Novosti

08. 03. 2018.

NOVA PRAVA Europa želi uvesti desetodnevni plaćeni očinski dopust, Hrvatska je - protiv

Direktiva EK-a na koju poziva Europski krovni sindikat prije svega ide za poticanjem ravnopravnosti spolova / snimio N. REBERŠAK

UOČI 8. MARTA

Autor: Gabrijela Galić

Poticanje očeva na ranu skrb o djeci ne bi smjelo utjecati na smanjivanje prava majki, ukoliko su ta prava povoljnije uređena u nacionalnom zakonodavstvu države članice, smatra Hrvatska

(Novilist.hr) Europska konfederacija sindikata (ETUC) pozvala je europske institucije da što prije usvoje prijedlog direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, ističući kako će nove zakonodavne odredbe snažno poboljšati mogućnosti zapošljavanja žena te parovima omogućiti ravnopravnije korištenje obiteljskog dopusta.

 

Sindikalisti diljem Europe za Međunardoni dan žena, ističe ETUC, pozivaju na brzo usvajanje predložene direktive. Prema studiji koju je izradila ta europska krovna sindikalna organizacija, usvoji li se direktiva u predloženom obliku, u mnogim državama članicama EU-a doći će do podizanja razine prava.

 

 

Pregovori traju

 

Primjerice, obavezni desetodnevni plaćeni očinski dopust, koji se koristi kod rođenja djeteta, bit će novina kako u Hrvatskoj, tako i Austriji, Cipru, Češkoj, Njemačkoj i Slovačkoj. Istodobno bi četveromjesečni plaćeni i neprenosivi roditeljski dopust unaprijedio prava u Bugarskoj, Irskoj, Italiji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Pravo na fleksibilnije radne uvjete do djetetove 12. godine života, pak, u većini članica EU-a poboljšalo bi položaj roditelja na tržištu rada. Jedna od novina direktive je i uvođenje petodnevnog dopusta za skrbnike koji bi se uzimao radi potreba njegovanja člana obitelji.

 

Nacrt Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika, Europska komisija predstavila je u travnju prošle godine i o njoj se još pregovara. Hrvatska načelno podržava osnovni cilj Direktive – da se osigura provedba načela ravnopravnosti žena i muškaraca »s obzirom na njihove mogućnosti na tržištu rada i usklađivanje poslovnih i privatnih obaveza te veće uključivanje očeva u ovom području«. Međutim, za Hrvatsku su neka pitanja, počevši od obaveznog očinskog dopusta, sporna.

 

Poticanje očeva na ranu skrb o djeci ne bi smjelo utjecati na smanjivanje prava majki, ukoliko su ta prava povoljnije uređena u nacionalnom zakonodavstvu države članice, smatra Hrvatska koja načelno podržava uvođenje očinskog dopusta u trajanju od pet dana, a ne najmanje 10 kako predlaže Komisija. Takvo mišljenje dijele i Italija, Češka, Slovenija te Mađarska. Otac bi prema prijedlogu Komisije za desetonevni dopust imao naknadu plaće koja je barem na razini naknade plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad. Hrvatska, kao i deset drugih članica EU-a, smatra da bi se ta naknada trebala određivati na nacionalnoj razini.

 

Što se tiče uvođenja četveromjesečnog neprenosivog roditeljskog dopusta, Hrvatska ukazuje na domaći problem – očevi u malom broju koriste pravo na dva mjeseca neprenosivog dopusta propisanog domaćim zakonodavstvom. Stoga se Hrvatska pita zašto bi proširenje tog prava dalo bolji rezultat, navodeći pritom da su dva neprenosiva mjeseca roditeljskog dopusta prihvatljivo rješenje. Što se tiče petodnevnog dopusta koji jednom godišnje mogu koristiti skrbnici za potrebe njegovanja člana obitelji, Hrvatska ističe da takav dopust već ima, ali za uži krug korisnika, odnosno za njegovanje djeteta ili supružnika.

 

 

Fleksibilniji uvjeti

 

Osim toga, Zakonom o radu je regulirano pravo na odsutnost s posla u trajanju od sedam radnih dana za važne osobne potrebe, pa Hrvatska ima rezerve prema tom novom insitutu koji Komisija predlaže. A kada je riječ o fleksibilnijim radnim uvjetima, Hrvatskoj nije razvidna veza s tržištem rada te nije jasan razlog utvrđivanja dobi od 12 godina djeteta. Smatra da to nije prilagođeno nacionalnom zakonodavstvu, odnosno sustavu obrazovanja te da tako dugačak period korištenja prava neće naići niti na odobravanje poslodavaca kao socijalnih partnera.

 

Nova bi praksa, prema riječima Monserrat Mir, konfederalne tajnice ETUC-a, neke žene spriječila u odlasku s tržišta rada, smanjili bi se troškovi skrbi povezani sa zdravstvenim i socijalnim uslugama, dok bi se očevima koji rade mogućilo da preuzmu svoj dio odgovornosti. Tu je i pitanje poticanja ravnopravnosti spolova. »Roditeljima i skrbnicima koji rade, vlade i poduzeća trebaju pružiti pomoć, a ne im otežavati da pomire radne i obiteljske obveze«, ističe Mir. ETUC-ov glavni tajnik Luca Visentini, pak, podsjeća kako se neke vlade još uvijek protive direktivi o ravnoteži između poslovnog i privatnog života te sve članice EU-a poziva da proračunska pitanja ili pitanja supsidijarnosti ne stavljaju ispred ravnopravnosti spolova i prava radnika.

 

 

Žene i dalje više vremena troše na kućanske poslove

 

Prema Eurostatu, kako podsjeća ETUC, žene u Europi kao glavni razlog neuključenosti na tržište rada navode brigu o djeci ili dugotrajno bolesnim rođacima. Istraživanja, osim toga, pokazuju da Europljanke na kućanske poslove troše dvostruko više vremena nego Europljani, čak i onda kada su muškarci nezaposleni, a žene rade.