Novosti

17. 07. 2006.

POSLOVNI DNEVNIK: Hrvatska za mirovine izdvaja najmanje

Produljenje radnog vijeka jedna je od metoda koja bi sustav trebala stabilizirati, što je ne samo plan hrvatske Vlade već i trend u Europskoj uniji

HOĆE LI U STAROSNU MIROVINU ŽENE IĆI SA 67, A MUŠKARCI SA 68 GODINA?
Povećanjem zakonski propisane dobi umirovljenja Hrvatska planira smanjiti goleme troškove državnom proračunu koje iz godine u godinu generira sve veći broj umirovljenika. Zahvaljujući smanjivanju portfelja za isplatu mirovina iz doprinosa na plaće, više od četrdeset posto ukupnih sredstava za umirovljenike danas ide iz državnog proračuna, a zahvaljujući lošem modelu mirovinskog sustava uvedenom prije sedam godina, mirovine su sve manje. Produljenje radnog vijeka jedna je od metoda koja bi sustav trebala stabilizirati, što je ne samo plan hrvatske Vlade, već i trend u Europskoj uniji.

Iako prijedlog još nije doživio formalni oblik, već dulje vrijeme se šuška da će se starosna mirovina u Hrvatskoj pomaknuti sa 60 godina za žene i 65 za muškarce na čak 67 i 68 godina života. Prema podacima Međunarodne organizacije rada, međutim, ispada da će Hrvatska imati gotovo najstarije radnike u usporedbi sa svim zemljama jugoistočne Europe i novim članicama Europske unije. U Češkoj se, naime, po važećem zakonu predviđa povećanje dobi umirovljenja na 63 godine za muškarce, te od 59 do 63 godine za žene, što će ovisiti o broju djece. Estonija i Slovenija također planiraju muškarce na poslu držati do 63 godine, žene će u Sloveniji u mirovinu sa 61 godinom, a muškarci u Poljskoj sa 65 godina. Slovačka planira izjednačiti radni vijek muškaraca i žena, kao i Federacija Bosne i Hercegovine kad je riječ o jugoistočnoj Europi.
- Produženje radnog vijeka ne odgovara ni radnicima, ni poslodavcima koji žele učinkovite radnike, kao ni mladima koji čekaju na zaposlenje jer je poznato da je najviše nezaposlenih osoba mlađih od 40 godina - ističe Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, i napominje da produženje odgovara samo onima koji kreiraju državni proračun i ne misle na ljude.
Deficit od prikupljenih doprinosa za mirovine dijelom dolazi iz činjenice da Hrvatska ima najmanju stopu doprinosa iz plaća za mirovine, upozorava Ana Miličević-Pezelj is Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
- U javnosti se stalno provlači teza da treba smanjiti poreze i doprinose, što jedno od drugog treba odvojiti i jasno kazati da imamo najnižu stopu izdvajanja iz bruto plaće i još k tome sav doprinos ide preko leđa zaposlenika, a poslodavci ništa ne izdvajaju - ističe Miličević-Pezelj.
Prema istom izvoru ILO (rad Elaine Fultz, više stručne savjetnice u odjelu socijalne sigurnosti), najveću stopu doprinosa za mirovinsko osiguranje među novim članicama EU ima Poljska (32,52 posto bruto plaće), gdje poslodavci i radnici ravnopravno sudjeluju u troškovima. Gotovo 31 posto izdvaja Latvija, no najvećim dijelom iz državnog proračuna, 28 posto izdvaja Slovačka (radnici tek 6 posto), slijede Češka i Mađarska sa 26 posto, a Hrvatskoj koja je danas na dvadeset posto najbliža je Estonija koja ima doprinose 22 posto. U Sloveniji stopa iznosi 24,35 posto, s tim da radnici plaćaju 15,5 posto. Među zemljama jugoistočne Europe najbliži smo Srbiji koja izdvaja 20,6 posto (pola poslodavci, pola radnici), a najviše stope ILO bilježi u Moldaviji, Albaniji i Bugarskoj. Zanimljivo je da samo naši i poslodavci u Latviji ne sudjeluju u plaćanju doprinosa za mirovine.
- Smatram da povećanje doprinosa ne dolazi u obzir jer bi to bilo porazno za hrvatsku konkurentnost i poduzetništvo. Doprinosi su u današnjoj situaciji u kojoj više od četrdeset posto sredstava za mirovine ide iz proračuna svakako preniski, no umjesto njihova podizanja trebamo se poslužiti drugim metodama stabilizacije mirovinskog sustava koji su uostalom u skladu s mjerama kojima se kani koristiti i Europska unija - smatra Vera Babić, državna tajnica za rad.