Novosti

20. 04. 2020.

Pismo NHS-a Ministarstvu rada i mirovinskog sustava – potpore za očuvanje radnih mjesta

NHS – Nezavisni hrvatski sindikati su 10. travnja 2020. godine Ministarstvu rada i mirovinskog sustava uputili dopis vezan za isplatu potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom tražeći pojašnjenje u slučajevima kada je ugovorena plaća radnika niža od iznosa potpore koji će se isplaćivati za mjesec travanj (4.000,00 kuna). Odgovor ministarstva još uvijek nije došao.

U nastavku prenosimo tekst pisma NHS-a:

Poštovani gospodine ministre!

 

Obraćamo Vam se vezano na određene nejasnoće dodjele potpora Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID -19), a uzimajući u obzir razne zlouporabe koje se događaju pri korištenju mjere.

 

Naime, iznos potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19) za mjesece travanj i svibanj, iznosit će 4.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu (a za taj iznos država plaća i pripadajuće doprinose), odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu.

 

S obzirom da određeni radnici iz djelatnosti koje su pogođene koronavirusom (COVID-19) imaju plaće ugovorene u minimalnom iznosu, odnosno u iznosu od 3.250,00 kn neto, a u samoj mjeri je određeno da je korisnik predmetne potpore radnik, a ne poslodavac, postavlja se pitanje jesu li poslodavci obvezni isplatiti radniku koji ima ugovorenu minimalnu plaću ili plaću manju od 4.000,00 kn cijeli iznos potpore ili ugovoreni iznos? Ako poslodavac radniku nije u obvezi isplatiti cijeli iznos potpore, mora li vratiti razliku koja mu ostane? A ako ima pravo zadržati taj iznos, onda takav poslodavac, uz potporu za očuvanje radnih mjesta vezanu za plaću radnika, dobiva i određeni iznos prikrivene potpore koja ničim nije regulirana. U tom bi slučaju poslodavac dobio dvije potpore, jednu za radnikovu plaću, a drugu za sebe. Pri tome bi država i na taj ostatak platila pripadajući iznos doprinosa, a taj novac ne bi bio upotrijebljen za plaću. Iz toga proizlazi da bi u svim takvim slučajevima poslodavac trebao dobiveni iznos za plaću u cjelini isplatiti radniku, neovisno ako sa radnikom ima ugovorenu plaću nižu od iznosa potpore.

 

Radnici su nas već izvješćivali kako im je poslodavac davao izmijenjene ugovore o radu do visine potpore koju su dobivali od države, najprije na 3.250,00 kn, a sada i 4.000,00 kn. Međutim, upravo na tragu te „inventivnosti“ dijela poslodavaca, skloni smo posumnjati kako bi sada takvi poslodavci mogli iskoristiti i tako pruženu im prigodu za izvući još pokoju kunu javnog novca, a na teret vlastitih radnika, i to na način da radnicima daju ugovore o radu na minimalnu plaću, iako su do sada imali ugovorene veće plaće, kako bi tim javnim novcem pokrili ne samo trošak plaća svojih radnika, nego pri tome i dodatno zaradili.

 

Slijedom navedenoga, molimo Vas da nam hitno odgovorite na koji način će u gore navedenim slučajevima poslodavcima biti omogućeno korištenje te mjere, hoće li tako dobivena sredstva morati u cjelini isplatiti radniku, čak i ako s radnikom za puno radno vrijeme ima ugovorenu i nižu plaću ili će radnicima isplatiti takvu ugovorenu plaću, a razliku sredstava zadržati za sebe, odnosno, mora li tu razliku vratiti u državni proračun?

 

Krešimir Sever

Predsjednik