Novosti

12. 03. 2018.

Pismo NHS-a predsjedniku Vlade - mirovinska reforma

NHS - Nezavisni hrvatski sindikati uputili su danas pismo predsjedniku Vlade RH vezano uz najave izmjena zakona iz područja mirovinskog osiguranja koje prenosimo u cijelosti:
Poštovani gospodine Plenkoviću,
nakon što je Europska komisija (EK) 7. ožujka ove godine u pregledu napretka država članica u pogledu njihovih ekonomskih i socijalnih prioriteta u Zimskom paketu europskog semestra objavila kako u EU još samo Cipar, Hrvatska i Italija bilježe prekomjerne ekonomske neravnoteže u neprovođenju najavljenih reformi zemalja, vezanih uz nacionalne programe reformi, Hrvatskoj je, uz ostalo, „spočitnula“ presporo podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu, neizvršeno povećanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje i preispitivanje odredbi i skupina s tzv. „beneficiranim“ stažom, porez na nekretnine...

 

A onda, ekspresno, već 3 dana kasnije, mediji prenose informaciju da će muškarci i žene u Hrvatskoj u starosnu mirovinu i ići sa 67 godina starosti već 2033. godine, iako je važećim zakonom to predviđeno od 2038. godine (a EK traži da to bude već od 2030. godine).

Svašta je EK u tek minuloj krizi tražila od zemalja članica pa su zemlje koje su takve politike slijepo provodile samo „glibile“ još dublje (poput Hrvatske). Povrh toga, nad mirovinskim sustavom EK nema nadnacionalne ovlasti već je on u sustavu autonomije svake od tih zemalja članica. Kad je EK takve postupke zbog prekomjernog deficita tražila od vlade Zorana Milanovića, tadašnji je ministar rada to argumentirano odbio. No, na prigovore je brže – bolje, čak i prije konzultacija sa socijalnim partnerima, pozitivno odgovorila vlada gosp. Oreškovića. Njegova je vlada uputila Plan mjera, reformi i rokova za njihovo izvršenje Europskoj komisiji, kao najavu i opredjeljenje vlade za rješavanje makroekonomskih neravnoteža, a čime je prije razgovora sa socijalnim partnerima, vezano uz Nacionalni program reformi (NPR) za 2016. godinu, unaprijed odredila sadržaj nekih rješenja koja bi se u NPR-u tek trebala naći.

 

Vaša je vlada nekritički ta najavljena, (a neizvršena) rješenja, bez obzira na kritike, ugradila u NPR za 2017. godinu. I sada, kad EK ponovno proziva Hrvatsku zbog neizvršenja najavljenog, iz Vaše je vlade „procurila“ informacija i o skraćenju prijelaznog razdoblja dobne granice za odlazak u mirovinu (na 2033. godinu) i o povećanju „penalizacije“ za prijevremeno umirovljenje (sa najviše 1/5 na najviše 1/4 mirovine) kao i ukidanju „beneficiranog“ staža za neke poslove. A dijalog? A argumenti? Najprije javnost upoznajete sa rezultatima pregovora, a tek onda ćete pregovarati?! To sasvim sigurno nije dijalog, nego jednostrano nametanje rješenja. Toliko o opredjeljenju ove vlade za socijalni dijalog, a za partnere si je očito odabrala EK, MMF, Svjetsku banku, Američku gospodarsku komoru... S pravom smo nezadovoljni i ljuti.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava više od godinu dana obećava nam dati na uvid studiju o poslovima s otežanim uvjetima rada za koje se radni staž obračunava u povećanom trajanju. Iz nekog razloga i dalje je krije „k'o zmija noge“.

 

Tražimo da nas hitno upoznate s cjelovitom studijom kako bismo brzo započeli razgovore o tim poslovima. Najave prema kojima se već barata sa konkretnim rješenjima nama su neprihvatljive. Jednako tako i za produljenje radnog vijeka, za što sve ozbiljne studije upućuju da u Hrvatskoj nema razloga (Podsjećamo na analize Ekonomskog instituta Zagreb iz svibnja 2006. godine i analize EK iz 2015. godine, a na što smo Vašu vladu upozorili u svojem očitovanju na prijedlog reformskih mjera u okviru NPR –a za 2017. godinu, vezanih uz najavljene promjene u mirovinskom sustavu. U privitku Vam šaljemo naše spomenuto prošlogodišnje očitovanje). Prema „Analizi dugoročnih fiskalnih učinaka demografskih promjena“ iz svibnja 2006. godine, izrađenoj od strane Ekonomskog instituta Zagreb, po svim scenarijima udio izdataka mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti kao postotak BDP-a postupno će padati do 2050. godine. Osnovni scenarij podrazumijeva stalnu stopu ekonomske aktivnosti i srednji fertilitet, a projekcije su brojčano iskazane posebno za niski i visoki fertilitet. Pod pretpostavkom niskog fertiliteta udio izdataka mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti u BDP-u prema osnovnom scenariju smanjit će se za 5,5 postotnih bodova u 2050. godini u odnosu na 2005. godinu. Prema ostalim scenarijima (scenarij rastućih stopa aktivnosti - smanjenje od 6,3 postotna boda, scenarij rast mirovina=rast plaća od 2010. - smanjenje od 2,3 postotna boda i scenarij rastuće aktivnosti i usklađenja mirovina od 2010. – smanjenje od 3,3 postotna boda) vidljivo je kako će također doći do smanjenja udjela izdataka za mirovine u BDP-u, ali u manjem iznosu, izuzev scenarija rastućih stopa aktivnosti koji predviđa najveće smanjenje udjela.

