Novosti

Ugovori na određeno
Toliko ih, naime, prema sindikalnim procjenama radi u 59 tvrtki u većinskom vlasništvu države, koje su, prema najavama Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) i Vlade, spremne za privatizaciju ili će to biti vrlo brzo. Kako je u tu brojku uključen i dio javnih poduzeća, poput ACI-ja, Croatia Airlinesa, Croatia osiguranja i Janafa, ali i Hrvatske poštanske banke (HPB), brojka od stotinjak tisuća potencijanih novih “igrača” na burzi rada obuhvaća i njih. Bez njih riječ je, kako procjenjuju sindikalci, o oko 30.000 zaposlenika koji bi novim vlasnicima, u najcrnjem scenariju, mogli predstavljati višak kojeg se pošto-poto žele riješiti.
Samo u 16 neprivatiziranih turističkih tvrtki, kako ističe Eduard Antić, predsjednik Sindikata turizma, radi oko 6000 zaposlenika. Bez socijalne klauzule u te bi se tvrtke unio nemir i kaos, a novi bi vlasnici vjerojatno otkazivali ugovore o radu na neodređeno vrijeme i nudili sklapanje ugovora na određeno vrijeme.
Prema riječima premijerke Jadranke Kosor, država je pripremila uvjete za privatizaciju svojih vlasničkih udjela u 484 tvrtke. Nominalna vrijednost tog portfelja procjenjuje se na oko 11 milijardi kuna. U većem dijelu tih tvrtki država ima samo manjiski vlasnički udio, dok većinske ima u njih 59 koje bi na jesen mogle na bubanj. Nominalna vrijednost većinskog državnog portfelja u tvrtkama procjenjuje se na 7,2 milijarde kuna, no jasno je da država ni približno toliko neće dobiti od njihove prodaje jer su mnoge tvrtke u veoma lošem stanju.

Preduga privatizacija
Ono što je u ovom trenutku izvjesno, jest to da će se većinski vlasnički udjeli države, kao i dosad, prodavati javnim prikupljanjem ponuda. Ipak, neslužbene informacije iz Vladinih krugova kažu da će, u odnosu na dosadašnje privatizacije, bitna promjena ovaj put biti izostavljanje socijalne klauzule, primjenom koje se zaposlenicima u privatiziranim tvrtkama dosad jamčilo zadržavanje posla od strane novog vlasnika u određenom razdoblju, i to najčešće godinu ili dvije.
U Vladi to objašnjavaju potrebom da se tvrtke lakše i brže prodaju te da se novim vlasnicima omogući da ih stave na noge. Banski dvori očito žele što prije zaključiti privatizaciju koja u Hrvatskoj ionako predugo traje.

Neće ih biti više od 50.000
I neovisni ekonomisti slažu se da bi socijalna klauzula za Hrvatsku trebala postati prošlost jer za takvo što više nema ni novca, ni vremena.
- Socijalnu klauzulu odavno je trebalo brisati iz uvjeta za privatizaciju. Da je to napravljeno, mnoge bi se tvrtke već uspjelo prodati. Ovako, mi smo samo cementirali postojeće stanje, a da nam nije porasla ni zaposlenost, niti smo postali bogatiji - izjavio je Ante Babić, neovisni ekonomist. Smatra kako radnika koji će izgubiti posao neće biti više od 50.000, i to ako se uračunaju i škverovi. Dio tih ljudi se već snašao, pa će ih otkaz samo usmjeriti da se i službeno počnu baviti djelatnošću kojom se, tvrdi Babić, ionako bave, poput maslinarstva ili iznajmljivanja apartmana.

HUP uz sindikate: Zaštitimo radnike
ZAGREB - U sindikatima upozoravaju da brisanje socijalne klauzule neće proći glatko. O budućim aktivnostima sindikalni čelnici zasad ne žele govoriti, ali upozoravaju da su spremni na sve, pa i na prosvjede.
- Za nas je to neprihvatljivo. Država prodaje nešto što je nacionalno dobro, a što je vlastitom lošom politikom upropastila. Zar bi ljudi koji su stvarali ta dobra sada morali otići kako bi se netko drugi obogatio? - pita se Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

To je neprihvatljivo
Dodaje kako bi u interesu dobrog poslodavca trebalo biti ne samo da zadrži postojeće kadrove, nego i da zaposli nove.
- Naravno da će se sindikati oštro suprotstaviti ideji da se tvrtke u kojima država ima većinsko vlasništvo privatiziraju bez socijalne klauzule. Bilo je pokušaja da se takvo što nametne prije početka privatizacije brodogradilišta, a ideje o tome stižu iz EU, no mi to ne možemo prihvatiti - poručio je Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS).
Čelnik HUS-a naglašava kako nema ništa protiv objedinjavanja državnog portfelja i prodaje poduzeća u većinskom vlasništvu države. Sindikati, međutim, ne mogu pristati da se ide u prodaju po svaku cijenu samo da bi se prikupio novac za krpanje proračunskih rupa.
- Kakvog smisla ima prodaja poduzeća ako se tako gase radna mjesta? - napominje Matijašević.

Samo za posebne slučajeve
Zanimljivo je da bi ovaj put ulogu posrednika između Vlade i sindikata mogli preuzeti poslodavci.
Iako bi se od njih očekivalo da podrže privatizaciju bez socijalne klauzule, poslodavci su, čini se, svjesni stvarnosti u kojoj rade i nije im u cilju povećavati nezaposlenost u uvjetima kada stotine radnika ostaju bez posla.
- Nisam unaprijed protiv socijalne klauzule jer treba voditi računa o radnim mjestima. No, možda bi njezino ukidanje bilo dobro u slučaju onih tvrtki koje se drukčije ne mogu prodati - zaključio je Bernard Jakelić, v.d. glavnog direktora HUP-a. (A.M., M. Ku.)