MMF: Smjernice su dobre, ali treba rezati prava
Uz postojeće politike, BDP bi se, prema projekciji članova MMF-a, smanjio za oko 1 posto u 2012. Iako kažu da su Fiskalne smjernice korak u pravom smjeru, napominju da su promjene u zakonskim i institucionalnim okvirima preduvjet za provedbu smanjenja potrošnje
Bankamagazin - Hrvatska se suočava sa znatnim gospodarskim izazovima, a izgledi za rast su slabi zbog duboko ukorijenjenih strukturnih rigidnosti i problema s konkurentnošću, stoji u Zaključnoj izjavi Misije Međunarodnog monetarnog fonda nakon posjeta Hrvatskoj, koja je objavljena na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke.
Istodobno, nastavlja se u Izjavi, ranjivosti su značajne, uz visoku inozemnu zaduženost i neodrživu dinamiku javnog duga u uvjetima izostanka promjena u fundamentalnim politikama. Snažna povezanost s europodručjem implicira da je Hrvatska vrlo osjetljiva na učinke prelijevanja efekata krize u europodručju. Hitni prioriteti politike trebaju biti pokretanje vjerodostojne fiskalne konsolidacije u srednjoročnom razdoblju kako bi se očuvalo povjerenje tržišta i ponovno uspostavila održivost duga.
U tom pogledu, članovi Misije podržavaju namjeru hrvatski vlasti da započnu fiskalnu konsolidaciju u 2012. i ohrabruju ih da brzo provedu zakonske i institucionalne promjene koje su nužne za potpunu provedbu predviđenog smanjenja potrošnje. Članovi Misije također pozivaju na ubrzanu provedbu strukturnih reforma kako bi se povećao izvoz i potencijal rasta gospodarstva.
Obrazlažući detaljnije svoje stavove o Fiskalnim smjernicama, MMF smatra da predviđena fiskalna konsolidacija za 2012., «ako bude provedena u cijelosti, predstavljala korak u pravom smjeru». Ako predviđeno smanjenje potrošnje (4,6 milijardi kuna) bude provedeno u cijelosti i planirane promjene u oporezivanju budu uglavnom neutralne, članovi Misije procjenjuju da bi deficit opće države u 2012. bio smanjen za oko 1 posto BDP-a, odnosno na 4,6 posto BDP-a.
Međutim, ističu da su promjene u zakonskim i institucionalnim okvirima su preduvjet za potpunu provedbu smanjenja potrošnje. Članovi Misije podupiru Vladu da hitno pristupi provedbi tih promjena kako bi se izbjegli rizici akumuliranja dospjelih neplaćenih obveza ili kako neke mjere vezane uz rashode ne bi bile osporavane sudskim putem.
Procjenjuje se da će dug opće države dosegnuti 52 posto BDP-a do kraja godine (uz pretpostavku da dug brodogradilišta za koji su izdana jamstva bude pretvoren u javni dug tijekom godine), dok bi dug opće države u koji su uključene potencijalne obveze dosegnuo 67 posto BDP-a. Nadalje, investicijski projekti javnih poduzeća financirani zaduživanjem bi povećali manjak šireg javnog sektora, a bilo kakva s tim povezana jamstva bi povećala postojeće stanje potencijalnih obveza.
MMF poručuje da su, uz nepromijenjene politike, gospodarski izgledi u 2012. i srednjoročnom razdoblju slabi. Uz postojeće politike, BDP bi se, prema projekciji članova Misije, smanjio za oko 1 posto u 2012., odražavajući kontinuiranu slabost domaće potražnje zbog razduživanja poduzeća i prezaduženosti kućanstava. Oporavak inozemne potražnje će vjerojatno biti odgođen zbog ulaska europodručja u recesiju. U ovoj projekciji nisu uzeti u obzir nedavno najavljeni javni investicijski projekti jer je u ovom trenutku nepoznato vrijeme njihovog pokretanja, uvozna komponenta i učinak na rast.
Povrh toga, sredstva za njihovo ostvarenje bi uglavnom trebala doći iz inozemnih izvora kako bi se osigurala primjerena likvidnost privatnom sektoru. U srednjoročnom će razdoblju slaba konkurentnost ograničavati rast u uvjetima izostanka strukturnih reforma.
Rast koji je počivao na domaćoj potražnji i bio stimuliran velikim kapitalnim priljevima u godinama prije krize nije više održiva opcija jer je vjerojatno da će inozemno financiranje ostati prigušeno. Preusmjeravanje gospodarstva na inozemnu potražnju je potrebno da bi se ono vratilo na put održivoga rasta, stoji, među ostalim u Izjavi MMF-a.
