Novosti

25. 03. 2019.

Ne samo da se od rada obolijeva, na radu se i umire – pokazuju to i novi podaci Inspektorata rada

Gabrijela Galić

(FAKTOGRAF) Izvještaj o radu Inspektorata rada koji je u posjedu Faktografa pokazuje porast broj stranih radnika koji rade na crno, ali donosi i statistike stradavanja radnika na radnom mjestu.

Rad na crno tijekom četiri godine porastao je 3,5 puta. Lani su inspektori rada, naime, otkrili 346 stranih radnika koji su u Hrvatskoj radili bez dozvole za boravak ili bez valjano reguliranog radnog odnosa.

 

U 2015. godini inspektori su u nezakonitom radu zatekli 97 stranaca. Ta godina bila je i zadnja u kojoj je uvoz stranih radnika bio ograničen na iznimno malu brojku – ukupna je kvota novog zapošljavanja iznosila 1.730 radnika. Naime, SDP-ova koalicijska Vlada četiri godine nije dozvoljavala rast uvoza stranih radnika tražeći od poslodavaca da angažiraju domaću radnu snagu. No, već 2016. godine tadašnja kratkotrajna koalicija HDZ-a i Mosta podigla je kvotu godišnjih dozvola za strane radnike na preko pet tisuća. I aktualna Vlada nastavila je tu politiku dižući iz godine u godinu broj dozvola za strane radnike, pa u ovoj godini poslodavci mogu uvesti preko 65 tisuća novih stranih radnika.

 

 

Poslodavcima kazna draža od uredne prijave radnika

 

Činjenica da se godišnje kvote za radne dozvole stalno povećavaju očito ne pridonosi smanjenju rada na crno, barem kada je riječ o uvoznim radnicima. Lani je, naime, u nezakonitom radu kod poslodavaca otkriveno ukupno 892 radnika (domaćih i stranih), godinu ranije otkrili su ih tri više, a primjerice u 2015. godini otkriveno ih je ukupno 976. Indikativno je pritom da u ukupnom broju otkrivenog rada na crno iz godine u godinu raste broj stranih radnika, na što i inspektori upozoravaju.

 

Radnici koje poslodavci nisu na vrijeme prijavili na mirovinsko osiguranje, nisu im prijavili odgovarajuće radno vrijeme, nemaju potvrdu o radu ili dozvolu boravka u Hrvatskoj, radili su kod 280 poslodavaca, pa bi se moglo reći da su ti poslodavci u prosjeku nepropisno angažirali po tri radnika.

 

No, svi poslodavci nisu odradili kaznu – jednomjesečnu zabranu obavljanja djelatnosti – već je dio, kao i ranijih godina, kaznu otkupio i nastavio raditi. Tako su 74 poslodavca za svakog radnika kojeg su nezakonito angažirali uplatili po 30 tisuća kuna u proračun. Ukupno je tako u proračun uplaćeno 2,61 milijun kuna što znači da je kod poslodavaca koji su se odlučili na otkup kazne radilo 87 radnika na crno. Usporedbe radi, u 2016. godini, kaznu su otkupila 84 poslodavca za 109 radnika te su u proračun uplatili 3,27 milijuna.

 

 

Novi dokazi protiv Kujundžićeve tvrdnje da se od rada ne obolijeva

 

Tvrdnju da se od rada ne obolijeva, što je ovaj tjedan izjavio ministar zdravstva Milan Kujundžić, demantiraju i podaci Inspektorata rada. Štoviše, od rada se i umire pa su lani na radnom mjestu smrtno stradala 24 radnika, pri čemu su dva radnika – jedan stranac i jedan domaći – radili na crno. Uz te podatke, inspektori navode i kako je lani 13 radnika umrlo na radnom mjestu od posljedica bolesti.

 

Na osnovu informacije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o utvrđenim profesionalnim bolestima, inspektori su obavili 16 inspekcijskih nadzora kojima je obuhvaćen jednak broj radnika (9 žena i 7 muškaraca). Najveći broj oboljelih – pet radnica – kako se navodi u izvještaju, oboljelo je od sindroma prenaprezanja uzrokovanog kumulativnom traumom (ponavljajući pokreti, primjena sile, nefiziološki položaj, vibracije, pritisak).

 

Ukupno je lani na radnom mjestu stradalo 1.775 osoba – inspektori tu riječ koriste jer među stradalima ima i osoba „koje nisu ni radnici ni osobe na radu“ (primjerice, sezonski radnici u turizmu i poljoprivredi, volonteri, osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa). Pritom su 1.504 osobe teže ozlijeđene na samom radnom mjestu, odnosno u prostorima poslodavaca. Među tim teže ozlijeđenima bila su i četiri učenika/naučnika te 30 osoba „koje nisu ni radnici, ni osobe na radu“. Troje teže ozlijeđenih radnika bili su maloljetnici angažirani u djelatnostima trgovine, smještaja te građevinarstva.

 

Sudeći prema podacima Inspektorata rada, radnici najčešće stradavaju u djelatnosti metala, prehrambenoj industriji, građevinarstvu te trgovini na malo.