Novosti

30. 03. 2019.

PORAŽAVAJUĆE IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE: Najviše pritužbi zbog diskriminacije, na poslu najvažnija isprava strančka iskaznica

NETRPLJIVOST RASTE

Autor: Vitomir Dragčević

Prema izvještaju, privatnici diskriminiraju prema dobi i članstvu u sindikatu, a javnoj službi prema stranačkoj pripadnosti

(Net.hr) Pučka pravobraniteljica Lora Vidović predala je Hrvatskom saboru izvješće za prošlu godinu u kojem se kao najveći izazovi s kojima se Hrvatska suočila u 2018. navodi diskriminacija temeljem nacionalne pripadnosti, dobi ili imovinskog stanja, te porast stope rizika od siromaštva, osobito za osobe starije životne dobi, a kao kontinuirano obilježje društva i dalje se izdvaja snažno nepovjerenje građana u institucije, ali i nastavak problema iseljavanja.

 

Sve više pritužbi

 

U2018. Ured je postupao u 5082 predmeta, pri čemu je zabilježen rast pritužbi građana za 8,6 posto u odnosu na godinu ranije. Najviše pritužbi je zbog diskriminacije (12 posto), radnih i službeničkih odnosa (11 posto), te pravosuđa i zdravstva (10 posto).

 

Najveći porast, od 70 posto, zabilježen je u području zaštiteprava branitelja i članova njihovih obitelji, posebno uz braniteljski status te materijalna i druga prava. S druge strane, najveći pad pritužbi je u području ovrha, kojih je 40 posto manje nego lani, te upodručjuimovinskopravnih odnosa, obnove i stambenog zbrinjavanja.

 

Lani je, kao i ranijih godina, najviše pritužbi građana upućeno iz Zagrebačke županije i Grada Zagreba, zatim slijede Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Sisačko-moslavačka županija.

 

 

Najviše se diskriminira u području rada i zapošljavanja

 

Područje rada i zapošljavanja najzastupljenije je u pritužbama (42,9 posto), češće temeljem dobi te članstva u sindikatu u privatnom sektoru, odnosno temeljem političkog uvjerenja u javnom, pri čemu se na diskriminaciju na radu odnosi 27,1 posto, a pri zapošljavanju 15,8 posto.

 

Unatoč nedostatku radne snage, građani ukazuju na nepravilnosti pri zapošljavanju, sklapanju ugovora o radu na određeno, nezakonit i neplaćeni prekovremeni rad, nedopuštene otkaze, nepravilnosti oko isplate plaća, ali i zlostavljanje na radu, a mnogi ne znaju kako zaštititi svoja prava. Prisutan je i strah radnika od viktimizacije pa se nerijetko obraćaju anonimno, kako im se ne bi pogoršao radno pravni status.

 

 

Najćešće diskriminarani Romi i Srbi

 

Gledajući osnove diskriminacije, konzistentno s prethodnim godinama, prednjači rasa, etnička pripadnost ili boja kože te nacionalno podrijetlo, pri čemu se osobito izdvajaju pripadnici romske i srpske nacionalne manjinete migrantis 20,8 posto ukupnog broja pritužbi.

 

Romi su i dalje suočeni s preprekama u obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju, zaštiti zdravlja, te društvenoj isključenosti i predrasudama.

 

“Pripadnici srpske manjine također su snažnije izloženi diskriminaciji temeljem etničke pripadnosti ili nacionalnog podrijetla, a svjedočimo i već dugogodišnjem trendu pogoršanja odnosa dijela većinske javnosti i nekih političkih i javnih aktera prema toj zajednici”, stoji u izvješću.

 

 

‘Govor mržnje snažno obilježava javni diskurs’

 

“Idalje su mnogi suočeni sdiskriminacijom temeljem svoje nacionalne pripadnosti, dobi ili imovnog stanja, posebice upodručjima rada i zapošljavanja i pristupa dobrima, a polarizirajući i diskriminatoran govor, pa igovor mržnje, snažno obilježava javni diskurs. Posebno zabrinjava kada se njime koriste javne osobe i političari koji bi, umjesto toga, svojim primjerom trebali graditi društvo utemeljeno na toleranciji i uvažavanju različitosti”, ističe se u izvješću.

 

Ured idalje zaprima pritužbe migranata i udruga koje upućuju na otežani pristup međunarodnoj zaštiti, nedostatak sustavne primjerne integracijskih mjera, te nasilje policije nad migrantima u iregularnom prelasku granice, pri čemu izostaje učinkovita istraga o tome.

 

“Pritom, važno je ponovo istaknuti kako nam MUP nezakonito uskraćuje neposredni pristup predmetima i podatcima o postupanju prema migrantima,što je praksa koju žurno treba promijeniti”, ističe se u izvješću.

 

 

Rizik od siromaštva pogađa najslabije

 

Usprkos rastu BDP-a, porasla je i stopa rizika od siromaštva, osobito za osobe starije životne dobi, kojima su uvelike nedostupne i socijalne usluge, stoji u izvješću. Značajne razlike u mirovinama pojačavaju nejednakost i osjećaj nepravde, a preporuka EK da se usklade mirovine po općem i posebnom propisu nije usvojena.

