Novosti

09. 04. 2017.

Nesvakidašnji problem: U Inspektoratu rada ima radnih mjesta, ali nema - kandidata

NEMAJU POTREBNE UVJETE

Autor: Gabrijela Gali

Inspektorat rada, prema pravilniku o unutarnjem uređenju, ima 43 nepopunjena radna mjesta, od kojih su 42 s ovlastima obavljanja inspekcijskih nadzora. Drugim riječima, nedostaju mu 42 inspektora

(Novilist.hr) Inspektoratu rada kronično nedostaje radne snage. Nije to novi problem, na njega se ukazuje protekle tri godine od kada inspektori rada djeluju samostalno pod kapom Ministarstva rada i mirovinskog sustava, ali se ukazivalo i u ranijim godinama, kada su različite inspekcije djelovale pod istim krovom, odnosno pod Državnim inspektoratom.

 

Godinama se tako, i za djelovanja Državnog inspektorata i nakon njegovog gašenja i formiranja Inspektorata rada, u prijedlozima mjera za poboljšanje djelovanja ukazivalo na neekipiranost. Međutim, da je situacija sve alarmantnija jasno je iz Izvješća o radu Inspektorata u prošloj godini o kojem bi uskoro trebala biti informirana i Vlada.

 

 

Kandidata nema

 

U tom dokumentu Inspektorat rada priznaje kako za poslove koje obavljaju njihovi inspektori uskoro neće uopće biti zainteresiranih. Već sada Inspektorat teško popunjava slobodna radna mjesta, jer se na natječaje ne javlja dovoljan broj kandidata koji zadovoljavaju uvjete za radna mjesta s ovlastima inspekcijskih poslova.

 

»Primjerenije i ujednačenije uređenje sustava odgovornosti i plaća državnih službenika, uključujući i inspektora, te nagrađivanje prema rezultatima rada, jer bi to zasigurno utjecalo na učinkovitije obavljanje poslova«, jedna je od mjera za poboljšanje djelovanja što je predlaže Inspektorat rada. Pritom Inspektorat ocjenjuje kako »u protivnom za ove poslove uskoro neće biti zainteresiranih, budući da već po javnim natječajima za zapošljavanje koji su provedeni zadnjih godina nije bilo dovoljnog broja zainteresiranih kandidata koji ispunjavaju sve propisane uvjete, zbog čega nije bilo moguće popuniti sva slobodna radna mjesta«.

 

Apel Inspektorata uopće nije neočekivan jer plaće u državnoj upravi nisu nimalo privlačne. Tako inspektor, bilo za područje radnih odnosa ili zaštite na radu, ako je samac i živi u Zagrebu, radi za plaću od 5.466,46 kuna neto. U ovaj izračun, u obzir je uzet parametar jedne godine staža. Naime, najmanje godinu dana staža bio je uvjet na zadnjem natječaju koje resorno ministarstvo rada oglasilo za zapošljavanje u Inspektoratu i koji je u konačnici djelomično poništen. Uzme li se u obzir prosječan prirez od 12 posto, onda bi plaća inspektora samca s jednom godinom radnog staža iznosila 5.544,50 kuna neto, dok bi Plaća inspektora s dvadesetogodišnjim radnim iskustvom bila bi viša za nepunih 340 kuna. Osnovica za izračun plaća kako u državnim, tako i javnim službama, iznosi 5.211,02 kune, a sama plaća osim osnovice sadrži i koeficijent radnog mjesta, dodatak od 0,5 posto po godini staža i, u slučaju inspektora, dodatak od 10 posto na plaću radnog mjesta.

 

Trenutno, Inspektorat rada, prema pravilniku o unutarnjem uređenju, ima 43 nepopunjena radna mjesta, od kojih su 42 s ovlastima obavljanja inspekcijskih nadzora. Drugim riječima, nedostaju mu 42 inspektora.

 

 

Bijeg službenika

 

S prvim danom ove godine u Inspektoratu rada zaposleno je 236 službenika, i u odnosu na protekle dvije godine riječ je o jednom radnom mjestu više. Ovlast obavljanja inspekcijskih nadzora ima 226 službenika (dva više nego u prethodne dvije godine), dok su ostali službenici na radnim mjestima koja se odnose na informatičko-analitičke poslove, praćenje i unapređenje rada. U proteklim godinama pokušavalo se ekipirati Inspektorat, pa je tako 2015. godine plan bio zaposliti 40 službenika. No, nakon provedenih natječaja zaposleno je 16 novih službenika, a lani ih je trebalo biti zaposleno još sedam. Ukupno, nije došlo do porasta broja inspektora, što zbog prirodnog odlijeva radne snage, što zbog odlazaka iz državne službe na bolje plaćena radna mjesta.

 

Snažniji nedostatak inspektora rada vidljiv je, pritom, od 2014. godine, odnosno gašenja Državnog inspektorata. Naime, pred razdvajanje inspekcijskih poslova dogodio se i veliki bijeg službenika ili u druge inspekcije ili u privatni sektor. Dijelom je taj bijeg izazvala i sigurnosna provjera, kao i provjera postupaka odgovornosti koju je pokrenuo tadašnji ministar rada Mirando Mrsić, a koja je u nekoliko slučajeva rezultirala prestankom državne službe.

 

 

Problem poznavanje Ustava i zakona

 

Osim visoke stručne spreme i položenog državnog stručnog ispita za inspektora rada te najmanje jedne godine iskustva, uvjeti za prijam u državnu službu prema zadnjem natječaju za zapošljavanje inspektora, bili su i vozačka dozvola, nepostojanje sigurnosnih zapreka za obavljanje posla te poznavanje rada na računalu. Kao i u većini slučajeva zapošljavanja u državnoj upravi, kandidati prolaze i provjeru znanja. U ovom slučaju, osim poznavanja Ustava, potrebno je i poznavanje niza zakona koji pokrivaju područje rada, od Zakona o radu, preko mirovinskog zakona, zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, do zakona o strancima, zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te zakona o pravima branitelja, ali i zakona koji regulira rad samog Inspektorata. No, svi kandidati uvijek ne pokažu da znaju propise čiju bi provedbu u praksi trebali pratiti što je i dijelom razlog poništavanja natječaja za zapošljavanje.