Novosti

Seminar su 19. veljače otvorili Dirk Wanzeele (ACW), svojim uvodnim izlaganjem, te Toon Vanhoutteghem (ACW) koji je izložio ustroj i djelovanje ACW-a (Kršćanska organizacija radnika Belgije), a zatim su uslijedila kratka predstavljanja od strane sudionika vezano za ustroj i organizaciju njihovih organizacija.

U nastavku seminara 20. veljače sudionici su imali prilike čuti nekoliko prezentacija, a vezano za koncept fleksigurnosti, osobito u vrijeme krize. Julia Rieck (EZA) pojasnila je pojam fleksigurnosti, posebno u čemu se sastoji ravnoteža između fleksibilnosti i sigurnosti, zatim fleksigurnost u EU, trenutnu situaciju na tržištu rada te primjere fleksigurnosti koje je istražila EZA u svom projektu iz 2007. godine. Dr. Mads Peter Klindt (Centar za studije tržišta rada - CARMA, Danska) izložio je međunarodno poznati i popularni danski model fleksigurnosti, tj. model tzv. „zlatnog trokuta“ (izdašne naknade za nezaposlenost - aktivne politike tržišta rada - fleksibilno tržište rada), koji je više fleksibilan, no što je siguran. Ujedno je pojasnio prednosti, ali i slabosti tog sustava, kao i probleme koji su se pojavili u uvjetima ekonomske krize. Čini se da Danci polako napuštaju model fleksigurnosti – naime, najnovije razvojne politike promiču maksimalno smanjivanje mjera vezano za edukaciju radnika, dok se pak s druge strane promiče ideja o “što više radnika raspoloživih za rad“ te se u tom smislu uvode sankcije, skraćuju rokovi i od radnika se traži da što prije nađe posao i izađe iz sustava sigurnosti, a na štetu edukacije, koja je radniku itekako potrebna kako bi povećao svoju konkurentnost na tržištu rada, a što je ujedno i temelj koncepta fleksigurnosti. Nadzor nad mjerama kao i samu aktivaciju mjera reformom su preuzeli općinski centri za posao pri čemu su socijalni partneri više ili manje isključeni. Danska je Vlada 2008. godine predložila i smanjenje trajanja isplaćivanja naknada za nezaposlenost, no isto nije usvojeno. No, i sama visina naknade je postala problematična obzirom su davanja za fond osiguranja nezaposlenih premala. Prof. Daniel Navas Vega također je pojasnio koncept fleksigurnosti, ali se posebno osvrnuo na globalnu krizu, njene uzroke, posljedice, kao i moguće načine rješavanja takve situacije od strane predstavnika radnika. Dr. Czuglerne Ivany Judit (MOSZ) iznijela je socijalnu i ekonomsku situaciju u Mađarskoj, te kako koncept fleksigurnosti zaista izgleda u istočnoeuropskim zemljama, odnosno koje su zamke i slabosti takvog sustava te je zaključila kako je koncept fleksigurnosti uglavnom dobar za poslodavce jer se traži od radnika da bude fleksibilan, ne i od poslodavca, a pritom uz vrlo slabu ili gotovo nikakvu sigurnost – drugim riječima nema ravnoteže u fleksigurnosti jer fleksibilnost dominira, dok sigurnost zaostaje za fleksibilnošću. Luc Goutry (član Belgijskog parlamenta) izložio je koncept fleksigurnosti u Belgiji, koji je, za razliku od Danske, puno sigurniji no što je fleksibilniji. Naglasio je kako je potrebno dobro definirati fleksigurnost jer nailazimo na mnogo modela fleksigurnosti, ovisno o prilikama u pojedinoj državi.

Naposljetku je Michael Schwartz iznio zaključke s različitih seminara u okviru EZA-inog integriranog akcijskog programa vezano za financijsku i ekonomsku krizu te krizu u zapošljavanju 2009./2010. u suradnji s pojedinim organizacijama (HIVA, CNV, F.N.CORESI, FLC).

Toon Vanhoutteghem je na kraju kratko izložio zaključke s ovog seminara: potrebno je bolje organizirati sustave socijalne sigurnosti, uključiti socijalne partnere u probleme, promicati edukaciju i cjeloživotno učenje, pobrinuti se za kvalitetu poslova i brzu reintegraciju na tržište rada, postići ravnotežu između obiteljskog života i posla, naznačiti važnost fleksigurnosti uz ograničenja, i naposljetku, svakako treba prestati okrivljavati radnike za ovakvu kriznu situaciju.

Suzana Kovač