Novosti

02. 12. 2006.

NOVI LIST: Najčešće zapošljavani dugotrajno nezaposleni

SUFINANCIRANI PROGRAMI ZAPOŠLJAVANJA U OVOJ GODINI ISKORIŠTENI OKO 50 POSTO
Do listopada je kroz program mjera zaposlena 1.851 osoba s burze rada, a pokazalo se da poslodavci imaju vrlo mali interes za poticajnim zapošljavanjem mladih
ZAGREB – Poticajne mjere zapošljavanja do sada su iskorištene tek nešto više od 50 posto, a državne mjere koje se provode preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ponovo pokazuju kako je najmanji interes poslodavaca za sufinanciranim zapošljavanjem mladih bez radnog iskustva. Kroz četiri programa mjera poticajnog zapošljavanja država je tijekom 2006. godine namjeravala zaposliti 3.531 radnika i za to je predviđeno 150 milijuna kuna, no već je sada jasno da taj plan neće biti ostvaren.

Naime, do listopada je kroz program mjera zaposlena 1.851 osoba s burze rada, a kao i ranijih godina pokazalo se da poslodavci imaju vrlo mali interes za poticajnim zapošljavanjem mladih bez radnog iskustva. S druge, pak, strane najveći interes iskazuju za zapošljavanje starije radne snage i dugotrajno nezaposlenih osoba. No, u slučaju ovogodišnjeg programa sufinanciranja zapošljavanja ne treba zaboraviti niti na činjenicu da se s potporama nije startalo od početka godine već od ožujka.

Uskoro novi plan
Uskoro bi se trebao pripremiti i novi plan zapošljavanja, za iduću proračunsku godinu, a s obzirom na sadašnje rezultate Godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja, vjerojatno će doći do izmjena unutar plana koji je u idućoj godini i financijski nešto skromniji. Tako se iz proračuna za subvencije u zapošljavanju preko burze rada namjerava utrošiti tek nešto više od 110,7 milijuna kuna. Hrvatska će i dalje nastaviti poticati zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih, starije radne snage, posebnih skupina nezaposlenih u koje su uključeni branitelji, osobe s invaliditetom, nezaposleni samohrani roditelji, te radne snage mlađe od 29 godina života bez radnog iskustva. Međutim, kako je upravo mjera sufinanciranja zapošljavanja mladih ostvarila dosta loše rezultate, vjerojatno će ubuduće planovi za taj program biti nešto skromniji u odnosu na sufinancirano zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih. Poslodavci su, naime, upravo za tu skupinu nezaposlenih u ovoj godini pokazali najveći interes, pa je do sada zaposleno 730 od predviđenih 995 osoba, a za tu je namjenu preostalo tek dva od ukupno predviđenih 16,8 milijuna kuna. Iako je za zapošljavanje mladih izdvojeno 3,4 milijuna više nego za dugotrajno nezaposlene, kroz tu je mjeru zaposleno 590 od planiranih 1.036 osoba.

Najlošije s posebnim skupinama
Dosta loši rezultati postignuti su i programom sufinanciranja nezaposlenih žena iznad 45 i muškaraca iznad 50 godina života. Država je kroz poticaje planirala zaposliti 620 osoba iz te kategorije teško zaposlivih radnika, a zaposleno ih nije niti 350. Međutim, kako je riječ o radnoj snazi koja zapravo ima najveći udio među dugotrajno nezaposlenima, u ovom slučaju je došlo do preklapanja dviju mjera, pa je za pretpostaviti da se starija radna snaga zapošljavala kroz program namijenjen dugotrajno nezaposlenima.
Poticajnim mjerama najmanje je zaposleno osoba kroz program namijenjen posebnim skupinama nezaposlenih (branitelji, invalidi, samohrani roditelji, bivši ovisnici, azilanti...). Zaposleno je svega 186 od planiranih 880 osoba, što je poprilično poražavajući podatak.

Mali poslodavci najveći korisnici programa
Mali poslodavci, koji imaju i najviše poticaje za zapošljavanje, najveći su korisnici vladinih programa u ovoj godini. Od ukupnog broja zaposlenih radnika uz sufinanciranje, mali su poslodavci zaposlili njih gotovo 89 posto. Najtraženiji radnici su, pak, osobe strukovnih zanimanja i srednje stručne spreme.
Gabrijela GALIĆ