Novosti

18. 04. 2020.

Poslodavci ukazuju na potrebu promjene Zakona o radu: Treba nam olakšati zapošljavanje, ali i davanje otkaza

BIZNIS//IZVANREDNE OKOLNOSTI

PIŠE: LJUBICA VUKO

(SLOBODNA DALMACIJA) Hoće li COVID-19 prodrijeti i u radno pravo? Već u ožujku, kad se koronavirus proširio i u Hrvatsku, a poslodavci i radnici se našli u situaciji očuvanja radnih mjesta i poslovanja, govorilo se o tome kako se priprema posebni zakon kojim bi se suspendirale neke odredbe Zakona o radu.

 

Onda su sindikati pisali hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću i Europskoj konfederaciji sindikata, koja je reagirala dopisom prema Europskoj komisiji i hrvatskoj Vladi zbog najave suspenzije radnih i socijalnih prava za vrijeme pandemije koronavirusa. Ta priča je tako zastala, ali poslodavci su ustrajni u zahtjevima novoguređenjaradnih odnosa u izvanrednim okolnostima, dok iz nekih sredina sindikatima javljaju razne primjere derogiranja prava radnika. U kabinetu ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića kazali su nam kako u okviru situacije izazvane epidemijskim širenjem bolesti COVID-19, koja je dovela do negativnih učinaka na poslovanje gospodarskih subjekata, Vlada Republike Hrvatske i resorno ministarstvo razmatrajusveaspekte utjecaja provedbe protuepidemijskih mjera koje su na snazi, pa tako i utjecaj na radne odnose.

 

– No, za sada se ne planira normativna intervencija ni u važeći Zakon o radu, ni u smislu donošenja posebnog zakona koji bi na drukčiji način uređivao radne odnose, odnosno suspendirao prava radnika. Utjecaj epidemije na gospodarstvo u ovom trenutku je nesaglediv i nemoguće je predvidjeti okolnosti u kojima će se ono nalaziti nakon prestanka epidemije. Stoga, u aktualnim posebnim i bitno izmijenjenim okolnostima, koje se i dalje mijenjaju kako se razvija situacija s epidemijskom bolešću, možemo potvrditi kako nismo pokrenuli službeni postupak izrade i donošenja zakona ni drugog propisa koji bi uređivao radne odnose na drukčiji način ni privremeno ni trajno – odgovorili su nam u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava na upit o tome pripremaju li, i koja, zakonska rješenja zauređenjeradnih odnosa u doba pandemije koronavirusa

 

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) kažu kako je borba s pandemijom upozorila na nužnost izmjene propisa radnog zakonodavstva. Najveći dio radnika radi od kuće te je potreba za jasnijom i jednostavnijom regulacijom povremenog rada na izdvojenom mjestu rada, na što je HUP sustavno upozoravao i zbog digitalizacije poslovanja, postala jedan od dva prioriteta za regulaciju rada zbog pandemije.

 

- HUP je krajem prošle godine uspio ublažiti odredbe Pravilnika o izradi procjene rizika pa poslodavac nema više obvezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada. Radi se o poslovima koji su na mjestu rada kod poslodavca procijenjeni kao poslovi s malim rizikom i, u pravilu, radi se o poslovima administrativne prirode. Mali je to uspjeh, jer je u samom ZOR-u i dalje nužno pojednostaviti postupke odobravanja povremenog rada radnika na izdvojenom mjestu rada, odnosno dodatnoureditirad na daljinu i eventualne modalitete istoga te preispitati smislenost zakonskih rješenja koja rad kod kuće ili na određenim izdvojenim mjestima rada uvjetuju provođenjem skupih i složenih postupaka za koje u uvjetima digitalne tehnologije više ne postoje nikakva opravdanja – ističu u HUP-u.

 

Nadalje, naglašavaju kako ekonomska situacija, zbog koje je posljedično došlo do naglog smanjenja ili izostanka poslovne aktivnosti, povlači za sobom mnoga pitanja, uključujući i nužnost da poslodavac može na jednostavniji način korigirati plaću radnika u uvjetima smanjenih prihoda ili smanjene poslovne aktivnosti.

 

– Ovakva situacija je bez presedana pa stoga nije ni regulirana u postojećem zakonu. I stoga treba omogućiti jednostavniju proceduru koja će definirati nove poslovne uvjete i primanja jer se u postojećem zakonodavstvu isto definira potpisivanjem aneksa ugovora sa svakim radnikom, što je za poslodavce koji zapošljavaju 500, 1000 ili 5000 radnika, posebno u uvjetima pandemije, gotovo nemoguće učiniti – smatraju u HUP-u i dodaju kako je nužno i redefiniranje pauze, kao i mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja i raskida ugovora o radu posebno za male i mikro tvrtke, čija opstojnost ovisi o doprinosu svakog zaposlenika.

 

Posebno je važno, naglašavaju poslodavci, pojednostavniti administrativna rješenja kod sklapanja ugovora o radu, prijavljivanja radnika, evidencija, promjene poslova i mjesta rada, evidentiranja učinaka...

 

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), početkom travnja uputio je predsjedniku Vlade RH pismo u kojem je, među ostalim, iznio i niz zloupotreba na terenu vezanih uz otkazivanje ugovora o radu uz potpis radnika da se odriče otkaznoga roka, pri čemu se radnike nerijetko tjera na potpis sporazumnoga raskida radnog odnosa, a radnici tada gube sva prava i na otpremninu i naknadu za nezaposlene. Neke se radnike upućuje na rad od kuće, pri čemu stvarno tako rade, i to u punom radnom vremenu, a takav im se rad vodi kao korištenje godišnjeg odmora. Neke se radnike upućuje na neplaćeni dopust bez obzira što to radnici nisu tražili, dok se druge vodi na godišnjemodmoru, a bez dogovora s njima.

 

– Ljudi se užasno boje ostati bez posla, kažu nam što se događa, ali mole da ne spominjemo tvrtke. Pošteni poslodavci do zadnje lipe će isplatiti svoje radnike, ima ih puno i takvih, ali javljaju nam i za brojne koji krše prava radnika. Ljudi su u strahu, ne usuđuju sedatisvoje podatke i naziv poslodavca bojeći se posljedica. A socijalni dijalog izgleda tako da predsjednik Vlade kaže jedno, a u stvarnosti je drugo. Pouzdano znamo da su namjeravali donijeti zakon. Bilo je ružno da nas gledaju u oči i kažu nam da to nikad nije trebalo biti, a znamo da jest. Zapeklo ih je što je Europska konfederacija sindikata pisala Europskoj komisiji da Hrvatska koja predsjedava Vijećem EU-a ide u rezove koje ne provodi nijedna druga država u Europi. O kakvom povjerenju tu govorimo? – kazao nam je Sever.