Novosti

08. 01. 2016.

Politika štednje: Bude li nemilosrdno rezala proračun, Vlada će unazaditi gospodarstvo

Štete za BDP mogu se ublažiti opreznijom štednjom / Foto Arhiv NL

GLAVNI EKONOMIST EK-A POTVRDIO ŠTETNOST

Autor: Branko Podgornik
Ako nova Vlada tijekom 2016. proračunske rashode smanji za 3,3 milijarde kuna, što je 1 posto BDP-a, vrijednost BDP-a smanjit će se za oko 2,5 milijarde kuna, odnosno, gospodarstvo će pasti za 0,76%, proizlazi iz istraživanja Philippa Rothera
(Novilist.hr) ZAGREB Bude li nova Vlada ove godine provela nemilosrdnu proračunsku štednju, kako mnogi priželjkuju, zaustavit će gospodarski oporavak Hrvatske. Taj zaključak proizlazi iz istraživanja glavnog ekonomista Europske komisije Philippa Rothera, koji je priznao da je fiskalna konsolidacija u članicama EU-a u prošlih 10 godina dovela do usporavanja gospodarstva ili do njegova pada.

 

Članice različite

 

Rother je sa suradnicima izračunao da rezanje proračunskih izdataka u vrijednosti od 1 posto BDP-a za posljedicu smanjivanje BDP-a za 0,5 posto. Taj se prosjek odnosi na sve države EU-a, ali u članicama eurozone i zemljama koje su valutu vezale uz euro, poput Hrvatske, štete su veće. Rezanje proračuna za jedan posto u njima dovodi do smanjivanja BDP-a za 0,76 posto, objavio je Rother u članku »Fiskalni multiplikatori tijekom konsolidacije: Činjenice iz EU«, objavljenom u prosincu na znanstvenim portalu VoxEu.

 

Drugim riječima, ako nova Vlada u 2016. proračunske rashode smanji za 3,3 milijarde kuna, što je jedan posto BDP-a, vrijednost BDP-a smanjit će se za oko 2,5 milijarde kuna, odnosno, gospodarstvo će pasti za 0,76 posto. Naravno, riječ je o prosječnom izračunu, jer se članice EU-a razlikuju. Rother upozorava da su se negativne posljedice štednje u članicama pokazale znatno većima kada se fiskalna konsolidacija provodila tijekom recesije i u razmjerno zatvorenim ekonomijama.

 

– Otprilike u trećini slučajeva, negativni multiplikator je veći od prosjeka, a konsolidacija može koštati barem dvaput više, tvrdi Rother. Glavni ekonomist nije u istraživanje uključio Hrvatsku, jer je u EU ušla tek 2013. Ipak, iz njegove je analize jasno da su štete od štednje u Hrvatskoj natprosječno visoke, jer ima razmjerno zatvorenu ekonomiju, a valutu je vezala uz euro. Uostalom, kad je vlada Zorana Milanovića 2012. krenula u štednju i srezala proračunske rashode za oko 3,5 milijarde kuna, hrvatski BDP pao je 2,2 posto u odnosu na 2011. godinu, kad se kretao oko nule.

 

 

Brojni kritičari

 

Rezultati Rotherovog istraživanja nisu novost. Brojni ekonomisti, među njima nobelovci Stiglitz i Krugman, već godinama upozoravaju da zemlje ne mogu iz krize izaći restriktivnim mjerama, već prioritet treba biti poticanje potražnje i kupovne moći. Kritičari traže da štednja bude u »drugom planu«. Za razliku od njih, Rother nastoji obraniti politiku proračunske štednje, koju od prezaduženih članica EU-a traži Europska komisija. Tvrdi da se štete za BDP mogu ublažiti ako se štednja provodi opreznije – onda kada države »izađu iz recesije«, te kada trebaju vratiti povjerenje kreditora i smanjiti visoke kamate na zaduživanje.

 

Kritičari, međutim, podsjećaju da je EU, nakon izbijanja krize iz 2008., već jednom izašla iz recesije. Bilo je to tijekom 2011. godine. No, tada su mnoge članice počele s nemilosrdnom štednjom kako bi vratile povjerenje kreditora. Do 2012. cijela je Unija opet pala u recesiju, dok se SAD izvukao iz nje, zahvaljujući poticanju potražnje i masovnom tiskanju novca u američkoj središnjoj banci.