 

U 2018. zaprimljeno je znatno više pritužbi građana na diskriminaciju temeljem imovnog stanja u odnosu na godinu ranije. Sve više je umirovljenika koji se žale da zbog niskih mirovina imaju poteškoća s pristupom različitim javnim servisima i socijalnim uslugama. Čak 32,7 posto umirovljenika živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te su često izloženi višestrukoj diskriminaciji, stoji u izvješću.

 

“Nedostatak socijalnih, zdravstvenih, komunalnih i drugih usluga, energetsko siromaštvo i prometna izoliranost često su svakodnevica mnogih naših sugrađana, osobito u ruralnim krajevima i na otocima”, upozorava se.

 

 

Iseljavanje sve gore

 

Nadalje, Hrvatska se lani nastavila suočavati s iseljavanjem, a građani kao najčešće razloge navode neorganiziranu i loše vođenu državu, korupciju i zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi, osjećaj beznađa i besperspektivnost.

 

Građani izražavaju i nezadovoljstvo kvalitetom sudskih odluka, osjećaju se nejednaki pred zakonomte smatraju kako sudska vlast nije neovisna od izvršne. U 2018. zaprimljena je 281 pritužba iz područja pravosuđa, od kojih se 127 odnosilo na sudove.

 

“U pritužbama koje zaprimamo u ovom području, građani ukazuju na podložnost sudaca koruptivnim utjecajima, ističu njihovu nedovoljnu neovisnost te navode da postoji sprega izvršne vlasti i pravosudnih tijela, što smatraju glavnim uzrokom nefunkcioniranja pravosuđa”, navodi se u izvješću.

 

 

Građani uvjereni u korumpiranost sudova

 

Od ukupnog broja zaprimljenih pritužbi 2018., u čak 65 posto građani su izražavali nezadovoljstvo kvalitetom sudskih odluka i radom sudova, isticali da se ne uvažavaju dokazi koje su predočili sudu te da se presude donosena način koji ne ostavlja dojam poštivanja njihovih procesnih prava i ne jamči pravičnost suđenja.

 

Unatoč očekivanju daće primjena novog Zakona o hrvatskim braniteljima riješiti njihove nagomilane probleme, zaprimljeno je 70 posto više pritužbi branitelja, radi priznavanja statusa, ali i teškog socijalnog stanja.

 

 

Osvrnula se i na zločinački pozdrav

 

U 2018. pokrenuti su brojni sudski postupci protiv novinara i medija, što utječe na stupanj ostvarivanja medijskih sloboda, a netrpeljivost prema različitim skupinama i mišljenjima i dalje je snažno prisutna u javnom prostoru.

 

“Učestale su pojave negiranja zločinačkog karaktera NDH, a neki i dalje pogrešno pokušavaju opravdavati pozdrav ‘Za dom spremni’ pozitivnim konotacijama obrane u Domovinskom ratu, iako je on i tada bio u suprotnosti s Ustavom, a neprihvatljivo je i svako opravdavanje zločina te kršenja ljudskih prava od strane komunističkog režima”, stoji u izvješću.

 

 

Pravi izazovi tek predstoje

 

Analiza i ocjena stanja u izvješću pripremljena je na temelju pritužbi, terenskog rada, istraživanja te podataka tijela javne vlasti, organizacija civilnog društva, sindikata, strukovnih udruženja, akademske zajednice, vjerskih organizacija i mnogih drugih.

 

Uz analizu i ocjenu stanja, pravobraniteljica u izvješću daje i 209 preporuka za uklanjanje sustavnih problema i nepravilnosti, uz napomenu kako je u 2018. zamjetan rast provedbe preporuka iz ranijih izvješća.

 

“Nažalost, mnoge preporuke koje smo upućivali nadležnim tijelima, kako u radu tijekom godine, tako i u izvješćima Hrvatskom saboru, nisu provedene, čime je propuštena prilika da se izravno utječe nabolji stupanj zaštite ljudskih prava”, upozorava se.

 

Zaštita prijavitelja nepravilnosti novi je mandat pučke pravobraniteljice, sukladno Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji stupa na snagu 1. srpnja 2019. Međutim, za provedbu nisu osigurana sredstva, što predstavlja izravan pritisak na rad neovisne institucije u svim njenim mandatima.

 

“Pozitivni pomaci u zaštiti ljudskih prava svakako su dobrodošli, no pred nadležnim tijelima i donositeljima odluka tek se nalaze pravi izazovi. Nadamo se da će preporuke iz ovog izvješća biti u još većoj mjeri uvažene, jer je zaštita ljudskih prava i vraćanje povjerenja u institucije, uz gospodarski rast koji omogućava poboljšanje životnog standarda, jedan od najvažnijih načina da se spriječi iseljavanje kojem svjedočimo posljednjih godina”, zaključuje se u izvješću.