 

Navedena analiza u smislu trenda poklapa se s novijim izvještajem EK  (The 2015 Ageing Report Economic and budgetary projections for the 28 EU Member States 2013-2060) prema kojem se i u osnovnom i u dva rizična scenarija Hrvatskoj predviđa smanjenje udjela izdataka za mirovinsko osiguranje u BDP-u. Prema osnovnom scenariju ti izdatci smanjit će se za 3 postotna boda u 2040. godini u odnosu na 2013. godinu te za 3,9 postotnih bodova u 2060. godini u odnosu na 2013. godinu. Bitno je naglasiti kako je prema rizičnim scenarijima u razdoblju od 2013. godine do 2040. godine, koji podrazumijevaju manje stope rasta BDP-a to smanjenje nešto manje tj. iznosi od 2,9 do 3,0 postotnih bodova, a do 2060. godine od 3,7 do 3,9 postotnih bodova. Sva tri scenarija upućuju na zaključak kako je za Hrvatsku to smanjenje udjela izdataka za mirovine u BDP-u najizraženije u odnosu na druge zemlje EU. Osim toga, hrvatski građani žive prosječno čak nekoliko godina kraće u odnosu na prosjek u EU. Želimo Vas podsjetiti kako je Poljska 2012. godine donijela zakon kojim je dob za odlazak u mirovinu postupno trebala rasti sve do 67 godina starosti. No od listopada prošle godine ta je dob zakonom vraćena na 65 godina za muškarce i 60 godina za žene. Predsjednica poljske vlade to je objasnila jednostavnom rečenicom: „Rješavali smo probleme običnih Poljaka, a ne elite.“

Radnik može raditi i dulje od 65 godina, samo ako se tako dogovori s poslodavcem, ne da ga se zakonom prisiljava na radni vijek iznad njegovih mogućnosti i snage. Neka zanimanja i poslove u Hrvatskoj nemoguće je raditi i nakon 65. godine starosti. Istini za volju, velikom dijelu političara, s obzirom da se u zauzetosti za opće dobro nisu „vrući vode napili“ nije problem raditi kako su naviknuli i to i nakon 65. godine. No, najveći dio radnika u Hrvatskoj, zbog načina obavljanja poslova „preizrađen“ je radom već i prije 65 godine starosti, a kamo li da mogu raditi i dulje. Njih će se ili poslodavci rješavati prijevremenim umirovljenjem ili će sami radnici zbog nemogućnosti tijela i duha u izdržavanju tempa koji se od njih traži i očekuje, sami otići u prijevremenu mirovinu. I već ih sada pri tome očekuje trajno umanjenje mirovine do 1/5, a prema najavama iz Vaše vlade to bi umanjenje ubuduće trebalo iznositi čak do 1/4 mirovine. Mogu li Vam barem malo, kao nadahnuće, poslužiti ranije citirane riječi predsjednice poljske vlade?

 

Bez obzira što je to EK tražila i očekuje od Hrvatske (i ne samo ona) i što su se Vaša vlada i vlada Vašeg prethodnika kroz NPR brzopleto obvezale na takve reforme, neka Hrvatska konačno odradi neke druge reforme, a ne reforme na teret i štetu građana u mirovinskom i zdravstvenom sustavu i sustavu rada. Postoji dovoljno razloga i argumenata kojima se može braniti odustajanje od reformi na takav način. I molimo Vas, nemojte se, zajedno s cijelim nizom liberalno nastrojenih jurišničkih gospodarstvenih analitičara i zborom euro birokrata poslužiti izlizanim terminom „nužnih strukturnih reformi koje treba poduzeti hrabro i beskompromisno, bez obzira na skupine u društvu koje neprekidno koče reforme, a zastupaju i brane svoje uske interese“ jer ni sindikati ni građani kao ni njihovi interesi niti su retrogradni niti su uskogrudni. To su legitimni interesi društva kojega su sastavni i temeljni dio. Stoga, budite najprije ljudi, a tek onda političari, ali nikako birokrati koji kićeno obrazlažu kako su za nešto dobili mandat naroda i to rade u njegovom interesu, a pri tome ne primijete i zaboravljaju da su se već odavno odvojili od tog naroda i više ni ne znaju koji su i kakvi narodni interesi, već nekim svojim interesima i logikama tumače narodne interese. Taj narod očekuje da se odluke ne donose u njegovo ime, nego u njegovu korist.

 

Ovim putem izražavamo nezadovoljstvo i ljutnju da ste odluke Vi i Vaša vlada već donijeli, a razgovore sa nama tek najavljujete. U Hrvatskoj takve promjene jednostavno ne smiju proći. A mi ćemo se svim silama boriti da takve i ne prođu.

 

Siti smo socijalnog dijaloga bez dijaloga i uvažavanja kao i „nužnih reformi“ od kojih je većini naroda samo gore. Mirovinski sustav prevažan je da bismo ga mogli prepustiti hirovitom rješavanju politike bez da se pita narod kojega se to najviše tiče i koji će trpjeti trajne posljedice mogućih ishitrenih rješenja.

 

S poštovanjem

 

Predsjednik

Krešimir Sever

 

 

Na znanje:

-        sredstva javnog priopćavanja