Novosti

27. 09. 2006.

NOVI LIST: Socijala pod reformskom lupom

Nakon šest godina razmišljanja, vlast kreće u reformu socijalnih naknada. Za narednu, predizbornu godinu, Vlada je ipak odigrala na sigurno obećavši više novaca za djecu. Pa će tako porasti dječji doplatak, porodiljne naknade, na trošak države nabavljat će se svi udžbenici za osnovnu školu, ali i prvi razred srednje škole. Ukupno, državni troškovi u 2007. godini u grupi rashoda skupnog naziva socijalne naknade porast će za oko 750 milijuna kuna. No, istovremeno, vlast će krenuti s ozbiljnijim reformama u ostalim grupama socijalnih davanja kako bi se sadašnja državna potrošnja za socijalu sa oko 4,1 posto BDP-a smanjila na 3,5 posto u 2008. godini.

Opsežan projekt smanjivanja državnih rashoda za socijalu odradit će se u okviru drugog programskog zajma za prilagodbu, odnosno PAL 2 aranžmana sa Svjetskom bankom. Kako se tvrdi, cilj je reforme pojednostaviti sustav, odnosno izbjeći sva moguća preklapanja i multipliciranja prava u različitim područjima.
Domaću javnost svojedobno je šokiralo istraživanje Svjetske banke prema kojem 10 posto građana Hrvatske raspolaže s dnevnim prihodom do najviše dva dolara, što predstavlja granicu siromaštva. Prema tom istraživanju u zemlji je prije šest godina bilo 440 tisuća siromašnih građana. Šokantnije podatke, međutim, iznijela su istraživanja službene statistike koja su podatske Svjetske banke gotovo udvostručila. Interesantno je i da se subjektivno, čak 80 posto građana Hrvatske smatra siromašnima.
No, stvarno siromašni, odnosno oni koji žive na samom rubu siromaštva, u prošloj su godini mjesečno zarađivali 1.770 kuna. To je granica siromaštva samca prema podacima državne statistike. Na rubu siromaštva u prošloj je godini živjela i četveročlana obitelj koja je mjesečno raspolagala s 3.716 kuna.
Planiranom reformom sustava socijalnih naknada predlaže se da umjesto osnovice za obračun socijalnih naknada, koju određuje Vlada i koja proteklih nekoliko godina iznosi 400 kuna, kao osnovica za obračun socijalnih naklada služi apsolutna linija siromaštva. Tu apsolutnu liniju siromaštva, izračunavao bi Državni zavod za statistiku, a sudeći prema podacima koje ta insitucija i sada objavljuje, naknade u socijalnoj skrbi mogle bi porasti.
Apsolutna linija siromaštva nije neka ekstra novost koju najavljuje aktualna administracija. Najavila ga je još koalicijska Vlada nakon što je, s ciljem sređivanja sustava, smanjila dječje doplatne i porodiljne naknade i pooštrila uvjete za njihovo dobivanje kako bi se spriječile zloupotrebe. No, nakon tih novina, reforma je zastala. Tako je i utvrđivanje apsolutne linije siromaštva godinama egzistiralo kao nešto što se tek planira.
A kako se ništa nije napravilo na utvrđivanju mjerila za apsolutnu liniju siromaštva, tako se nije uvelo niti reda u socijalne naknade. Tako država nije lišena problema zloupotrebe socijalnih naknada, jer je činjenica da je određena manjina korisnika taj sustav i te kako dobro iskoristila i njime manipulira pretvarajući se u profesionalne korisnike socijalnih pomoći. Istovremeno, osobe sa stvarnim potrebama do sustava ne mogu doći.