnim mjestima. Izvještaj pokazuje kako se sigurnost žena smanjila te vodi prema značajnim negativnim utjecajima na njihovo mentalnu i emocionalnu dobrobit.
Izvješće “Mjerenje pandemije u sjeni: Nasilje nad ženama tijekom COVID-19”, temeljeno na podatcima ankete iz 13 zemalja, pokazuje kako je gotovo 1 od 2 žene izjavila da je ona ili žena koju poznaju doživjela oblik nasilja od pojave pandemije COVID-19. Žene koje su to prijavile imale su 1,3 puta veću vjerojatnost da će prijaviti povećan mentalni i emocionalni stres od žena koje nisu.
Nalazi su također otkrili da se otprilike 1 od 4 žene osjeća manje sigurno kod kuće, dok su se postojeći sukobi u kućanstvima povećali od početka pandemije. Kada su žene upitane zašto se kod kuće osjećaju nesigurno, kao jedan od razloga navele su fizičko zlostavljanje (21 posto). Neke žene su posebno navele da su ih povrijedili drugi članovi obitelji (21 posto) ili da su druge žene u kućanstvu ozlijeđene (19 posto).
Izvan svojih domova, žene se također osjećaju izloženije nasilju, a 40% ispitanica kaže da se osjećaju manje sigurno hodajući same noću od početka COVID-19. Otprilike 3 od 5 žena također misli da se seksualno uznemiravanje na javnim mjestima pogoršalo tijekom COVID-19.
Društveno-ekonomski stresori kao što su financijski pritisak, zapošljavanje, nesigurnost hrane i obiteljski odnosi istaknuli su se kao značajan utjecaj ne samo na doživljaj sigurnosti (ili nasilja), već i na opću dobrobit žena.
Međutim, postoje jaki dokazi da je prestanak nasilja nad ženama i djevojčicama moguć.
“Nasilje nad ženama nije neizbježno. Prave politike i programi donose rezultate. To znači sveobuhvatne, dugoročne strategije koje se bave temeljnim uzrocima nasilja, štite prava žena i djevojaka i promiču jake i autonomne pokrete za prava žena. Promjena je moguća, a sada je vrijeme za udvostručenje naših napora kako bismo zajedno eliminirali nasilje nad ženama i djevojčicama do 2030.,” rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.
Europska konfederacija sindikata (ETUC) upozorava kako institucije EU-a značajno odgađaju važne mjere za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja unatoč porastu broja napada.
Naglašavaju kako je hitno potrebna jača zaštita za žene nakon Covid krize, tijekom koje se značajno povećao broj prijavljenih slučajeva nasilja nad ženama. To je uključivalo porast nasilja prema radnicama na prvoj liniji, kao i obiteljsko nasilje i uznemiravanje na internetu što je olakšano nametljivim softverom za nadzor koji koriste neke tvrtke.
ETUC upozorava kako su tri važne inicijative trenutno blokirane na europskoj razini:
• Europska komisija trebala je 8. prosinca predstaviti prijedloge za "sprječavanje i borbu protiv specifičnih oblika rodno uvjetovanog nasilja", ali su prošli tjedan nestali s dnevnog reda Komisije. Prošlo je šest mjeseci od zaključenja konzultacija Komisije o tom pitanju.
• Pristupanje EU Istanbulskoj konvenciji o nasilju nad ženama započelo je 2015., ali je također blokirano u Europskom vijeću unatoč presudi Europskog suda u listopadu da EU ne mora čekati dovršetak ratifikacije od strane svih država članica.
• Vijeće EU-a odgađa ratifikaciju Konvencije MOR-a o uklanjanju nasilja i uznemiravanja na radu od strane država članica navodeći kako će izdati pravno mišljenje o ratifikaciji – za koje ETUC smatra da je nepotrebno – uz istovremeno odugovlačenje u davanju pravnog mišljenja.
ETUC poziva sve države članice da slijede vodstvo Grčke i Italije i da hitno ratificiraju Konvenciju MOR-a.
Europska komisija danas bi trebala odrediti novi datum za objavu svojeg prijedloga za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i osigurati da ono odražava važnu ulogu sindikata i kolektivnog pregovaranja u iskorjenjivanju nasilja nad radnicama. ETUC je zabrinut što to nije spomenuto u savjetovanju Komisije po tom pitanju.
Zamjenica glavnog tajnika ETUC-a, Esther Lynch rekla je:
“Dok se žene suočavaju sa sve češćim nasiljem i uznemiravanjem, Europa stavlja nepotrebne političke i pravne prepirke ispred akcija koje su potrebne da se radna mjesta učine slobodnim zonama od nasilja i uznemiravanja. Danas će od čelnika EU stizati puno dobronamjernih poruka, ali će im se suditi na temelju njihovih djela, a ne riječi.
Države članice trebale bi slijediti Grčku i Italiju u ratifikaciji konvencije MOR-a br. 190 i danas pozivamo čelnike EU-a da zaustavljanje nasilja nad ženama postane prioritet. To uključuje osnaživanje radnica kroz sindikate i kolektivno pregovaranje da učine fizička i digitalna radna mjesta slobodnim zonama od nasilja i uznemiravanja. Žene koje rade na prvoj liniji u pandemiji COVID -19, posebno njegovateljice, transportne radnice, prodavačice i čistačice, suočile su se s povećanim zlostavljanjem tijekom pandemije, dok su se one koje rade od kuće suočile s novim oblicima cyber uznemiravanja. Sada im je potrebna jača i bolja zaštita.”
Nezavisni hrvatski sindikati više su puta tražili da Republika Hrvatska pristupi procesu ratifikacije Konvencije br. 190. o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada i pokaže opredjeljenje za borbu protiv svih oblika nasilja, međutim još nije došao jasan odgovor na naša traženja.
KR
Izvor:
https://www.un.org/en/observances/ending-violence-against-women-day/background
https://www.etuc.org/en/pressrelease/eu-needs-fix-its-violence-and-harassment-problem
