Novosti

07. 02. 2019.

Ni nakon mjesec dana štrajka ne znaju štrajkaju li zakonito

Gabrijela Galić

(FAKTOGRAF) Radnici županjske tvornice kombajna Same Deutz-Fahr Žetelice za koji dan napunih će punih mjesec dana u štrajku. U štrajk su stupili 9. siječnja, nakon što su propali pregovori s poslodavcem o rastu plaća u toj tvornici u kojoj radnik u proizvodnji prosječno zaradi 3.500 kuna.

 

Poslodavac je sudskim putem zatražio zabranu štrajka. Županijski sud u Vukovaru, još je 15. siječnja presudio u korist radnika, odnosno Sindikata metalaca Hrvatske – industrijskog sindikata, potvrđujući da je štrajk organiziran radi zaštite i promicanja socijalnih prava – zakonit.

 

No, poslodavac je uložio žalbu na prvostupanjsku odluku Županijskog suda i sada se čeka odluka Vrhovnog suda. Prvostupanjska presuda donesena je još 15. siječnja. Kako je Faktografu kazao Siniša Kosić, predsjednik Sindikata metalaca- industrijskog sindikata, žalbu na prvostupanjsku presudu sud je zaprimio 21. siječnja.

 

Prema odredbama Zakona o radu Vrhovni sud odluku o žalbi mora donijeti u roku od pet dana od dana dostave prvostupanjskog predmeta. Taj je rok, dakle, istekao odavno.

 

„Odluku su trebali donijeti odavno, to je hitna stvar“, kazao nam je Kosić, dodajući kako je moguće i da je odluka donesena, jer su u sindikat dobili takvu informaciju. Međutim, bila donesena ili ne, odluka na žalbu još nije dostavljena sindikatu, a nije niti objavljena na stranicama Vrhovnog suda.

 

 

Željezničari godinu dana čekali arbitražu koja treba biti dovršena u roku od 15 dana

 

Situacija u kojoj se trenutno nalaze radnici županjske tvornice kombajna koji iščekuju odluku o legalnosti ili nelegalnosti njihova štrajka za veće plaće, a propisani rok za donošenje odluke je istekao, nije prva takva situacija. Više je primjera dugotrajnosti radnih sporova.

 

Tri sindikata koja djeluju na HŽ Infrastrukturi u siječnju su slavili. Nakon punih godinu dana uspjeli su obraniti pravo na štrajk. Nisu, pritom, vodili komplicirani sudski postupak, već Zakonom o radu jasno propisanu proceduru arbitraže koja treba biti dovršena u roku od 15 dana. Dakle, taj spor iz područja radnog prava trajao je 24 puta duže no što zakon propisuje. Odnosno, osam puta duže, u slučaju da poslodavac i sindikat ne postignu dogovor te se u spor umiješa sud, što je ovdje bio slučaj.

 

Naime, u slučaju radnika HŽ Infrastrukture, prijepor se vodio oko utvrđivanja proizvodno-održavajućih i nužnih poslova za vrijeme štrajka u toj kompaniji. Zakon o radu propisuje da na prijedlog poslodavca sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. Ako dvije strane ne postignu dogovor u roku od 15 dana od dostave prijedloga poslodavca, onda poslodavac ili sindikat, opet u roku od 15 dana, može tražiti da o tim poslovima odluči arbitraža koju predstavlja po jedan predstavnik poslodavca i sindikata te neovisni predsjednik kojeg sporazumno određuju stranke u sporu. U slučaju da se sindikat i poslodavac ne mogu dogovoriti oko predsjednika arbitražnog vijeća, njega imenuje Županijski sud. Tako sastavljeno arbitražno vijeće odluku donosi u roku od 15 dana. Kada bi se gledali svi krajnji rokovi, u najgorem slučaju, arbitražni postupak bi trebalo dovršiti u roku od 45 dana.

 

Sličnu situaciju, doduše s puno kraćim probijanjem rokova, željezničarski sindikati su imali i prije četiri godine. U drugoj kompaniji, HŽ Putničkom prijevozu, također se vodila arbitraža oko utvrđivanja nužnih poslova koji se za vrijeme štrajka ne smiju prekidati, a postupak je trajao gotovo pet mjeseci.

 

I spor radnika županjske tvornice, kao i sporovi željezničara spadaju pod radne sporove, iako nije riječ o utuživanju, primjerice neisplaćene plaće ili dokazivanju nezakonitosti otkaza. No, i ti nešto lakši predmeti pokazuju koliko se poštuju propisi, ali i koliko traju radni sporovi i onda kada zakon propisuje rokove za donošenje odluka.

 

 

Za radni spor prosječno 335 dana, a može i duže

 

Kada je riječ o klasičnim radnim sporovima, generalnog roka za njihovo zaključenje nema, a njihova dugotrajnost pokušala se smanjiti otvaranjem posebnog radnog suda. Prema zadnjim podacima ministarstva pravosuđa, na kraju 2017. godine na Općinskom radnom sudu u Zagrebu bilo je 2.963 neriješenih radnih sporova dok su tijekom godine zaključena 3.232 spora. Prema tim podacima, radni spor prosječno se vodio 335 dana ili 55 dana duže nego u 2016. godini i 109 dana duže nego u 2015. godini. Osim toga, prosječno trajanje radnog spora u 2017. godini bilo je 48 dana duže od prosjeka trajanja svih sporova koji se vode na općinskim sudovima u zemlji.

 

Od ukupno 35 presuda po radnim sporovima koje se trenutačno nalaze na elektronskoj oglasnoj ploči Ministarstva pravosuđa, 19 sporova pokrenuto je lani, 10 u 2017. godini, a svi ostali datiraju iz ranijih godina. Među njima je, primjerice, i pet godina stari spor u kojem je Nezavisni sindikat „Solidarnost“ tužio poslodavca Financijsku agenciju (FINA) i FINA gotovinske servise zbog jednostranog raskida Sporazuma prema kojem su se radnici FINA-e mogli javiti na otvorena radna mjesta u FINA gotovinskim servisima i obrnuto. U prvostupanjskom postupku sud je dao za pravo sindikatu, ali presuda nije pravomoćna jer se poslodavac žalio na nju.

 

Među neriješenim predmetima, prema zadnjim objavljenim statističkim pokazateljima, nepuna tri posto sporova bilo je starije od 10 godina. Jedan od tih predmeta tek je ove godine dobio epilog, barem kada je riječ o prvostupanjskom postupku. Naime, prema podacima s elektronske oglasne ploče, u siječnju je donesena prvostupanjska presuda za spor koji je pokrenut još 2006. godine i, u međuvremenu je nadograđivan, kojim je radnica od poslodavca utužila neisplaćeno povećanje plaće. I to nakon 13 godina sudskog postupka.