Novosti

19. 06. 2020.

Otvoreno pismo Vladi RH uoči sastanka Europskog vijeća

NHS - Uoči virtualnog sastanka Europskog vijeća u petak, 19. lipnja 2020. godine, glavni tajnik i predsjednik Europske konfederacije sindikata (ETUC) i predsjednici nacionalnih sindikalnih središnjica pozivaju predsjednike vlada na donošenje plana za oporavak u vrijednosti od 750 milijardi eura.

Otvoreno pismo predsjedniku Vlade RH poslano je u srijedu, 17. lipnja, a potpisuju ga Luca Visentini, glavni tajnik ETUC-a, Laurent Berger, predsjednik ETUC-a, Krešimir Sever, predsjednik NHS-a i Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

Pismo prenosimo u cijelosti.

 

Poštovani gospodine Plenković,

 

Europska unija suočena je sa najtežom recesijom u svojoj povijesti te će odluka koju će europski lideri donijeti u petak na virtualnom sastanku Europskog vijeća imati stvarne posljedice na živote milijuna ljudi i budućnost same Europe, a koji su duboko isprepleteni.

Europski lideri će biti pred povijesnim izborom kad se u petak budu uključivali na sastanak da bi raspravili kako zaustaviti pretvaranje zdravstvene krize u gospodarsku i socijalnu: jesu li naučili lekciju iz 2008. godine i hoće li izabrati oporavak zasnovan na solidarnosti i održivosti ili će ponovno izabrati rezanja i kratkoročni opstanak koji prijeti dugoročnom podjelom?

 

Povjerenje javnosti u EU palo je u svakoj državi članici nakon financijske krize uz dramatične padove u zemljama koje su bile najpogođenije režimom rezanja u kojemu su izgubljena radna mjesta, smanjene plaće i osakaćen zdravstveni sustav i javne službe. Mi se još uvijek nismo u potpunosti oporavili od te krize, a već su vidljivi učinci ovog novog šoka.

 

U prvom tromjesečju ove godine došlo je do najvećeg pada BDP-a u EU u zadnjih 30 godina, dok je broj zaposlenih smanjen po prvi puta od 2013. godine. Skoro 60 milijuna radnika je otpušteno ili su privremeno nezaposleni, a milijun poslovnih subjekata, ponajviše malih i srednjih poduzeća, je u riziku stečaja. Koliko će tih radnih mjesta i tvrtki biti trajno izgubljeno ovisi o političkom odgovoru na krizu.

Zato lideri moraju poduprijeti prijedlog Europske komisije za Fond oporavka u vrijednosti od €750 milijardi, od kojih će dvije trećine s pravom biti u obliku bespovratnih sredstava, a ne kredita kako se ne bi stvarao dodatni neodrživi javni dug, a novi proračun EU bio dovoljno velik za sve izazove koji dolaze.

 

Ako to učine, i onda ga provode kroz inteligentne nacionalne aktivnosti koje će financirati EU, milijuni radnih mjesta mogli bi biti spašeni, nova kvalitetna radna mjesta otvorena, a javna bi se ulaganja trebala povećati za trećinu – to je značajan korak u pravom smjeru. To će se morati odvijati zajedno sa ogromnom potporom internoj gospodarskoj potražnji i proizvodnosti koji mogu biti postignuti samo kroz povećanja plaća dogovorena kroz kolektivne pregovore sindikata i poslodavaca.

 

Kao i 2008. godine postoje uvjeti za ovaj novac. Međutim, sada predloženi uvjeti ne mogu biti vezani za fiskalnu konsolidaciju, već moraju biti ulaganja u prijelaz na zeleno i digitalno gospodarstvo, a ne privatizaciju ili uništavanje kolektivnog pregovaranja. Ti su uvjeti početak, no također su potrebna ulaganja za rješavanje nezaposlenosti mladih i potporu javnim službama, zdravstvenom sustavu, obrazovanju i osposobljavanju.

Nikakav novac EU-a ne bi trebao ići poslovnim subjektima koji odbijaju pregovarati sa sindikatima o plaćama i radnim uvjetima ili koji neplaćanjem i utajom poreza uskraćuju  financiranje javnih službi. Isto tako, poslovni subjekti koji dobiju javni novac moraju osigurati dostojna radna mjesta i poslovati u smjeru ostvarenja klimatskih ciljeva na društveno pravedan način. Temeljem svega navedenog, poslodavci i sindikati trebaju biti uključeni u izradu i primjenu nacionalnih planova oporavka.

 

Plan za oporavak ima mogućnost vratiti povjerenje u Europu koje su građani izgubili tijekom zadnje krize, tako da donese stvarnu promjenu u živote radnika kada ju oni najviše trebaju. Ali ne ako postoji samo na papiru i ako do radnika i tvrtki ne dođe na vrijeme za stvarnu promjenu. Radnici neće svojim nacionalnim liderima zahvaljivati na beskrajnim raspravama o planu koji bi mogao spasiti njihovo radno mjesto.

Plan ima potporu većine država članica i snažnih lidera poput francuskog predsjednika Emmanueala Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel.

Pozivamo protivnike ovog plana da preuzmu odgovornost i ne postavljaju stroge uvjete zbog kojih bi zemlje koje su najviše pogođene koronavirusom dodatno trpile zbog mjera rezanja.

 

Ni jedna zemlja nije uzrokovala ovu pandemiju te niti jedna ne bi trebala biti ostavljena sama snositi posljedice. Kao što virus ne uvažava granice, tako neće ni recesija. Na europskom jedinstvenom tržištu kriza u jednom dijelu Europe oslabit će cijeli kontinent.

A još jedna produljena gospodarska i socijalno kriza neizbježno će postati i politička kriza za EU riskirajući europsku koheziju, demokraciju i budućnost europskog projekta. Plan za oporavak jedini je način osiguranja da Europa iz ovih teških vremena iziđe pravednija, zelenija i ujedinjenija.

 

Lideri moraju učiniti pravu stvar kako bi izgradili Europsku uniju koja štiti svoje građane, radnike i poslovne subjekte.