Novosti

09. 10. 2018.

NHS o Zakonu o minimalnoj plaći

NHS - Nezavisni hrvatski sindikati uputili su Ministarstvu rada i mirovinskog sustava svoje očitovanje na radni tekst novog Zakona o minimalnoj plaći koje u nastavku prenosimo u cijelosti:

Poštovani gospodine ministre!
Kao što smo ranije predlagali, ponovno naglašavamo da je potrebno propisati da iznos minimalne plaće treba uvećati za sve dodatke na plaću i naknade troškova nastalih u vezi s radom ostvarenih u obračunskom razdoblju koji radniku pripadaju temeljem zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu.

Naime, važeći Zakon, kao i ovaj radni tekst novog Zakona o minimalnoj plaći, u stavku 2. članka 3. propisuje kako se iz iznosa  minimalne plaće isključuju samo pojedini dodatci na plaću, točnije prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Kako postoje različite vrste dodataka, čiji nazivi nisu uvijek u potpunosti ujednačeni, mišljenja smo kako nije potrebno nabrajati dodatke (pogotovo jer nisu nabrojeni svi), već propisati kako smo naveli u dopisu. Time zakonsko rješenje postaje sveobuhvatnije, jasnije i preciznije te se otklanjaju sve nejednakosti postupanja u praksi koje dovode do toga da, neovisno o tome što je jasno kako je propisani iznos minimalne plaće osnovica na koju se pridodaju svi drugi dodatci na plaću, sve one dodatke koji zakonom nisu izrijekom navedeni kao izuzetci, poslodavac može uračunati u iznos minimalne plaće i tako radnika oštetiti za pripadajuće dodatke. Ovako kako smo predložili to neće moći pa tako neće moći niti zloupotrijebiti sam institut minimalne plaće i njegovu svrhu.

 

Stoga predlažemo da st. 2. čl. 3 glasi:

 „Plaća iz stavka 1. ovog članka uvećava se za iznose dodataka na plaću i naknade troškova u vezi s radom ostvarenih u obračunskom razdoblju koji radniku pripadaju temeljem zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu.“

 

Imajući u vidu da je dogovoreni cilj postupno povećanje postotnog udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći RH, što i ministarstvo svake godine naglašava i obećava javnosti, predlažemo izmjene i nadopune članka 6. na način da se uistinu i osigura to povećanje  udjela.  Cijenimo što   ste prihvatili naš prijedlog  da se  propiše vremensko

 

razdoblje za koje se promatra prosječna bruto plaća što sprječava manipulacije s iznosima i osigurava postojanost u promatranju kretanja udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći. Ipak, i dalje stojimo pri stavu kako nema razloga da se u promatranje ne uključi i kolovoz jer taj podatak DZS u pravilu objavljuje krajem listopada tekuće godine, a ove godine će biti poznat 25. listopada. Osim toga, kod statističkih pokazatelja važan je što veći obuhvat.

 

Kako su ranija iskustva pokazala da taj udio tijekom godine postupno pada, jer ostale plaće tijekom godine u pravilu rastu, dolazi do situacije da se navedeno opredjeljenje vlade i sindikata o povećanju udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći, s ciljem približavanja udjelu od 50%, niti približno ne ostvaruje. Štoviše, već se godinama održava na približno istom udjelu. Navedeno potkrjepljuje činjenica kako je udio bruto minimalne plaće utvrđene za ovu godinu u prosječnoj bruto plaći, isplaćenoj u pravnim osobama za prvih sedam mjeseci prošle godine, iznosio 42,96%, dok je njen udio u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama za prvih sedam mjeseci ove godine pao na 40,76%. Iz ovoga je razvidno kakao se taj udio svake godine iznova smanji za približno 2 postotna boda, točnije, ove godine i malo više. I tako u krug, iz godine u godinu.

 

Uzimajući u obzir činjenicu da aktualna porezna reforma najmanje pomaže radnicima s najnižim primanjima, a udio minimalne plaće u prosječnoj se plaći već godinama zadržava na približno istoj razini jer se taj udio tijekom godine smanji za približno dva postotna boda i kako se prema najavama očekuju značajnija povećanja plaća zbog velikog iseljavanja stanovništva i time nedostatka radne snage, sve kako bi se stimulirao ostanak radnika u Hrvatskoj (što će rezultirati i većim padom tog udjela), predlažemo da se u novom Zakonu o minimalnoj plaći propiše da će udio bruto minimalne plaći u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u razdoblju od siječnja do kolovoza 2018. godine, u narednoj, 2019. godini, iznositi 46%, u 2020. godini 50% (podatci o prosječnim bruto plaćama za razdoblje od siječnja do kolovoza 2019.), u 2021. 53% (podatci o prosječnim bruto plaćama za razdoblje od siječnja do kolovoza 2020. godine) da bi se ujedno u 2021. godini taj model preispitao u svrhu daljnjeg povećanja udjela minimalne plaće u prosječnoj (ili medijalnoj).

 

Nadalje, mišljenja smo kako je stavak 3. članka 6. prijedloga novog Zakona o minimalnoj plaći djelom kontradiktoran. Ako je već cilj povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći, nije potrebno, osim kretanja plaća i inflaciju, spominjati kretanje nezaposlenosti i zaposlenosti, demografska kretanja te ukupno stanje gospodarstva. Osim toga, trenutno postoje olakšice za poslodavce koji isplaćuju minimalnu plaću, a i ove su godine osmišljene kompenzacijske mjere za ugrožene sektore. Uz sve navedeno, u ovom prijedlogu, u stavku 3. članka 6. pobrojani su preopćeniti pojmovi, koji tako navedeni ne predstavljaju konkretne ekonomske indikatore te njihovo nedefinirano promatranje može voditi suprotnom smjeru od onog što vlada iznosi u javnosti, a to je približavanje udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći iznosu od 50%.

 

U 2021. godini, za koju predlažemo da bude godina preispitivanja ovog modela s ciljem daljnjeg povećanja udjela minimalne plaće u prosječnoj (ili medijalnoj) plaći, mogu se promatrati ekonomski indikatori, ali svakako jasnije definirani jer ovako „nabacani“ pojmovi ostavljaju veliku mogućnost kombinacijama koje ne moraju uvijek biti pozitivne.

 

S poštovanjem

 

Predsjednik

Krešimir Sever