Novosti

08. 06. 2020.

Minimalne plaće u 2020. godini: Godišnji pregled

Eurofound/NHS - Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) objavila je svoj redoviti Godišnji pregled kretanja minimalnih plaća. Taj izvještaj, kao dio godišnje serije o minimalnim plaćama, sažima ključna kretanja tijekom 2019. i početkom 2020. godine oko inicijative EU o pravednim plaćama te nacionalnih rasprava o utvrđivanju plaća za 2020. godinu.

U Izvještaju se navodi način određivanja minimalne plaće u pojedinim zemljama te ulogu socijalnih partnera.
Raspravljaju se kretanja zakonski određenih minimalnih plaća i prikazuju podatci o visini minimalne plaće u kolektivnim ugovorima koji se odnose na 10 nisko plaćenih poslova za države bez zakonski određenih minimalnih plaća.

Izvještaj također uključuje odjeljak o regionalnoj dimenziji minimalnih plaća i predstavlja najnovije istraživanje o učincima promjena minimalne plaće na plaće, zaposlenost, siromaštvo zaposlenih, cijene i dobit. Najbitniji zaključci Izvještaja:

 

  • U 2019. godini puno je zemalja raspravljalo o daljnjem znatnom povećanju minimalnih plaća nakon 2020. godine, djelomično u odnosu na relativni cilj, djelomično u apsolutnim iznosima.
  • Zakonom određene minimalne plaće postaju pravednije u usporedbi s plaćama drugih radnika od početka tisućljeća (kada se uspoređuju zakonom određene minimalne plaće s medijalnim plaćama svih radnika).
  • Unatoč ovom trendu rasta, minimalne plaće u većini zemalja ostaju ispod 60% ili čak ispod 50% medijalne plaća. To se posebno odnosi na središnje i istočne države članice, koje su počele s vrlo niskim relativnim razinama na početku tisućljeća i nastavljale s ciljem od oko ili ispod 50% medijalne plaće u svojim propisima o minimalnoj plaći.
  • Sveukupno, 7 od 10 radnika s minimalnom plaćom ima poteškoće u „sklapanju kraja s krajem“ u usporedbi s manje od 5 od 10 ostalih radnika; Međutim, ove se brojke jako razlikuju između zemalja. Na primjer, manje od 10% radnika s minimalnom plaćom teško i vrlo teško živi u Danskoj, Finskoj, Njemačkoj i Švedskoj; u usporedbi s 50% do 60% u Bugarskoj, Hrvatskoj i Cipru i 80% u Grčkoj.
  • Vlade diljem Europe reagiraju s mjerama stabilizacije dohotka za one pogođene krizom COVID-19. Minimalne plaće mogu imati ulogu u politikama za stabilizaciju dohodaka i na taj način sprječavati silazne spirale u recesiju ili depresiju.

.

Izvještaj na engleskom jeziku