Novosti

Upozorenja poslodavaca
Potvrdili su nam to u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji je zadužen za provedbu mjera. Do sredine listopada, dakle u dva i pol mjeseca, HZZ je dobio tri zahtjeva za dodjelu potpora, a u konačnici je odobren samo jedan zahtjev. Tako su se potvrdila ranija predviđanja Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata koji su tvrdili da je zakon donesen prekasno te kako je prekompliciran za provedbu.
Činjenica je, međutim, da tvrtke ne uspijevaju niti zadovoljiti sve zakonske uvjete koji predviđaju i da u 2007. godini nisu poslovali s gubitkom, a da u drugom polugodištu 2008. godine i prvom 2009. godine imaju gubitak u poslovanju koji nije nastao do 31. srpnja 2008. godine. Tvrtkama je očito prekompliciran i uvjet izrade programa zbrinjavanja viška.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca tvrde da je zakon trebao biti fleksibilniji.
- Problem je odredba u kojoj stoji da se ne mogu dobiti subvencije ako poduzeća nemaju sve podmirene obveze prema državi, jer veliki broj poduzeća koja su prije krize podmirivala u roku sve svoje obveze, usporile su plan plaćanja, ne svojom krivnjom - ističu u HUP-u.

Apsurdni uvjeti
Poslodavci upozoravaju da je zakon definitivno donesen prekasno. Naime, nakon početka krize kompanije su u prvom valu rezale troškove otkazima i smanjenjem plaća. Nakon ljeta donesen je krizni porez kojim su ponovno smanjene plaće pa su poslodavci tvrdili da će teško dobiti pristanak radnika na treći val rezanja plaća, čak i po cijenu očuvanja radnih mjesta.
- Zakon je donesen reda radi i sada imamo situaciju da 250 milijuna kuna, koliko je osigurano za njegovu provedbu, nije iskorišteno. Zakon je do te mjere kompliciran da tvrtke kojima je to najpotrebnije, mjeru ne mogu iskoristiti - upozorava Ivan Tomac, predsjednik Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala.
Poslodavci i sindikati od Vlade su tražili subvencije od 20 eura tjedno, dakle 80 eura ili oko 600 kuna mjesečno. Vlada je, pak, u konačnici donijela zakon prema kojem poslodavcima i radnicima nadoknađuje razliku poreza i doprinosa te dodatno 10 posto, odnosno 13 posto za radnike s uzdržavanim djetetom, naknade za smanjenje neto plaće. Dodatni je apsurd na koji upozoravaju poslodavci i sindikati, obveza za isplatu minimalne plaće, što znači da veliki dio tvrtki u djelatnostima pogođenima krizom, primjerice drvnoj i tekstilnoj, ne mogu koristiti subvencije jer su bez obzira na skraćeni radni tjedan, prisiljeni isplatiti minimalac.

Strah od velikog interesa
Strahujući da bi se previše tvrtki javilo za korištenje državnih subvencija, Vlada je tako na kraju donijela zakon koji nije izazvao veći interes među poslodavcima. U HZZ-su su, pak, uvjereni da će u skorije vrijeme dobiti više zahtjeva tvrtki.
- Prema upitima poslodavaca i odazivu na prezentacije i okrugle stolove, iskazan je veliki interes te očekujemo veći broj zahtjeva u skorije vrijeme. Imali smo 375 upita poslodavaca i možemo najaviti devet zahtjeva iz djelatnosti trgovine i prerađivačke industrije - tvrde u HZZ-u.

U Pastoru rade kraće, ali nisu dobili subvencije
Pastor grupa je zbog krize skratila radni tjedan i smanjila plaće radnicima, ali nije koristila subvencije države.
- Sama činjenica da ozbiljne tvrtke ne koriste tu mjeru sve govori. Kada je riječ o Pastor grupi, nismo koristili subvencije jer smo i u ovoj i u prošloj godini pozitivno poslovali pa ne udovoljavamo svim uvjetima iz zakona. Cilj mjere trebao je biti očuvati zaposlenost, a ne profitabilnost - ističe Domagoj Ivan Milošević, predsjednik Uprave Pastor grupe.